14. Decembar 2017

Davne 1937. godine završena je izgradnja zgrade Islamskih ustanova na današnjem trgu Gazi Isa-bega. Od tada, pa sve do danas imala je za cilj da u djelo sprovede misiju sticanja znanja. Istina, kroz svoju 80-togodišnju povijest doživjela je povremenu uzurpaciju od strane vlasti i pojedinih lokalnih moćnika, no kako je vakuf zadužbina za opšte dobro budućih generacija, 2006. godine vraćena je u službi znanju. Mediji bliski Rasimu Ljajiću prethodnih dana izvještavali su kako u sklopu vakufskih objekata ne smije biti objekata ugostiteljske djelatnosti. U nedavnom intervjuu sa hadži Bahrijom Ćorovićem, unukom muftije Teufika ef. Imamovića koji je tu funkciju obnašao 30 godina, početkom 20. vijeka, govorili smo i o ovoj temi.

Hadžija Ćorović, prisjećajući se vremena izgradnje zgrade tadašnjih Islamskih ustanova navodi da je u prizemlju zgrade uvijek bilo dućana od čijih se prihoda podupiralo širenje znanja. I u to vrijeme, prisjeća se Ćorović, lokalne vlasti otuđivale su vakufsko dobro. ” Tadašnji arhitekta iscrtao je sve i predvidio da se na gornjem spratu nalaze vakufske kancelarije, a da na prizemlju naprijed budu radnje, a da u sredinu bude kahva Merhameta. Pošto su sagrađene, radnje su nakon toga date pod zakup, a kahvu je držao Zuhdija efendija. On je držao tu vakufsku kahvu, sve dok nije bila oduzeta vakufu“, navodi hadžija Ćorović. Islamske ustanove na ovim prostorima oduvijek su opstajale isključivo sposobnošću samofinansiranja, obzirom da država nije puno marila za potrebe Islamske zajednice i njenih ustanova u prošlosti. I tada su, kao i sada, ustanove opstale, navodi hadžija Ćorović, zahvaljujući vakufima.   „Vakuf je koristio kirije od zakupa za banje i svake tri godine su bile licitacije za zakup. Ja se sjećam da je prvo 1933. godine Šemsi-beg Čavić dao najbolju ponudu i on je uzeo. Nakon tri godine, na drugoj licitaciji Osman-aga Ćurkić je dao najbolju ponudu i on je preuzeo, pa je opet, nakon tri godine zakup preuzeo Redžo Saračević – Banjadžija, tako su ga zvali. Nakon njega je bio Slavo Čekanović, a nakon njega Stevo Milanović. Poslije njih bio je Asim Godovac, a poslije Asima – Ramiz Bihorac. Opština donosi rješenje 20. marta 1946. godine u kojem stoji da se oduzima i daje ugostiteljstvu na korišćenje“, kaže hadžija Bahrija Ćorović. Prema stavu islamske uleme važno je napomenuti da ekonomska funkcija vakufa mora biti takva da se koriste plodovi, a da se suština sačuva, drugim riječima da se osigura trajna korist vakufa. SANA – Hamza Škrijelj

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles