Zašto je zgrada Islamskih ustanova najnapadanija

5
46

Godine 1461, osnivajući Novi Pazar, Gazi Isa-beg Ishaković je podigao džamiju i pored nje mekteb, koji je kasnije prerastao u Medresu. To je prva prosvjetna ustanova u ovom dijelu Balkana, na čijim temeljima je podignuta zgrada Islamske ustanove, sa istim ciljem širenja znanja, u kojoj je i danas smješten Fakultet za islamske studije.

Od kako je nastao Vakuf Islamskih ustanova pa do danas, konstantno je bio meta neprijatelja Islamske zajednice, islama i muslimana na ovim prostorima. Ti napadi su nekada urađali plodom pa je tokom svoje devedesetogodišnje historije, nekoliko puta je bio uzrpiran i otiman Islamskoj zajednici od strane vlasti i pojedinih lokalnih moćnika.

Od kako je formalno vraćen pod upravu Islamske zajednice 2006. godine, bio je meta medija bliskih Rasimu Ljajiću i Sulejmanu Ugljaninu, kako lokalnih tako i nacionalnih. Od tada na desetine puta, pod političkim pritiskom dvojice navedenih političara, pokušano je oduzimanje ove zgrade od Islamske zajednice, što je svaki put osujećeno i spriječeno masovnim okupljanjem vjernika.

Često postavljano pitanje, zbog čega je zapravo vakuf Islamskih ustanova toliko „trn u oku“ svima koji ga napadaju.

Napadi su dodatno intenzivirani od 20. novembra 2018. godine, kada je na obilježavanju Dana Sandžaka, u kongresnoj sali Fakulteta za islamske studije, Muftija Zukorlić donio dokument u kojem stoji da je na današnji dan, 12. Rebiul evela (na dan rođenja Muhammeda a.s.) Islamska zajednica dobila rješenje o vraćanju zgrade Fakulteta za Islamske studije, čime je i konačno stavljena tačka na moguće ponovno oduzimanje ove zgrade od Islamske zajednice.

„Obećali smo vam i evo ispunili smo. Vjerovali smo u Boga dž.š. i imali povjerenje u njega i imali smo povjerenje u Njega. Izgledalo je nemoguće, odradili smo naš dio, odbranili, ali su oni govorili da su kod njih papiri, sjećate se hropaca s njihove strane kad su oni objavljivali konkurse za rušenje. Evo ga sada odgovor. Mi smo u decembru prošle godine najavili i pravdu i pomirenje. Evo je pravda. Ovaj akt je donijela država i ovim je poslala poruku Bošnjacima da želi da se velike nepravde prema ovom narodu otklone i zato je moja radost ovolika. I zato, imajte povjerenja da je ovo samo početak.” – kazao je Zukorlić.

Ono što najviše brine i muči neprijatelje Islamske zajednice jeste činjenica da u istoj zgradi postoje i komercijano iznajmljeni lokali za ugostiteljske objekte, čime se finansira održavanje u naprjeđenje vakufa. Često se to pokušava dovesti u kontekst zloupotrebe vakufa, što je zlonamjerna tendencija i nepozanavanje elementarnog funkcionisanja vakufa od vremena poslanika kroz historiju.

Od davne 1937. godine završena je izgradnja zgrade Islamskih ustanova na današnjem trgu Gazi Isa-bega, pa sve do danas ova zgrada je imala za cilj da u djelo sprovede misiju sticanja znanja, što u konačnici objašnjava zbog čega su toliko intenzivni napadi na nju bili svo vrijeme od njenog nastanka.

Mediji bliski Rasimu Ljajiću prethodnih dana izvještavali su kako u sklopu vakufskih objekata ne smije biti objekata ugostiteljske djelatnosti. U nedavnom intervjuu sa hadži Bahrijom Ćorovićem, unukom muftije Teufika ef. Imamovića koji je tu funkciju obnašao 30 godina, početkom 20. vijeka, govorili smo i o ovoj temi.

Hadžija Ćorović, prisjećajući se vremena izgradnje zgrade tadašnjih Islamskih ustanova navodi da je u prizemlju zgrade uvijek bilo dućana od čijih se prihoda podupiralo širenje znanja. I u to vrijeme, prisjeća se Ćorović, lokalne vlasti otuđivale su vakufsko dobro.

”Tadašnji arhitekta iscrtao je sve i predvidio da se na gornjem spratu nalaze vakufske kancelarije, a da na prizemlju naprijed budu radnje, a da u sredinu bude kahva Merhameta. Pošto su sagrađene, radnje su nakon toga date pod zakup, a kahvu je držao Zuhdija efendija. On je držao tu vakufsku kahvu, sve dok nije bila oduzeta vakufu“, navodi hadžija Ćorović.

Islamske ustanove na ovim prostorima oduvijek su opstajale isključivo sposobnošću samofinansiranja, obzirom da država nije puno marila za potrebe Islamske zajednice i njenih ustanova u prošlosti. I tada su, kao i sada, ustanove opstale, navodi hadžija Ćorović, zahvaljujući vakufima.  

„Vakuf je koristio kirije od zakupa za banje i svake tri godine su bile licitacije za zakup. Ja se sjećam da je prvo 1933. godine Šemsi-beg Čavić dao najbolju ponudu i on je uzeo. Nakon tri godine, na drugoj licitaciji Osman-aga Ćurkić je dao najbolju ponudu i on je preuzeo, pa je opet, nakon tri godine zakup preuzeo Redžo Saračević – Banjadžija, tako su ga zvali. Nakon njega je bio Slavo Čekanović, a nakon njega Stevo Milanović. Poslije njih bio je Asim Godovac, a poslije Asima – Ramiz Bihorac. Opština donosi rješenje 20. marta 1946. godine u kojem stoji da se oduzima i daje ugostiteljstvu na korišćenje“, kaže hadžija Bahrija Ćorović.

Važno je napomenuti da prema stavu islamske uleme ekonomska funkcija vakufa mora biti takva da se koriste plodovi, a da se suština sačuva, drugim riječima da se osigura trajna korist vakufa.

Kolika je važnost ovog vakufa kako u vjerskom tako i u tradicionalnom smislu najbolje govore tekstovi koje je Glas islama 2006. i 2007. godine objavljivao, predstavljajući lavovsku borbu tadašnjeg rukovodstva Islamske zajednice za očuvanje ovog Vakufa.

Ako uz sve navedeno dodamo i današnji blistavi izgled kompletnog objekta koji krasi centar Novog Pazara, u potpunosti je jasna nervoza svih onih koji na nečastan način pokušavaju zamagliti sveukupnu blistavost vakufa Islamskih ustanova.

Islamska zajednica je, kako je u ranijim obraćanjima javnosti potvrdila, otvorena za sve vjernike koji žele doći i vidjeti rješenje o vraćanju Islamskih ustanova, te se i svojim očima uvjeriti u tačnost iznijetih činjenica, kao i u laži koje se putem medija bliskih Ljajiću konstantno plasiraju na račun istog.

*Opširnije o Fakultetu za islamske studije i zgradi Islamskih ustanova na linku: 

Vakuf Gazi Isa-bega “Islamske ustanove” – Obasjao cijeli Pazar!

 

autor: Salahudin Fetić


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

5 KOMENTARI

  1. pojedincima je trn u oku zbog toga kako navode da su svi vakufski objekti od restorana pa do internacionalnog univerziteta privatno vlasnistvo muftije Zukorlica i njegove familije.Ocigledno da nisu ljudi dobro upuceni i pogresno su informisani pa su to usadili u svojim glavama i niko ne moze misljenje da im promeni.To su kako da kazem ugoreli Suljovi i Rasimovi simpatizeri.

  2. Naj lepsa zgrada… kad gazija uzme pod svoje to procveta. In Shaa Allah jos malo pa i opstinu samo treba narod ovaj malo da se osvesti i da povrate veru u sbe ko ima veru on nema straha od onih ucenjivaca..

  3. Najlepsa zgrada… Jos malo pa ce i opstina da pripadne jednom jedinom gaziji Muftiji pa ce narod videti kako moze da se lepo zivi i dole. A ko je vec u inostranstvu on ima i rodbinu u pazar tako kad se udruze te snage pazar moze da bude sebet i da tutin i sjenica isto procvetaju

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.