U kojem smjeru ide kriza s vizama između SAD-a i Turske?

Smatraju li Sjedinjene Američke Države Tursku svojim saveznikom samo na papiru?

Piše: Khalil Mabrouk

Raste napetost između Turske i Sjedinjenih Američkih Država izazvana “krizom s vizama”, u kontekstu različitih predviđanja njenih posljedica na srž strateških odnosa između dva tradicionalna saveznika.

Turska je srdžbu usmjerila na američkog ambasadora u Ankari Johna Bassa, prebacujući na njega krivicu za krizu nastalu zbog viza. Štaviše, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i formalno je zatražio da on napusti državu.

Bass je postao nova ključna riječ u potrazi za uzrocima napetosti u odnosima između dvije države, osim neriješenih pitanja u vezi s turskim opozicionarom Fethullahom Gülenom, koga turske vlasti optužuju da je odgovoran za planiranje neuspjelog vojnog udara, te kurdskih Sirijskih demokratskih snaga, koje imaju podršku Washingtona, a Ankara ih smatra neprijateljima.

Kriza je izbila prošle nedjelje kad je Ambasada Turske u Washingtonu saopćila da obustavlja izdavanje viza, osim imigracijskih, u svim konzulatima u SAD-u. Ovakva odluka uslijedila je kao odgovor na identično saopćenje koje je izdala Ambasada SAD-a u Ankari nakon što su turske vlasti pritvorile Metina Topuza, koji radi za američki konzulat u Istanbulu. Metin je optužen za povezanost s pokretom Hizmet, koji predvodi Gülen.

Prelazeći s riječi na djelo, turske sigurnosne snage privele su u prošli ponedjeljak još jednog zaposlenika Ambasade SAD-a pod optužbom za dosluh s istom grupom koja se tereti za planiranje neuspjelog vojnog udara 15. jula 2016. godine.

Granice krize

Cahit Tuz, politički analitičar i istraživač Centra za strateške studije u Ankari, za Al Jazeeru kaže da će napetost potrajati određen period i da će se bilateralni odnosi vratiti na staro nakon smjene američkog ambasadora u Ankari u sljedećih mjesec dana.

Tuz kaže da je jedan od pokazatelja i to da odluku o suspenziji izdavanja viza Turcima nije donijela Bijela kuća ili Državni sekretarijat SAD-a nego ambasador Bass, koji je i ranije iznosio “tendenciozne” izjave u vezi s hapšenjima osoba optuženih za špijunažu u korist Gulenove organizacije koja su provodile turske vlasti.

Također, predviđa da će se posljedice krize odraziti samo na političke i ekonomske odnose između Washingtona i Ankare, i to privremeno, ali da neće utjecati na vojnu saradnju dva partnera u NATO-u. To argumentuje izjavom Pentagona u kojoj se potvrđuje nastavak saradnje s Turskom.

To što je američka ambasada podigla tenzije u vezi s hapšenjem turskog zaposlenika Tuz pripisuje nepostojanju jasne strategije u vođenju vanjske politike kod nove američke administracije. Podsjetio je na brojne kontradikcije između stavova Bijele kuće, State Departmenta i Pentagona u pogledu veoma važnih pitanja iz domena vanjskih poslova, poput odnosa s Iranom ili Sjevernom Korejom.

Komplikovani odnosi

Nekoliko posljednjih mjeseci obilježila su dešavanja koja su doprinijela zatezanju odnosa između Ankare i Washingtona, uključujući i to da je Washington uhapsio 19 Erdoğanovih tjelohranitelja zbog optužbe da su napali Amerikance kurdskog porijekla koji su demonstrirali protiv turskog predsjednika prilikom njegovog učešća na sastancima Generalne skupštine UN-a u New Yorku.

U kontekstu nastojanja Iračkog Kurdistana (sjever Iraka) da se otcijepi nakon referenduma održanog 25. septembra, Turska se značajno približila Rusiji i Iranu, dvjema državama kojima se Washington uveliko suprotstavlja u brojnim pitanjima.

Veliki broj turskih listova i publicista smatra da kriza s Washingtonom ne predstavlja kraj puta u odnosima dvije zemlje. Međutim, dio političkih analitičara i publicista vidi spor o vizama kao najozbiljniju diplomatsku krizu koja je pogodila odnose njihove države s Washingtonom.

Novinar i publicist Kemal Öztürk opisao je krizu kao oštar zaokret, usporedivši je s krizom kroz koju je prošla njegova država s Rusijom nakon što je Turska oborila ruski borbeni avion 2014. godine.

Prema Öztürkovim riječima, Sjedinjene Američke Države smatraju Tursku svojim saveznikom samo na papiru, rekavši da je ovo prvi put da Washington otvoreno pokazuje neprijateljstvo prema Ankari.

Sva dešavanja u kontekstu krize s vizama zapravo su prirodan rezultat “stanja haosa i sukoba”, kojem SAD svjedoči još od dolaska predsjednika Donalda Trumpa na vlast, ističe Öztürk, s tim da je upozorio na posljedice te krize po Tursku.

Međutim, politički analitičar Oktay Yılmaz opisuje američku odluku o suspenziji izdavanja viza turskim državljanima kao “fatalan udarac” na već ionako napete odnose dvije države, te smatra da je ovo američki odgovor na posljednje turske korake u regiji.

Izvor: Al Jazeera

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

U kojem smjeru ide kriza s vizama između SAD-a i Turske?