“Lenji” životni stil je jedan od najozbiljnijih uzročnika srčanih oboljenja. Srećom, to je jedan od onih uzročnika povodom kojeg sami možemo nešto preduzeti.
Šta mogu vježbe?
Regularne vježbe, a posebno aerobik-vježbe, mogu učiniti mnogo toga dobrog:
- ojačati srce i čitav kardiovaskularni sistem
- doprinijeti poboljšanju cirkulacije i pomoći da se maksimalno iskoristi kiseonik
- spriječiti srčani udar
- povećati količinu raspoložive energije tako da vam omoguće bavljenje fizičkim aktivnostima što duže i bez pojave neželjenog zamora
- povećati izdržljivost
- regulisati krvni pritisak
- povećati tonus i snagu mišića
- popraviti ravnotežu i fleksibilnost zglobova
- ojačati kosti
- doprinijeti smanjenju masnih naslaga u tijelu i pomoći uspostavljanju željenje težine
- smanjiti stres, napetost, uznemirenost i depresiju
- doprinijeti boljem samopouzdanju i slici koju imate o sebi
- poboljšati san
- učiniti da se stalno osjećate opušteno i odmorno, kao i da budete u formi i da se osjećate zdravo
Odakle početi?
Prije nego počnete sa vježbanjem i fizičkim aktivnostima, najprije se obavezno konsultujte sa ljekarom, jer vam on može pomoći prilikom izbora programa koji u potpunosti odgovara vašoj trenutnoj fizičkoj pripremljenosti.
Neka od jako korisnih pitanja koja možete postaviti:
- Koliko intenzivno smijem da se bavim vježbanjem u toku dana?
- Koliko često smijem da vježbam u toku nedjelje?
- Koje su to vježbe koji bi mi godile, a da se pri tome ne izlažem riziku od eventualnih povreda ili pogoršanja zdravstvenog stanja?
- Koje vježbe i aktivnosti bi trebalo izbjegavati?
- Da li bi trebalo da uzimam lijekove neposredno prije ili posle vježbanja i fizičkih aktivnosti?
- Da li je neophodno mjerenje pulsa tokom vježbanja?
Koje su to najproduktivnije vrste vjiiežbi?
Sveukupna aktivnost vježbanja može se podijeliti u tri osnovne grupe:
- Vježbe istezanja ili lagano razgibavanja mišića – razgibavanje dijelova tijela – ruku i nogu, prije i posle vježbi doprinosi boljem pripremanju mišića za predstojeću vježbu i samim tim smanjuje rizik od povreda i sprečava neželjeno istezanje mišića. Redovno razgibavanje i istezanje također poboljšava fleksibilnost tela.
- Kardiovaskularne vježbe ili aerobik – predstavljaju fizičke aktivnosti koje uključuju rad svih mišićnih grupa odjednom. Ovakav vid vježbi jača srce i pluća, a također reguliše i popravlja sposobnost organizma da na najbolji mogući način upotrebi kiseonik iz spoljašnje sredine. Aerobik vježbe spadaju u grupu vježbi koje imaju najpozitivniji uticaj na srce. Tokom vremena, ovakav vid vježbanja može umnogome doprinijeti regulisanju otkucaja srca i krvnog pritiska, a samim tim i popraviti disanje jer će se prilikom vježbanja srce manje zamarati.
- Vježbe snage – vježbe koje čine da se mišići konstantno kontrahuju, sve dok se sam mišić ne “umori”, čime organizam dobija na snazi i samim tim i izdržljivosti. Međutim, ove vježbe se nikako ne preporučuju ozbiljnijim srčanim bolesnicima.
(Krstarica)
