Ministarstvo za Nacionalni investicioni plan je pooštrilo kriterijume za finansiranje projekata u 2011. što znači da će se iz budžeta ovog resora tokom ove godine investirati samo u istinske prioritete na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Općini Nova Varoš odobreno je 40 miliona dinara za nastavak radova u Karađorđevoj ulici. Reč je kompletnoj rekonstrukciji dionice glavne gradske saobraćajnice od Ulice Slobodana Nikačevića do magistalnog puta na izlasku iz grada.
Prva faza radova na potezu od Vignjeva do Ristića sokaka, u dužini od oko 400 metara, privodi se kraju i samo od vremenskih uslova zavisi kada će užički putari završiti ovaj kapitalni infrastrukturni poduhvat, ističe Nenad Todorović, zamjenik predsjednika opštine Nova Varoš .
Zašto se prva faza radova na Karađorđevoj ne odvija planiranom dinamikom?
– Posao nije odrađen u predviđenom roku isključivo zbog kašnjenja u tenderskoj proceduri, na koju općina nije mogla da utiče i koja je u direktnoj ingerenciji resornog ministarstva. Ono što je, međutim, važno je da je ova investicija u završnoj fazi i da ni na koji način neće ugroziti nastavak projekta, čija će ukupna vrijednost dostići cifru od oko 80 miliona dinara.
Opozicija gradskoj vlasti zamijera da se iz „kase“ NIP-a mogla izboriti za značajniju finansijsku podršku, kako lane, tako i ove godine.
– U posljednje dvije godine iz Ministarstva za Nacionalni investicioni plan općina Nova Varoš izborila se za više od 60 miliona dinara. Iz budžeta NIP-a za 2011. za finansiranje lokalnih infrastrukturnih projekata opredjeljeno je ukupno oko 500 miliona dinara, od kojih je naša općina dobila 40. Mislim da ovaj podatak dovoljno ilustruje činjenicu zašto je ovdašnje općinsko rukovodstvo zadovoljno novčanom podrškom koju smo dobili od Ministarstva za NIP. Projekat druge faze rekonstrukcije nije , inače, jedini sa kojim smo konkurisali ka NIP-u. Bilo je dvadesetak, a apliciraćemo i za dodatna sredstva kojim bi eventualno finansirali projekte izrade tehničke dokumentacije.
Šta građani novovaroške opštine još mogu očekivati od novog investicionog ciklusa i šta će biti prioriteti u radu lokalne samouprave u nastupajućem periodu?
– Osim nastavka na realizaciji brojnih projekata u oblasti putne infrastrukture, izgradnje objekata u segmentu vodovoda i kanalizacije u gradu, rubnim područjima i po selima, završetka ski staze Briježđa i investiranja u sistem za osnježavanje kako bi žičara bila spremna da početak naredne zimske sezone, početka druge faze radova na izgradnji sanitarne deponije Banjica i njeno puštanje u funkciju sredinom 2012. godine, općina i njeno rukovodstvo će se maksimalno angažovati na privlačenju investitora. Intezivirali smo pregovore sa potencijalnim ulagačima, ali je još uvijek rano da govorimo o njihovom ishodu.
Vi ste u više navrata isticali da je gradska vlast dužna da učini sve kako bi stvorila pozitivan privredni ambijent i uslove za investiranje. Smatrate li da je lokalna vlast dovoljno učinila na tom polju u protekle dvije i po godine?
– Smatram da se možemo pohvaliti izvanrednim rezultatima kada je u pitanju izrada planskih akata i strateških dokumenata, dosta je urađeno i u segmentu unapređenja infrastrukture, posebno putne mreže ( samo tokom prošle godine asfaltirano je više od 50 kilometara lokalnih saobraćajnica), kao i stvaranja preduslova za razvoj turizma, njegove promocije, brendiranja autenčnih zlatarskih proizvoda, a u skladu sa mogućnostima, pokušali smo i da pomognemo socijalno ugroženim kategorijama, jer smo itekako svjesni teške ekonomske situacije sa kojom se suočava veliki broj naših građana. Kroz različite subvencije posredstvom Nacionalne službe za zapošljavanje, trudili smo se i da ublažimo problem nezaposlenosti, koji je, ipak, dominantan i najveći izazov sa kojima se suočava vlast na svim nivoima. Lokalnom poreskom politikom učinili smo sve da i da podstaknemo razvoj posustale privrede, prije svega time što se, za razliku od mnogih drugih općina u Srbiji, ipak, nismo odlučili za povećanje poreza u svojoj nadležnosti, kako bi, zbog smanjenog tranfera iz republike, nadomijestili manjak u gradskom budžetu. Ono što nam je, međutim, najveće ograničenje jeste činjenica da kao općina ne posjedujemo imovinu , koju bi mogli planski da obradimo, infrastrukturno dovedemo u pristojno stanje i kao takvu cjelinu ponudimo investitoru.
Da li se, ipak, bez obzira na sva ograničenja, u bliskoj budućnosti mogu očekivati novi proizvodni kapaciteti i otvaranje novih radnih mjesta i ima li šanse da se ponovo uposli Inova, Trikotaža, da ožive seoski pogoni u Jasenovu i Božetićima?
– Kao i mnoge druge opštine, Nova Varoš je u procesu privatizacije loše prošla. Najveći dio preduzeća dobio je vlasnike koji nisu bili sposobni da pokrenu proizvodnju ili je njen obim drastično smanjen te su mnogi radnici ostali bez posla. Mi smo u općini prepoznali da je naša šansa u razvoju malih i srednjih preduzeća, posebno u domenu usluga, sa značajnim učešćem proizvodnje lokalnih brendova. Zato je općina pružala pomoć preduzećima koja su ulagala napore na obnove i unaprijede proizvodnju i to posredujući za dobijanje povoljnih kreditnih aranžmana koje je Vlada usmjeravala ka nedovoljno razvijenim područjima, kao i kroz subvencije u segmentu samozapošljavanja i pokretanja sopstvenog biznisa, a u okviru različitih programa Nacionalne službe za zapošljavanje. Izdvojio bih posredništvo u odobravanju kredita iz Fonda za razvoj za projekat proizvodnje mreže za protivgradnu zaštitu za „Zlatarplast“. Iznos kredita dostiže cifru od oko dva miliona evra i predstavlja više od 50 odsto odobrenih sredstava iz ovih izvora za čitavo područje Zlatiborskog okruga. Uradili smo još mnogo toga, sa intencijom da nam to bude prioritet i u budućnosti. Ali, i tu kao općina imamo velikih ograničenja, koja se pre svega odnose na nepostojanje adekvatnih zakonskih rešenja u domenu poreske politike na republičkom nivou. To praktično znači da bi zakonski stvari trebalo postaviti tako da svaki vlasnik kada kupi preduzeće ili neki drugi privredni objekat, bude u obavezi da u njemu i pokrene proizvodnju, a ne da bi se kupovina svela na preprodaju imovine.
Izvor: Danas.rs
