Novi Pazar – Doc. dr Enes Osmančević, profesor komunikologije na Filozofskom fakultetu u Tuzli, održao je 04.05.2012. godine iz predmeta Interkulturalno razumevanje, ljudska prava i pomirenje, predavanje na temu: “Mediji i tranzicija”.
Cilj predavanja je upoznavanje studenata sa funkcionsanjem medija u društvima u tranziciji, odnosno sa funkcijom, ulogom i mogućnostima medija masovnih komunikacija u procesu pomirenja i izgradnji mira u postkonfliktnim društvima. Takođe, predavanje je imalo za cilj pravljenje paralele između delovanja masmedija u pripremi i proizvođenju rata, preuzimanju uloge ratne propagande od strane medija, i neiskorištenih mogućnosti medija u procesu suočavanja sa prošlošću.
Profesor Osmančević je, najpre istakao da su neki od vodećih medija masovnih komunikacija igrali bitnu ulogu u pripremi ratova na području bivše Jugoslavije, devedesetih godina dvadesetog veka. “Napuštanje profesionalnih standarda novinara i njihovo stavljanje u funkciju nacionalističkih koncepata, stvaranja mržnje, proizvođenja neprijatelja i ratnog huškanja, pitanja su koja čekaju adekvatne odgovore u procesu suočavanja sa prošlošću. Dosadašnja istraživanja nekolicine domaćih, ali i inostranih autora, svakako su značajna i respektabilna, ali se u procesu tranzicione pravde očekuje ponovna reaktualizacija ovih pitanja. To je neophodno ukoliko se želi objasniti negativna uloga medija u pripremi i toku ratova na području bivše Jugoslavije, ali i iskoristiti medijski potencijali u procesu pomirenja i izgradnji mira među ljudima i narodima”.
Profesor je, naglasio da je realnost tranzicionog konteksta, obeležena, prije svega nedostatkom političke volje u procesu pomirenja, ali i zavisnošću novinara od centara moći koji su pripremali i vodili ratove na području bivše Jugoslavije krajem dvadesetog veka, te neiskorištenosti medijskih potencijala u procesu suočavanja sa prošlošću, pomirenja i izgradnje mira. “Imanentne, socijalne, političke, ekonomske, kulturne i obrazovne medijske funkcije nisu okrenute ka stvaranju i promovisanju novog sistema vrednosti, već su u funkciji podgrejavanja stereotipija, nerazumevanja, netolerancije, negativne etničke simbolizacije i promocije ideologija i politika koje su izazvale tragične sukobe u zemljama bivše Jugoslavije, unesrećile milione ljudi i ostavile pustoš iza sebe. Masovni mediji na području zapadnog Balkana su promovsali kulturu laži i nasilja, i na taj način učestvovali u proizvođenju mržnje, neprijatelja i nesreće. Dvadesetak godina nakon završetka ratova u zemljama bivše Jugoslavije, mediji još uvijek pokazuju veliku zavisnost od retrogradnih ideologija i politika, ne bore se za samostalnost novinarske profesije, ne stvaraju i ne promovišu novi sistem vrednosti, zasnovan ra civilizacijskim vrednostima razumevanja, tolerancije i mira”.
Na kraju predavanja profesor Osmančević je zaključio, da mogućnosti tradicionalnih medija (štampe, radija i TV) na području zapadnog Balkana nisu iskorištene u procesu pomirenja i izgradnje mira, te da su još manje iskorišteni potencijali on line medija i socijalnih mreža. “Njihovo delovanje određeno je kulturnim kontekstom nasilne i ratničke provenijencije. Ideje razumevanja, pomirenja i izgradnje mira još uvek nisu stekle društveni legitimitet u centrima političke moći i medijima. Zbog toga je potrebno promivsati značaj suočavanja sa prošlošću, podsticati proces tranzicijske pravde, interkulturalnog razumevanja i predano raditi na pomirenju i izgradnji mira, i to ne samo u visokoškolskim institucijama i medijima, već u svakodnevnom životu”.
Izvor: Uninp.Edu.rs
