30. August 2011

Čitava ova godina je u znaku jubileja. Ima tome tačno 550 ljeta otkako je, po dolasku Turaka, vojskovođa Isa-beg Ishaković uda-rio temelje Jeni Bazaru, današnjem Novom Pazaru 1461. godine. Na vrijeme osmanlijske vladavine podsjeća Isa-begov hamam, Kula motrilja, Stara čaršija i sada puna zlatara, brojne džamije… U gradu nastalom na glavnom trgovačkom putu od Dubrovnika do Carigrada trgovina je postala tradicionalno zanimanje.

Krajem prošlog vijeka, kada je čitava Srbija grcala pod sankcijama, Novi Pazar je bio privredno „čudo“. Privatni sektor džins industrije, proizvodnje namještaja i obuće razmahnuo se, a proradio je i trgovački duh, pa se robom iz Turske odavde snabdijevala čitava zemlja. Posljednjih nekoliko godina iz Novog Pazara češće idu vesti o radničkim štrajkovima, velikoj nezaposlenosti, krizi.

Sva velika, nekada društvena preduzeća, TK „Raška“, Fabrika obuće „Ras“, „Vojin Popović“, Građevinsko preduzeće „Razvi-tak“, propala su, a da nijedno nije privatizovano – objašnjava gradonačelnik Meho Mahmutović.

Mi nastojimo da budemo spona sa Vladom Srbije i republičkim institucijama, kako bismo tim radnicima pomogli. Nažalost, sva ta loša dešavanja, protesti i blokade puteva šalju lošu sliku i do potencijalnih investitora, koji zbog toga, ali i nekih političkih poruka odavde, imaju rezervisan stav da li da dođu u Novi Pazar – kaže Mahmutović.

On dodaje da je sadašnja gradska vlast uz pomoć republičkih institucija nastojala da pripremi teren za moguće investitore, pa će tako do kraja godi-ne prvi put Novi Pazar imati urađen katastar nepokretnosti, usvojen je Generalni urbanistički plan i prostorni plan, razrađeni detaljni regulacioni planovi i „papirologija bez koje se ne može“ a koja je preduslov za sigurnost investitora. Sem toga, Novi Pazar je jedan od pet centara u Srbiji gde se investitoru koji zaposli najmanje 50 radnika daju podsticajna sredstva od četiri do deset hiljada evra po radniku. Ali, za sada su mogući ulagači bili zainteresovani samo da obiđu fabričke hale TK „Raška“, ne i da ulože u proizvodnju i zaposle radnike.

Mi nemamo ni autoput, ni luku, ni željeznicu, ni aerodrom, a veliki biznis vezan je za transport. Naši prijatelji koji imaju velike firme u Turskoj, zbog pogodnosti izvoza robe u Rusiju i Kazahstan, sa kojima Srbija ima bescarinski odnos, mogli bi da proizvodnju premjeste ovdje. Lijepo zvuči, ali transport bi poskupio njihovu proizvodnju i zato još nema konkretnih poteza – na-vodi Mahmutović. On vjeruje da će udaljenost Novog Pazara od tokova biznisa i kapitala da smanji osposobljavanje vojnog aerodroma u Lađevcima kod Kraljeva za civilni saobraćaj, kao i iz-gradnja autoputa preko Pešteri. I sama odluka da autoput prođe blizu Novog Pazara za investitore je motiv da dođu ovdje, smatra on. Planirana je i rekonstrukcija puteva do Tutina i Sjenice, turski investitori su spremni, čeka se na još neke formalnosti sa naše strane.

Nastojimo da angažujemo i lokalnu diplomatiju. Novi Pazar ima bratske odnose sa nekoliko gradova u Turskoj (tamo živi ne-koliko miliona iseljenika iz ovog kraja), ali i sa gradovima iz bivših jugoslovenskih republika, zatim i iz zemalja EU i iz Rusije. Za iduću godinu planiramo da okupimo predstavnike tridesetak gradova sa kojima imamo saradnju. Sa njima će doći i privrednici i vjerujemo da je i to put do potencijalnih investitora – ističe Mahmutović. Procjenjuje se da Novi Pazar ima 125.000 stanovnika (po poslednjem popisu bilo ih je 86.000). Trg i centar grada su preuređeni, broj neasfaltiranih ulica je smanjen. Grad nema dovoljno vode za piće. Predstoji sanacija izvorišta kod Sopoćana, zatim dupliranje kapaciteta gradskog filtera, izrada generalnog projekta vodosnabdevanja grada. Pomažu donatori iz Luksemburga i „Srbijavode“. A Novopazarci piju najjeftiniju vodu u Srbiji od 25 dinara za hiljadu litara.

– Za sada su reke Raška i Jošanica najveći kolektori otpadnih voda. Uz pomoć EU, koja finansira projekat sa 28 miliona evra, krenuli smo u rješavanje tog problema – da se izgradi kolektor otpadnih voda i fabrika za prečišćavanje. A sa Ministarstvom ekologije i Asteksom (Udruženje proizvođača tekstila) radimo na projektu prerade industrijskih otpadnih voda koje otiču iz kamenjara za obradu teksas platna – dodaje Mahmutović.

Sve to bi trebalo da doprinese povoljnijem ambijentu za razvoj privrede i smanjenju broja od 21.500 nezaposlenih, po čemu je Novi Pazar neslavni rekorder, jer je svaki drugi za rad sposoban žitelj bez radnog mjesta. Ali iz najmlađeg grada u Srbiji, gdje je prosječna starost ispod 32 godine, u kome postoje dva univerziteta, šest srednjih i deset osnovnih škola i gde je lakše dobiti indeks nego mesto u vrtiću, često se šalju poruke koje, kako smatra Mahmutović, usporavaju započete i najavljene projekte.

– Protiv toga sam da se verski lideri tako direktno miješaju u politiku, formiraju političke stranke, a vjersku zajednicu bi da smatraju svojom privatnom firmom i djeluju sa tih pozicija, a na štetu svih građana – kaže Mahmutović s jasnom aluzijom na muftiju Muamera Zukorlića.

– Ipak, vjerujem da će prave vrijednosti naići na pravi odjek kod građana, kojima su potrebne i dobre vesti, poput plasmana fud-balera u Superligu ili o zlatnim medaljama atletičarke Amele Terzić. Ima ih još – ističe gradonačelnik Novog Pazara.

Autor: Slavka Bakračević

Izvor: Politika.rs

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles