U nedostatku džamije, grčki muslimani otišli u ilegalu

Grčka – Grčka vlada već više od decenije koči izgradnju zvaničnih džamija, kojima bi se zadovoljile vjerske potrebe muslimanskog stanovništva.

Muslimani u Grčkoj moraju da se mole u podrumskim stanovima, kafeterijama, garažama i starim skladištima, od kojih su mnogi na meti palikuća, jer grčka vlada više od decenije koči izgradnju zvanične džamije.

„Sve druge vjere ovde — Jevreji, Budisti — imaju svoje mjesto, ali mi nemamo“, kaže Osama el Nadžar, 48, nadzornik u naftnoj industriji.

„Ako želimo da praktikujemo svoju vjeru, moramo da činimo to u podzemlju. Ne činimo ništa loše“, kaže on.
Naim Elgandur, 57, predsjednik Muslimanske asocijacije Grčke, koja ima skoro 18.000 članova, kaže da nije klanjao u džamiji 40 godina, od kada je došao u Grčku iz svog rodnog Egipta.

U Atini postoji preko 100 improvizovanih džamija, kao što je ona u podrumu pored samoposluge u vlasništvu Elgandurovog prijatelja Mazena Rasasa.

„To nije isto“, kaže Elgandur. „Bez zvanične dozvole, muslimani su također bez imama“, rekao je on.
Elgandur je rekao da postoje praktične poteškoće u pristupanju improvizovanoj džamiji iz naselja koja su udaljena pola sata ili više, kao i u održavanju.

„Ko bi mogao da dođe ovde i klanja pet puta dnevno? Sve ove improvizovane džamije nisu legalne“, rekao je Elgandur.
Otprilike 500.000 muslimana živi u Grčkoj, a oko 40% njih u Atini.
„Mnogi od njih [su] ilegalni imigranti, najnovije mete rasističkih napada i vladine čistke sa ciljem da budu otjerani iz grada, što su koraci koji su intenzivirali neprijateljstvo prema muslimanima. Više od polovine Grka anketiranih prošle godine usprotivilo se zvaničnoj džamiji“, kaže Rasas.

Atina je jedina prestonica EU bez džamije; džamija nije dozvoljena još od 1883, kada su Otomani napustili grad.
Samo u muslimanskoj enklavi Trakiji, u kojoj dominiraju Turci, grčka vlada je zvanično podržala islamske objekte.
Vlada je uzela u razmatranje niz mjesta na kojima bi finansirala izgradnju džamije. Međutim, ekonomska kriza, zajedno sa javno izraženim grčkim neprijateljstvom, jer se džamije povezuju sa otomanskim prisustvom, kao i pritisak Grčke pravoslavne crkve, zaustavili su sve planove.

To uključuje i prijedlog da se obnovi struktura zatvorene pomorske baze u zapadnoj Atini, po cijeni od 750.000 eura.
„Ali, nikada nas nisu pozvali i pitali o toj lokaciji“, rekao je Elgandur.
On je rekao da je plan da dizajn džamije bude minimalistički, bez minareta ili bilo kakvih islamskih motiva, što je radikalno manje od ranijih planova da se izgradi nova građevina od 1.000 kvadratnih metara i 16 miliona eura, za 500 vjernika.
Muslimani su, u međuvremenu, sve ogorčeniji. Prije dvije godine je skoro 1.000 vjernika iskoristilo trg na Atinskom univerzitetu za molitve na otvorenom, ali je moralo da ih čuva 7.000 policajaca.

Prošlog septembra su pristalice neonacističke Zlatne zore — koja je dobila 18 mandata u parlamentu prošlog mjeseca — napali vjernike tokom namaza, zasipajući ih jajima i jogurtom.

Uoči Olimpijade u Atini 2004, Saudijska Arabija ponudila je da gradi mega džamiju daleko izvan grada, u blizini aerodroma, ali se od te ideje odustalo nakon što je moćna Grčka pravoslavna crkva izrazila snažno protivljenje.
Međutim, postoje pokazatelji da bi vlada mogla da omekša svoj stav. Janis Butaris, gradonačelnik Soluna, kaže da želi zvaničnu džamiju tamo za 5.000 muslimana koji žive u gradu.

Butaris je poznat po svom insistiranju na izgradnji spomenika osnivaču Turske Mustafi Kemalu Ataturku, koji je rođen u tom gradu i koji je rekao da su Grci i Turci braća.
Jedna džamija u srcu Atine — Stara džamija — istorijska je islamska bogomolja iz 15. vijeka, koja je oronula i koristi se kao skladište za arheološke pronalaske. Tu se nalazi Buvlja pijaca Monistiraki.

Muslimani u Grčkoj neće odustati dok ne dobiju džamiju. „Ne mogu da nas zaustave“, kaže Elgandur.

Izvor: Akos.ba