Akademik Zukorlić prvi učesnik “Akademskih besjeda” BANU-a

1
91

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) organizirala je “Akademske besjede” koje su posvećene izlaganjima članova Akademije iz domena njihovog znanstvenog djelovanja.

Na prvoj “Akademskoj besjedi” generalni sekretar BANU akademik Muamer Zukorlić je imao izlaganje na temu “Bošnjaci i državotvorna svijest”

Akademik Zukorlić apelovao na povratak samopouzdanja Bošnjaka kao ključnog i neophodnog faktora za narod koji je, gledano duboko kroz historiju, već davno doživio nacionalnu, državotvornu svijest.

“Kao središte drevnog Ilirika, to je isti prostor na kome se više stotina godina od prvih granica, profilira poseban identitet. Još u 4. vijeku, izuzimanje bosanskog prostora iz pravila o ‘nametanju vjere preko postojanja teritorije’, profilira Bosnu, s posebnostima, kao ostrvo slobode s dubokim korijenima, sa svim što se danas može nazvati savremenim evropskim vrijednostima. Bošnjaci su zapravo već u 12. vijeku ‘potrošili’, iživjeli svoj nacionalizam, a jedan od osnovnih problema koji je značio ugrožavanje državotvorne svijesti je dezorijantacija nastala nakon gubitka elite, uključujući intelektualnu, polovinom XIX stoljeća. Od Berlinskog kongresa do devedesetih godina proteklog stoljeća, intelektualno i kulturno se borimo “igrajući u tuđim dresovima“, a najčešće na svoju štetu”, ističe akademik Zukorlić.

Ostanak i opstanak Bosne i Bošnjaka je stoga pravo čudo u takvim okolnostima, smatra on.

“U nedostatku jakih institucija, samo jaki pojedinci mogu ublažiti nedostatak i povesti do izgradnje institucija, dovoljno jaki da mogu odoljeti svim otporima sa strane koji odlučno ne dopuštaju oslobađanje mentalne porobljenosti političke svijesti. Formiranje Bošnjačke akademije nauka je jedan od pokušaja, ma koliko kasnio, za popravljanje stanja”, zaključuje akademik Zukorlić.

Besjedu je akademik Zukorlić počeo pitanjem – šta se desilo s narodom koji iza sebe ima toliko vremena državotvornosti, koji je nastao i opstao na prostoru na kojem su, praktično, nastale prve granice u Evropi?

Moderator besjede bio je akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić.

„Ovo je početak Akademskih besjeda. Ovo je BANU utvrdila kao jednu od svojih aktivnosti gdje bi akademici BANU-a trebali da izlože određenu temu koja je njima najbliža i najpoznatija i da se u tom pogledu vodi određena rasprava. Mi ćemo gledati da ovo postane praksa i da jednom mjesečno održavamo Akademske besjede. Ovo je danas prva i to je neki historijski momenat za našu Akademiju. Bošnjački narod je bio narod koji je praktično bio u nekoj stogodišnjoj amneziji u odnosu na svoj identitet. Ja mislim da bošnjački narod još uvijek ima najnerazvijeniju državotvornu svijest na ovim prostorima i da smo zbog neadekvatnog odgovora našeg političkog i intelektualnog establišmenta dovedeni u situaciju da imamo probleme i tamo gdje ih u principu nema.“

Nakon izlaganja prisutni studenti, profesori, akademici su imali prilike postavljati pitanja akademiku Muameru Zukorliću.

Izvor: FENA/SANA 

   

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. Pogledajte deo teksta koji nam dolazi iz nase Bosne….”…U pravilu, oni koji optužuju druge da su tuđinski agenti i špijuni zapravo skrivaju da su sami dio struktura u službi sljednika KOS-a. Što se Zukorlića tiče, bilo bi lijepo da javnosti objasni zašto je kao kandidat u kampanji za reisul-ulemu po Bosni hodao u pratnji agenata BIA-e. Optužbom da je mladomuslimanski uznik Spahić izdajnik i špijun Zukorlić ustvari nastavlja ondje gdje je UDBA stala u progonu “Mladih muslimana”, što na koncu i pokazuje kakve bi standarde uveo da je kojim slučajem postao reis….”.
    – Kome sada niej janso ko je zapravo Zukorlic?

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.