U prostorijama Biblioteke Fakulteta za islamske studije, a u organizaciji Matice bošnjačke, 8. 9. 2018. upriličena je promocija novela „…pa sve do Stambola“ autora akademika Fatmira Bačija. Promotori su bili: akademik Muamer Zukorlić, akademik Ferid Muhić, dr. Sheptim Doda, književnik Hadžem Hajdarević kao i autor djela, dok je promocijom moderirao dr. Jahja Fehratović.
Književnik Hajdarević kao prvi promotor je kazao da je čitajući djelo akademika Bačija bio fasciniran pripovjedačkim postupkom.
- To je majstorsko pripovjedanje. Pripovjedanje Bačija doživljvamo kao nevjerovatnu magiju pripovjedačkog postupka. Radi se o dvije novele a to je „Zima jednog sela” i tu se nalazimo svi. Dok sam čitao palo mi je napamet djelo “Jedne zimske noći” koje je prožeto romanesknim sklopovima. E upravo Fatmir Bači u svojim prozama upotpunjuje taj pripovjedački diskurs. On od bajkovite situcije stvara složene međuljudske relacije. Ovo je neka vrsta nevjerovatnog otkrovljenja, jer njegove priče se slažu jedna na drugu, vrlo ironijske, u momentu zbunjujuće za čitatelja ali svakako sa istančanim nagonom za idealiziranjem čovjek. Magija doživljava jednu punu katarzu. Čitaocima želim jedno iskonsko putovanje pronalazeći sebe u pričama, kazao je Hajdarević.
Dr. Doda koji dolazi iz Albanije, na početku govorio o dugogodišnjem poznanstvu sa Fatmirom Bačijem koje traje, kako je precizno kazao, 23 godine i 9 mjeseci, kazavši da svo to vrijeme živi u svojevrsnom zarobljeništvu lika i djela akademika Bačija.
- Ja već stradam u zatvoru zvanom Fatmir Bači, toliko godina ga poznajem. Razgovarao sam s njim o mnogima i bezbrojnim temama, o politici, religiji, biologiji, religiji, ekologiji, svjetskoj situaciji samo mi nikada nije dozvolio da govorim o njemu. Jer kada god sam pokušao, on to nije dozvoljavao. Zato poslije svih ovih godina, on ne zna ništa o tome šta ja mislim o njegovom radu. A imao sam priliku gledati kako radi, kako piše, kako pristupa tekstu. Svemu što je pisao pristupao je kao svome djetetu o kome se mora sam brinuti baš kao što to čini roditelj. Ova knjiga će s pravom biti predmet tumačenja, svjedočanstava, kao i utemeljena tema etike. – kazao je dr. Doda i dodao da selo koje se spominje u Fatmirovim novelama, zapravo predstavlja cijeli svijest.
Akademik Ferid Muhić je kazao da u svemu što radimo, u svakom našem djelu, na naše iznenađenje, mi otkrivamo više nego što smo mi u njega htjeli staviti.
- Tako je i sa književnim i sa likovnim djelima. Onaj trenutak koji čini remek djelo je trenutak koji niste isplanirali. O ovom djelu treba govoriti iz ugla neposrednog pristupa autora djela. Tek iz te perspektive vi sagledate suštinu sekvence. Dakle, imate dvije poente u savremenoj književnosti, knjiga Milana Gudelj “Život je negdje drugo” – ona postavlja dijagnozu našem vremenu. Mi ne živimo svoj život, mi zamišljamo šta će biti kada bude bolje, kada se promijene okolnosti. Drugi momenat ne zavisi od socijalnog momenta. Ljudi se tumače kroz kontekst kroz koji žive. Ovdje je potpuno drugi univerzum. Selo je cijeli svijet ali ovdje socijalne okolnosti nemaju nikakav efekt, likovi su kompaktni, pravolinijski usmjereni. Oni su potpuno ukinuli socijalni moment. To je univerzum gdje ljudi žive “ovdje i sada”. Knjiga zahtjeva veliku koncentraciju ali i izuzetan talenat. U novelama nema straha od trenutka, nema ni tačno određenog vremena, ne zna se je li rani feudalizam ili socijalizam. Ovo djelo nas suočava sa neposrednošću likova. Fatmir Bači je napravio izuzetnu knjigu, pandan i nema izuzeća.
Akademik Muamer Zukorlić, kao posljednji izlagač govorio je o djelu, ali i o akademiku Bačiju, jer kako je kazao ne može otrgnuti djelo od autora.
