Živahni „čuvari“ mrtvog preduzeća

0
3

Rožaje – Suočavanje sa realnošću, koliko god to bilo nepopularno, naša je ne samo politička, profesionalna, nego i elementarna ljudska obaveza – kaže gradonačelnik Nusret Kalač, ističući da je priča o „Gornjem Ibru“ definitivno završena

Zalihe volje za politikantsku priču o nesrećnom skončanju nekadašnjeg temelja ekonomskog razvoja – „Gornjeg Ibra“ iz Rožaja – ni danas nijesu zanemarljive. U gotovo svim međustranačkim obračunima, što god im bio neposredni povod – kad ponestane argumenata na započetu temu – potegne se socijalna, lokal patriotska tugovanka o sudbini rožajskih drvoprerađivača koji su sada na Birou rada i žive u prosjeku – od šezdesetak eura mjesečne nadoknade. Vagaju se, po običaju, količine političkih krivaca i prebrojavaju bivši i aktuelni političari, koji su karijere izgradili startujući upravo iz danas sasvim mrtvog preduzeća. Iako je dugogodišnji stečaj formalno još u toku.

Obnova je iluzija

– Ne vjerujem da u Rožajama postoji jedan-jedini čovjek kojem nije već poduže potpuno jasno da je „Gornji Ibar“ bivše preduzeće i da ga je nemoguće obnoviti – kaže gradonačelnik Rožaja Nusret Kalač. To što je „u upotrebi“ kad god dođe do međustranačkih trzavica, a naročito u predizbornim kampanjama, svojevrsni je paradoks, jer nema te političke grupacije koja je u stanju da argumentovano, odnosno činjenično opovrgne brojne ekonomske analize i studije koje bez izuzetka potvrđuju samo jedno: priča o obnovi proizvodnje i masovnom vraćanju radnika – potpuno je besmislena.

Kalač podsjeća da je početak kraja svojevremeno veoma uspješne drvoprerađivačke kompanije nagoviješten još ranih devedesetih. Rasturanjem bivše SFRJ rastureno je tržište. Preko zatvorenih granica rožajska drvenarija nije imala prohodnost, a sankcije uvedene novostvorenoj SRJ onemogućile su i minimalne razvojne šanse, naročito u tehnološkom smislu. U takvim uslovima opstajali su samo šverceri koji su zavladali tržištima građe i najvećeg dijela proizvoda na bazi drveta. Ruiniranje kapaciteta „Gornjeg Ibra“ u takvim uslovima bilo je neminovno i trajalo je dugo.

Ni kada su se opće prilike relativno stabilizovale ovdašnjim drvoprerađivačima nije bilo pomoći. Tehnološki zastarjelo preduzeće, sa preskupim radnim mjestima i minimalnim šansama da bude konkurentno sve većem broju malih, fleksibilnih i tehnološki neuporedivo savremenijih kompanija u bližem i daljem okruženju, nije bilo interesantno ni potencijalnim investitorima. Svi pokušaji privatizacije bili su neuspješni.

Suočavanje sa realnošću

Socijalne posljedice ovakvog razvoja situacije veoma su teške. Prema, doduše nezvaničnim, ali sasvim pouzdanim podacima, na evidenciji Centra za socijalni rad, u kartoteci materijalno ugroženih – nalaze se imena oko 2.000 Rožajaca. Kako je moguće odgovoriti na urgentna pitanja koja se u takvom ekonomskom i socijalnom ambijentu nameću – stvar je nadležnih državnih organa, ali i lokalne uprave. Gradonačelnik Kalač, čiji je peti mandat na ovoj funkciji otpočeo krajem prošle sedmice, objašnjava:

– Suočavanje sa realnošću, koliko god to bilo nepopularno, naša je ne samo politička i profesionalna, nego i elementarna ljudska obaveza. Ne vjerujem da će sijači kojekakvih iluzija više ikada imati ozbiljniju podršku Rožajaca, ali mi kao ozbiljno rukovodstvo u narednom periodu nastavićemo da stvaramo uslove za afirmaciju novog preduzetničkog duha i učiniti sve da postanemo atraktivna destinacija za domaće i inostrane investitore.

Prvi koraci su napravljeni: uskoro se očekuje donošenje prostornog plana za cijelu teritoriju općine, a odmah zatim i izrada planske dokumentacije za područje Hajle. Riječ je o ključnim dokumentima bez kojih ne može biti relevantnih razvojnih projekata niti skorih investicija.

– Tek tada ćemo moći da brojnim zainteresovanim partnerima iz zemlje i inostranstva ponudimo na uvid raspoložive resurse i sa njima krenemo u realizovanje sasvim realnog i ekonomski održivog koncepta razvoja malih i srednjih preduzeća iz oblasti drvoprerade, turizma, stočarstva i poljoprivrede. To je i jedini put za trajnu i kvalitetnu sanaciju socijalne situacije u općini – uvjeren je gradonačelnik Kalač.

Budžet – pet miliona eura

Ovogodišnji budžet planiran je na oko pet miliona eura i u prethodnom periodu, kako se procjenjuje, realizuje se sa 70 odsto. Pretpostavlja se da bi taj procenat bio znatnije uvećan da je u predviđenom roku realizovan tender za koncesije na šume.

– Po tom osnovu računali smo na više od pola miliona eura, ali se nadamo da ćemo najveći dio nadoknaditi kada se procesi vezani za koncesije završe. Izvjesni zastoji u realizovanju nekih projekata već sada su evidentni, no pred nama su mjeseci intenzivnijeg priliva novca u općinsku kasu, pa se nadam da ćemo sve što smo predvidjeli uraditi i završiti do kraja godine, uz neznatna pomjeranja rokova

– kaže Nusret Kalač.

Izvor: Pobjeda.Co.me


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.