Večeras je u Domu kulture u Brčkom upriličena svečana akademija u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
Nakon kulturno-umjetničkog programa prisutima se kao specijalni gost obratio akademik Muamer Zukorlić.
On je istakao da su brojna istraživanja dok je radio na djelu Drevna Bosna ostavila veoma jak utisak o snazi i dubini korijena i postojanja Bosne, njenog imena i autohtonosti.
“To je zemlja, jedna od rijetkih na Balkanu i Evropi koja se može pohvaliti nevjerovatnim odlikama i posebnostima. Skoro sve zemlje još u Srednjem vijeku dobijale su imena po svojim vlasnicima, kao što su zemlja Rimljana, Kelta, Gota i tako redom. Nalazimo samo u slučaju Bosne gdje Rimljani daju ime ovoj zemlji, ali ne formalno po njenim vlasnicima u pogledu posjeda, već po tome kako su doživjeli Bosnu i zapravo nakon punih 150 godina ratova i borbi za osvajanje Bosne, nakon čega opet nisu uspjeli Bosnu osvojiti silom, već su se morali dogovoriti, a dogovorili su se da građani tadašnje stare, drevne, srednjovijekovne Bosne zapravo mogu da budu ono što jesu i ono što žele u kulturološkom, vjerskom i svakom drugom pogledu. A oni su zapravo izabrali da budu svoji, na svome, da ne pripadnu ni istočnoj – ortodoksnoj crkvi, niti zapadnoj – katoličkoj crkvi, već da imaju svoj pravac i percepciju kršćanstva ili hristijanstva”, istakao je akademik muftija Muamer Zukorlić.
Prve linije definiranja države Bosne i Hercegovine ne dosežu do Kulina Bana, kako je to do sada moglo da se čuje, već još do 4. vijeka, ističe akademik.
“Zato je to najstarija zemlja, najstarija država ako uzmemo u obzir granice Bosne. I to država koja nastaje na vrijednostima i principima, sa osnovnim vrijednosnim načelom kao što je opredjeljenje na slobodu, opredjeljenje na autohtonost. Od tada pa do dana današnjeg, kao što vidite, ti tako duboki korijeni nisu bili dovoljni da bi se Bosna ostavila na miru. Na pitanje ZAŠTO, koje sam i od medija maloprije dobio, odgovor je zaista jednostavan – tamo gdje je bižuterija nikoga ne zanima, lopovi pored toga prolaze nezainteresirani, a tamo gdje su dragulji oči i ruke svih hrsuza su uprte. Prema tome, to je osnovni i ključni razlog svega onoga što Bosna proživljava od Srednjeg vijeka pa na dalje”, kazao je akademik muftija Muamer Zukorlić.
Poruka svim građanima Bosne, bosanskim patriotama jeste da se više nema potrebe imati osjećaj ugroženosti da se dokazuje bosanska državnost.
“Činjenice se ne dokazuju. Ta državnost je nesporna. Naprotiv, ona je toliko superiorna i pored onog razloga kojeg sam spomenuo da su dragulji uvijek ugroženi postoji još jedan razlog, a radi se o problemu bosanske nacionalnosti. Jedan od razloga što Bosna nije uhvatila razlog formiranja nacija i država sa ostalim nacijama i državama u 19. stoljeću jeste činjenica da je Bosna i da su i građani Bosne – Bošnjaci prerano iživjeli nacionalizam, još mnogo prije nego li se on desio u Evropi. Tako da ono što je jednom iživljeno i ostvareno teško da možete to pokrenuti ponovo, a potom i taj osjećaj imperijalnosti u Osmasnkom periodu koji nam je tada dao privilegovan status, ali nas je koštao u odbrani zapadnih granica, a nažalost košta nas i do dana današnjeg, jer vidite mi smo tu imperijalnost doduše i nažalost očuvali samo još najljepšim pjesmama koje se zovu sevdalinke. I vi vidite koliko je u sevdalinkama imperijalnosti. Ali onog trenutka kad smo izgubili imperiju ostala nam samo imperijalnost umjetnosti koju smo zapravo samo koristili kao anesteziju da se pravimo mrtvima 70 godina tokom 20. stoljeća da bismo preživjeli dok mečka ne prođe. Dakle, tu nam je sevdalinka jako mnogo koristila, ali definitivno smo jako daleko kao što vidite i samog duha i stila sevdalinke koja je onako sva prefinjena, vrhunska, imperijalna, ali ona oslikava jedan komfort života od kojeg smo mi jako daleko i koji smo jednom davno izgubili”, dodao je Muftija.
Organizator svečane akademije udruženje građana “Stećak” po prvi puta ove godine uručilo Povelje za životno djelo istaknutim intelektualcima iz Brčkog Muratu Sinanagiću, Galibu Šljivu i Šefiku Mulabegoviću.
