Obraćajući se pred zastupnicima u Narodnoj skupštini, narodni poslanik akademik Muamer Zukorlić podsjeća da u Republici Srbiji živi oko trećine građana nesrpske nacionalnosti. Zato je, kaže, od izuzetne važnosti i u projektima kulture i u cjelokupnoj kulturnoj i političkoj retorici ne zapostavljati ovu činjenicu. Dajući mogućnost i podršku kulturnim raznolikostima koje baštine manjinski narodi onda se takvo nešto u Srbiji tretira kao dio cjelokupnog nacionalnog i državnog resursa.
Tema kulture jedna je od najznačajnijih, najzanimljivijih i za nas narodne poslanike Stranke pravde i pomirenja, kaže akademik Muamer Zukorlić, dodajući i da je sreće da je više prilike za tretiranje ove teme pogotovo s teorijskog aspekta.
– Mislim da nam nedostaje sagledavanje i bacanje svjetla pogotovo u pogledu već pomenute strategije kulture, odnosno politike kulture gdje primjećujem da još imamo problema slično onome što sam kazao u vezi obrazovanja. Kultura nam jeste prisutna ali uglavnom u našim naslovnim orijentacijama ali je daleko od toga da spada u strateški najbitnije teme ove države i cjelokupne nacije. Svakako da to može postići tek onda kada podignemo obrazovanje na taj nivo.
To je ono na šta, kako kaže, ovom prilikom želi i ukazati. Dodaje da se boji da je dosadašnjim sagledavanjima i stavovima u odnosu na kulturu smještena prema određeniom stereotipima, ili u određene ustanove gdje se servisira veoma mali broj građana okrenutih tim ustanovama.
– Ili smo se također opredijelili prema kulturi prošlosti, odnosno čuvanja kulturnog naslijeđa što nije nevažno ali nikako ne bi smjelo biti najvažnije. To je neka vrsta epimetejske orijentacije prema kulturi odnosno kulturi arheologije gdje ogromnu energiju trošimo isključivo na očuvanje onoga što su postigli naši preci zaboravljajući čime će se to baviti buduća pokoljenja, da li će oni imati šta da čuvaju što mi podižemo a zapravo na polju kulture veoma malo ili skoro ništa ne podižemo.
Drugi nedostatak je, prema njegovim riječima, isključivi fokus na takozvanu materijalnu kulturu koja jeste važna ali nikako najvažnija.
– Zato je važno reafirmirati temu kulture s aspekta njene suštine. Ona je tu prije svega nematerijalna i ona je zapravo ono što se temelji na dva postulata, s jedne strane znanja i duhovnosti s druge. Tek onda kada se definira moći ćemo podizati mlade generacije kao kapacitet i potencijal za kulturno stvaralaštvo za ono što će biti kultura opredijeljena prema budućnosti. Svaka nacija i svaka kultura koja je opredijeljena isključivo ili primarno prema prošlosti u svojoj percepciji kulture nema svoju budućnost.
To je, naglašava, zamka u koju upadaju mnogi narodi, nacije i države a Srbija je na ivici te greške ili je duboko u toj greški.
– Jako mi je drago da imamo i ovo što danas usvajamo vraćanje ove stranice Miroslavljevog jevanđelja koje je, kako je poznato, nastalo i otkriveno na području Bijelog polja. Ja sam u svojoj knjizi „Drevna Bosna“ tretirao ovaj dokument kao par ekselans dokument od kulturne važnosti i koja ima čak i nadetničku vrijednost. Tu sam je kolokvijalno nazvao i kao Sandžačko jevanđelješto je iritiralo neke čitaoce. To namjerno radim ukazujući na određene kulturne resurse, blaga, odnosno nasljeđa koja imaju širi značaj od jednog etnosa što naravno ne umanjuje vrijednost značaja za taj etnos
Svakako da treba podržati takve korake zaštite cjelokupnog kulturnog naslijeđa, kaže narodni poslanik Zukorlić. Pritom zbog permanentnog potenciranja na pojmu „srpsko“ ukazuje
– Molim vas ne zaboravite, bez ikakve namjere da se umanji ambicija prema toj orijentaciji, ali u ovoj zemlji živi oko trećine građana nesrpske nacionalnosti. Zato je od izuzetne važnosti i u projektima kulture i u našoj cjelokupnoj kulturnoj i političkoj retorici da to ne zapostavljamo. Dajući mogućnost i podršku da i te aspekte kulturne raznolikosti koje baštine manjinski narodi u ovoj zemlji tretiramo kao dio cjelokupnog nacionalnog i državnog resursa što je načelno ustavom i definirano.
Sada, kaže, govori o operacionalizaciji toga ne samo kroz zakone već i kroz cjelokupan diskurs. Tek sa takvim kapacitetima zasigurno može biti otvorena jedna nova bijela stranica i svjetlija budućnost u pogledu percepcije, realizacije i produkcije u kulture, ističe akademik Zukorlić pred zastupnicima u Narodnoj skupštini.
Izvor: SANA
