Zašto je propao popis u Makedoniji?

Sandžak – U Makedoniji popis nije završen uspješno. Oficijelno izvješće oko prekida popisa glasi: „Članovi državne popisne komisije iz reda makedonskog naroda su podnijeli neopozive ostavke radi popisnih manipulacija.“

Oni tvrde da, navodno, albanski članovi i popisivači nejednako tretiraju i tumače određene popisne propise, kao što je popisivanje gastarbajtera. Za Makedonce je posebno bilo važno da prikažu broj koji reflektira njihovu apsolutnu većinu da bi dokazali da je Makedonija država Makedonaca i ostalih. Obzirom da to nije realnost i da karakter države treba da bude multunacionalan, još prije početka popisa postajale su brojne nesuglasice oko popisnih zakona. Smišljao se scenarij popisnih falsifikata. Zbog toga je odložen popis za april. Bez saglasnosti albanskih i ostalih članova pristupilo se popisu u veoma napetoj atmosferi.

S druge strane, informacije koje imamo iz nekoliko izvora govore sasvim nešto drugo. Ustvari, alarm je podignut među makedonskim establišmentom jer su terenski izvještaji pokazivali da se broj Makedonaca drastično smanjio u odnosu na prethodne popise, koji su, usput rečeno, potpuno falsificirani i frizirani. To se posebno odnosilo na dva segmenta popisnih populacija: povećan broj Bugara u istočnoj Makedoniji i izraženo negativna reakcija Torbeša na pokušaje da se popišu nasilno kao Makedonci-muslimani. Torbeši su se na ovom popisu mahom deklarirali kao Turci, ali indikativno je da se oko 5% njih po prvi put deklariralo kao Bošnjaci. S druge strane, broj Roma se povećavao, što znači da njihova nacionalna svijest raste i manje su podložni manipulacijama.

Također, srpska opcija je ugrozila broj Makedonaca, jer se veliki broj Makedonaca, posebno u regionu Kumanova, izjašnjava kao Srbi.  Što se tiče Bošnjaka, možemo se pohvaliti da je odziv bio dobar i da su se Bošnjaci listom popisivali kao Bošnjaci, uz ono da im je jezik bosanski, a religija islam. Veoma mali broj neobaviještenih su se popisivali kao Muslimani, Sandžaklije itd. Veliki je uspjeh što je tzv. crnogorska opcija doživjela poraz, jer je općepoznati podatak da je crnogorska država investirala velika sredstva – novčana i druga, kako bi se Bošnjaci popisali kao Crnogorci i na taj način povećao broj Crnogoraca. Javni je podatak da su iz Crnogorske ambasade podijeljeni brojni pasoši i finansirani svi biznismeni koji se pišu Crnogorcima, ali se na kraju ipak pokazalo da je nacionalna svijest Bošnjaka u uzlaznoj putanji i da se skoro minoran broj ljudi, zbog ličnih interesa, popisao kao Crnogorci.

Očigledno da je kampanja sprovedena duži period kroz naše bošnjačke nevladine organizacije dala rezultate. Ovo se posebno odnosi na Bošnjačku kulturnu zajednicu, koja je u špicu priprema za popis odradila promociju BKZ, a na taj način postavila svoje temelje kao krovne organizacije koja je ujedinila bošnjački nevladin sektor. Sprovedena je intenzivna kampanja kroz medije i na terenu, a od izuzetne koristi je bila posjeta muftije Zukorlića sa njegovim saradnicima Makedoniji koji su dali impuls našim aktivnostima.

Autor: dr Džemil Bektović, predsjednik BKZ-a u Makedoniji