18. Januar 2019

U prostorijama Fakulteta za islamske studije održana je tribina “Demografska kretanja stanovništva u novopazarskom kraju” koju je organizirala Matica bošnjačka u suradnji sa Strankom pravde i pomirenja (SPP). Govornici su bili dva istaknuta naučna prosvjetna radnika prof. Fehim Ličina i prof.dr. Selim Šaćirović, a promocijom je moderirala prof.dr. Amela Lukač-Zoranić koja je na samom početku istakla važnost promišljanja o interesantnim temama.

„Tema „Demografska kretanja stanovništva u novopazarskom kraju“ budi velika interesovanja stanovništva a to je pitanje demografije. Kada govorimo o demografiji možemo kazati da je to jedna od naučnih disciplina koja iako je u bliskoj vezi sa matematikom, statistikom i ekonomijom, ona se bavi veličinom strukture i podjele stanovništva. Pitanje stanovništva oduvijek je privlačilo razne istraživače i kroz historiju ali možemo reći da pitanje stanovništva u nama budi veliko interesovanje jer smo zainteresovani kako za svoj poredak tako i uopćeno za svjetsku populaciju.“

Moderatorica je istakla podatke da je početkom 20. stoljeća zabilježeno da je na teritoriji svijeta živi svega dvije milijarde stanovnika, pri kraju 20. st. bilježi se šest milijardi, dok se danas procjenjuje da u svijetu živi sedam milijardi stanovnika. Profesor Fehim Ličina istakao je da je malo istraživača koji se bave temeljno ovom temom, on je istakao popis stanovništva iz 15. stoljeća.

„Prvi popisi koji su počeli mnogo ranije, imamo u 15. vijeku tri popisa koja su urađena u Novom Pazaru, a to je 1468. urađen je prvi popis, 1485. a onda 1489. Popisi su urađeni na način da su popisivane gradske četvrti. Pored toga, popisivani su muslimani i hrišćani kao i domaćinstva, koliko ima domaćinstava muslimana, koliko ima udovičkih domaćinstava i koliko ima neoženjenih, to isto važi i za hrišćane.“

Prof. Ličina je dodao da je najinteresantniji od svih popisa je popis 1571. godine Novi Pazar pripadao je prizrenskom Sandžaku, dodao je da su se tada popisivala imena i imena oca, dok su prezimena kasnijih godina počela da se popisuju. Ukazao je da je bilo vrlo malo upisanih muslimana. Zabrinut činjenicom, počeo je istraživati i došao do rezultata da su u tom periodu hrišćani bili poreski obveznici, a vojni obveznici nisu plaćali porez, a popisivali su poreske obveznike.

Prof.dr. Selim Šaćirović prilikom izlaganja je kazao da se Novi Pazar kao i cjelokupni Sandžak susreće sa problemom odlaska stanovništva, pretežno mladih ali i stručnih diplomaca, masteranata i doktoranata.

„Mi imamo urušavanje od 2000. godine. Od te godine do 2008. godine dolazi do urušavanja kompletne infrastrukture u Novom Pazaru i već tada počinju polahko iseljavanja. Počinju privatizacije i počeci pljačkačke privatizacije. Od 2008. do danas nijedan pogon nijedno radno mjesto nije otvoreno, osim škola, javnih ustanova nije otvoreno. I gdje ćete vi mlade da zapošljavate, oni su osuđeni da moraju da odlaze. Završili medicinu ili neke jake fakultete ali ne mogu da dođu do izražaja. A vi znate ko odlučuje o zapošljavanju, neki koji imaju samo osam razreda.“

On je dodao i da se sela gase, naročito ona brdska, te da se ne pridaje pažnja poslovima i zaradama na selima, te ukazao da je danas u srednjoj mjeri naseljeno svega 20.

„I još jedan vrlo interesantan podatak da mi ove godine imamo po prvi put da unovopazarskim školama upisujemo manje odjeljenja. Negdje oko 1600 prvaka upiše svake godine, a ove godine upisali smo za 300 manje. Svaki četvrti stanovnik iz Novog Pazara se iselio.To su podaci koje sam ja dobio prije neki dan. Taj trend se nastavlja, i meni je jako žao što nam omladina odlazi, odlazi nam najproduktivnije stanovništvo. Najveći gubitak je odliv mozgova.“

Prof.dr. Selim Šaćirović je dodao da je danas u velikoj mjeri poboljšanja obrazovna struktura stanovništva. Nekada na nivou grada 1948. godine imalo je 80% nepismenog stanovništva, a ta brojka danas je drugačija jer imamo 14,6% ljudi sa visokim obrazovanjem, a Srbija ukupno 12%.

Nakon izlaganja govornika, prisutni učestvovali u tribini dajući konstatacije i upućujući pitanja govornicima.

(SANA)

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVI ODGOVOR

No more articles