Zvornik – nekoć kapija sultana, danas simbol otpora povratnika

0
364

Zvornik – nekoć kapija sultana, danas simbol otpora povratnika
Zvornik – Znate li u kojem su bosanskom gradu, u vrijeme Osmanske carevine bile izgrađene tri sultanske džamije? Travnik? Mostar? Sarajevo? Osim onih koji malo dublje i šire od osnovnoškolskih i srednjoškolskih časova iščitavaju historiju, rijetko ko bi mogao pogoditi da se radi o Zvorniku.

Povod ovoga članka je aktuelna vijest o obnovi džamije na Zamlazu u Zvorniku, koja je kao i sve ostale zvorničke džamije bila uništena posljednoj agresijom na BiH. Zamlaz je naselje na južnom ulazu u Zvornik (iz pravca Sarajeva). Na mjestu srušene Zamlaz džamije, poslije rata izgrađen je stambeni kompleks, sa vansprosječno visokim zgradama. U situaciji kakva je nastala, očekivano je bilo nemoguće povratiti vakufsku imovinu i zemlju ispod zgrada, srušiti zgrade i obnoviti džamiju. Islamska Zajednica je dobila zamjensku lokaciju (preko puta stare lokacije) da obnovi džamiju na Zamlazu.

Jučer je (subota, 25.10.2014. godine) u obnovljenoj džamiji na Zamlazu – na Novu hidžretsku godinu, klanjan i prvi namaz. Savršena ilustracija regenerativne snage povratnika u Zvornik, tvrdoglavosti i upornosti koju zadoji Drina.

No, ostaje i dalje pitanje uzurpirane vakufske imovine u Zvorniku, i ako je obnova džamije Zamlaz riješena u smislu opšteg dobra, onda se treba nadati da će i ostala pitanja na sličan način biti riješena.

 ZVORNIK – Kapija BiH na koju su ulazili sultani

Sam Zvornik kao veća naseobina ostavlja svoje tragove od kraja 12-og vijeka, jer su arheološkim istraživanjima nađeni tragovi Slavenskih naseobina u Gradini u Donjem Šepku i u Gradini u Šetićima (Zvornik – historijska monografija, Alija Uzunović, str. 19). Rijeka Drina, i položaj na kraju drinske klisure, u toku cijelog zvorničkog postojanja, bili su „glavni ulaz“ svih trgovačkih karavana iz unutrašnjosti Evrope, ali i svih osvajača Bosne. U srednjem vijeku, Zvornik je važio za važan grad u kome se iskopavalo olovo, srebro i zlato (A Short History of Bosnia, Noel Malcolm, str. 24, prev. J.J.J.), a također je bio i ulazna kapija u turskom osvajanju Bosne.

„Kako glas pukne po logoru, da su Turci prešli, i da pale sela, i robe i haraju uz Jadar (rijeka koja se ulijeva u Drinjaču, a potom u Drinu, u selu Drinjača kod Zvornika)…“ Danica Ilirska, tom 4-6,str. 86, Ljudevit Gaj, pristupljeno preko books.google.ba, 26.10.2014.

Upravo ta činjenica bila je razlogom zašto su u njemu tri sultana dala sagraditi svoje džamije.

TRI ZVORNIČKE LJEPOTICE

Naime, po prelasku Drine, na području današnjeg Kula grada, osmanska je vojska oformila svoju manju naseobinu. Za potrebe te vojske, i osmanskih službenika, prvu džamiju na području Zvornika dao je sagraditi sultan Mehmed Osvajač. Prema dostupnim podacima nastala je poslije 1460, a prije 1481. godine[1]. U to doba, naseljavanje je težilo ka tom Gornjem Gradu, u kojem je započeta i izgradnja zvorničke tvrđave. Nakon što su zidine opasale cijelu zvorničku uvalu, i sišle sve do Drine, naseljavanje je počelo gravitirati ka Srednjem i Donjem Gradu koji su bili pristupačniji.

Z5

Iz tog razloga, ponovo za potrebe tvrđavske, vojne posade i birokrata Grada, u Donjem Gradu, izgrađena je sultan Bajezidova džamija. I jedna i druga džamija bile su džamije manjih dimenzija, arhitektonski beznačajne, jer su, rekosmo, pravljene za potrebe vojske i posade grada.

Tek po osnivanju većeg muslimanskog naselja u Zvorniku, koje se po terminu „feth – osvajanje“ nazvalo Fethija, sagrađena je treća sultanska džamija, „za čaršiju“, kako su građene i sve ostale carske džamije po Bosni. Tu treću sultansku džamiju dao je sagraditi sultan Sulejman Zakonodavac. Interesantno je što se ova džamija u spisima naziva i Fethija džamijom (što je nastalo od imena naselja, ne od imena sultana Fatiha), i Sulejmanija džamija, po sultanu koji ju je sagradio. Zanimljivo je spomenuti kako je uporedo sa džamijom Sulejmanijom u naselju Fethija postojala i „Džamija od crkve“. Naime, u Zvorniku je do sredine 16-og stoljeća živjela i katolička populacija. Posljednji koji su napustili Zvornik bili su franjevci, u momentu kada je populacija katolika spala na nekoliko stotina. Od crkve koju su za sobom ostavili, preuređen je mesdžid, ili kako se ponekad kroz spise spominje „džamija od crkve“.

  Ilustracija 2 - Naselje Fethija - zaokružena je franjevačka crkva

Na našu žalost i štetu, ponajviše kulturološku, nijedna od ove tri džamije nije opstala. Prve dvije džamije nestale su još u Osmansko vrijeme, a nestanak treće džamije vezuje se za dolazak Austro-Ugarske.

Zvornik je opstao. Zvornik i dalje traje. Neiscrpan je izvor brojnih znamenitosni, koje znamo počesto da ne primijetimo. A, jedino što nam treba biti na umu je da svoju zemlju treba upoznati, da bismo je više voljeli.

 


[1] Cijeli članak baziran je na radu dr.sc. Senaida Hadžića i Šefke Sulejmanovića, prof. – „Džamije na području Zvornika u vrijeme osmanske vladavine“, koji je objavljen u zborniku radova „Zvornik kroz stoljeća“ – Dani Hasana Kaimije 2012, u izdanju Medžlisa Islamske zajednice Zvornik. Direktni citirane riječi se u cijelom članku ispisuju u kurzivu. Za svaki drugi citat u zagradama se navodi njihov izvor.

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Zvornik – nekoć kapija sultana, danas simbol otpora povratnika


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.