- Kada se sa nekim družite, razgovarate, onda ste subjektivni. Nije ni fer odvojiti djelo od autora, čak i ako to možete. Imao sam čast da sam obije novele dva puta pročitao, prvi put prije nego što je djelo izašlo iz štampe, a drugi put, kada je izašlo djelo iz štampe. – kazao je Zukorlić i dodao da je imao različit doživljaj prvog i drugog čitanja.
- Prvo čitanje je bilo plovidba a drugo ronjenje. Iako sam bio siguran da me Fatmir poslije njegove poezije ničim ne može fascinirati, moram priznati da nisam bio u pravu iako je ovo nešto potpuno drugačije, ali ono što sam našao u ovim novelama je poput ljepote reljefa Sandžaka i Bosne. Radi se o toliko uvjerljivoj autentičnosti da samo ta kvalifikacija ove knjige je dovoljna da ona bude krunisana od svih ozbiljnih čitalaca.
Akademik Zukorlić nastavlja da kada su u pitanju likovi, odnosno junaci, fascinantna mu je dosljednost o fenomenološkom posmatranju likova.
- Nigdje ništa subjektivno, tako je čitalac oslobođen banalizacije bilo čega. On je tu tako dosljedno ostao u tom fenomenološkom pristupu. Kroz junake on je predstavio sasvim nov pristup u književnosti, gdje junaci nisu ni apsolutno dobro ni apsolutno zli u permanentom stanju između dobrih i loših osobina. Poštar i berberin su u značajnoj mjeri glavni likovi. Njihova zanimanja su vrlo simbolična. Radi se on dva zanimanja kod kojih je etika vrlo bitna, sa različitih uglova bitna. Poštar čuva ljudske tajne pred permanentnim pristupom otvaranja pisama i saznavanja istine o nečemu. Zato je jako ozbiljno autor prišao prelistavanju poštara, raslojio ga, da bismo mogli saznati bitne osobine i profil tog lika. S druge strane imamo berberina, koji sređivajući izgled ljudi on vidi brojne nedostatke kod ljudi. Imamo berbernicu i poštu kao dva drevna i živa medija.
On posebno ističe detalj da cjelokupna Fatmirova umjetnost dolazi do granica tragedije, više drame, gdje je djelo prožeto kroz segmente koji se stalno nalaze na granici osmjeha i suza.
- U drugoj noveli imamo bostandžiju i cigladžiju. Ovdje opet brilijantno listanje ljudskih karaktera, gdje možete smjestiti druge karaktere. Cjelokupna relativnost zarade, na dohvatu je ruke, ali je nema. Tako fascinanto i ilustrativno je predstavljeno ono što mi zovemo imovina i zarada. Ono što je srž i jedne i druge novele je ljudskost. U islamskoj terminologiji to je fitra tj. ontološka suština čovjeka. – zaključuje akademik Zukorlić i dodaje da je Matica bošnjačka počastvovana što može uvrstiti ove novele u svoja izdanja.
Na kraju se prisutnima obratio autor djela koje je predmet promocije – akademik Fatmir Bači koji je nakon svih riječi njegovih prijatelja govorio o svojim osjećanjima.
- Razmišljao sam da li može da stane sve ovo u meni o čemu su pričali govornici. Hvala im na tome. Svaki umjetnik ima neku kopču gdje traži i nalazi svoju orjentaciju. U svijetu je orijentacija enigma, kreacija za sutrašnjost. Svaki odnos ima novo slaganje, novo prožimanje. Likovi su morali platiti cijenu koju svaki čovjek plaća. Hvala svima, oni su me mnogo hvalili ovdje, ali svi ovi ljudi koji su mnogo meni dragi, ali oni nemaju ono što sam ja imao, npr. Ferid Muhić nije mogao i ne može imati prijatelja Ferida Muhića, Muftija ne može imati prijatelja Muftiju, Špetim Špetima, Jahja Jahju, Hadžem Hadžema. Zbog zadovoljstva što sam okružen ovakvim ljudima halalit ću im što su me ovoliko hvalili. – kazao je autor.
Nakon promocije prisutni su imali prilike pribaviti po promotivnoj cijeni za sebe primjerak novela „…pa sve do Stambola“, te dobiti potpis i posvetu autora.
SANA / Tekst: Džana Džanković / Foto: Enver Đondić
