„Argentarija – Domavija – Srebrenica“ autora mr. Senahida Halilovića

1
51

BiH – Napokon, nakon duže pripreme i obrade, u izdanju web magazina Bošnjaci.Net, u Sarajevu je iz štampe izašao roman „Argentarija – Domavija – Srebrenica“ autora mr. Senahida Halilovića rodom iz Srebrenice koji danas živi u New Yorku.

Roman „Argentarija-Domavija-Srebrenica“ je nastao, više kao potreba nego kao želja, kaže autor ovog izvanrednog djela, koji je ujedno jedan od preživjelih žrtava genocida u Srebrenici i koji ovaj planetrani zločin ne propušta slučaju da se samo govori i zaboravi, već je historijske fakte je zapisao da se kroz generacije čita, govori i pamti. Srebrenica, stari antički grad (u to vrijeme Argentarija), je zagonetka kako historičarima, tako i književnicima kroz cijelu njegovu historiju. Prirodno bogastvo i ljepote a posebno srebro i zlato učinili su da je ovaj grad imao burnu historijsku prošlost, kakvu je malo koji grad u svijetu imao. Bio je svijedok brojnih događaja kroz historiju. Kako onih kojima se čovjek divi, tako i onih na koje se ježi. U romanu autor prikazuje hronološki slijed tih događaja kroz vrijeme i neke likove koji su obilježavali to vrijeme. Autor u ovom izvanrednom romanu opisuje uzroke padova i uspona grada, kao i generalno cijelog bosansko-hercegovačkog društva. Srebrenica je kroz historiju tri puta nestajala. Ovo je njeno četvrto postojanje. Taj grad je od vajkada razmeđe vjersko, kulturno, nacionalno a od 19. vijeka i geografsko. S toga se svaka promjena u društvu, pa i najmanja, odražavala na Srebrenicu i njeno stanovništvo. U dvadesetom vijeku, a posebno u posljednjoj srpsko-crnogorskoj agresiji na BiH, ovaj grad je istovremeno postao simbolom otpora, borbe za ljuska prava, simbolom herojstva, patnje, ljubavi i mržnje. Svakako, taj posljednji rat je nezaobilazna tema. Genocid učinjen nad bošnjčkim stanovništvom ovog grada je tabu tema u cijelom svijetu. Ne samo zbog dimenzije genocida kao pojma,
nego i zbog uzroka njegovog realizovanja, kao i mogućnosti da se izbjegne. Jer, genocid je počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici i stanovnicima Podrinja, onda kad se niko nije nadao da je to moguće da se desi, i to baš u jednoj enklavi koja je od Ujedinjenih nacija proglašena svojom „zaštićenom zonom“. I jedna takva institucija izdala je Srebrenicu, civile i načela postojanja. Dozvolili su da srpsko-crnogorska zločinačka armada počini genocid uz prisustvo UN trupa i pod njihovom zastavom.

Autor, opisijući historijske događaje u Argentariji i Domaviji, i posebno posljednjeg genocidnog rata u BiH, fokus u Srebrenici, šalje jasnu poruku važnosti učešća svakog pojedinca za formiranje i očuvanje nacionalne svijesti, kao i njenog produbljivanja.

Autor u romanu opisuje događaje stradanja Bošnjaka u Srebrenici, imenom i prezimenom proziva odgovorne za planiranje, naredbu, činjene i nesprječavanje genocida od strane tadašnjeg režima od Beograda do Podgorice. Čak nije izostavio ni hapšenje i deportaciju Srebreničana i drugih Bošnjaka sa Crnogorskog primorija koje su crnogorske vlasti predale Karadžiću na nož. Za ovaj ratni zločin niko iz vrha crnogorske vlasti još uvijek nije odgovarao.

Senahid Halilović

Recenzije za Halilovićev roman su napisali dvojica bošnjačkih akademika, ujedno dvojica najznačajnih Bošnjaka danas, prof. dr. Ferid Muhić, predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i dr. Mustafa ef. Cerić, reisu-l-ulema IZ u BiH, čije recenzije ekskluzivno objavljujemo u nastavku.

U svojstvu izdavača, ovaj roman preporučujemo svim ljubiteljima pisane riječi, posebno Bošnjacima u čijim domovima treba se naći po jedan primjerak. Da pamte i ne zaborave!

Lekturu romana uradio je jedan od najboljih bh. književnika Isnam Taljić, korekturu Esad Krcić; tehničku obradu Samir Kamenjaš, dok je naslovnicu uradio jedan od najboljih dizajnera u BiH Zeničanin h. Saladin Pašalić. Roman je štampala „Dobra knjiga“ u Sarajevu.

Izvor: Bosnjaci.net


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.