Restorani brze hrane protiv etanola

1
17

Amerika – Oni lobiranjem pokušavaju da utiču na Kongre da ukine zakon kojim se propisuje da gorivo mora da sadrži etanol, koje se većinom proizvodi od kukuruza.

Vlasnici velikih američkih lanaca restorana brze hrane počeli su borbu protiv novih regulativa, koje promovišu korišćenje alternativnih goriva često kritikovanih jer podižu cene hrane širom sveta.

Kada se dovezete do Vendisa ili nekog drugog restorana brze hrane u Sjedinjenim Državama, kukuruz je prisutan u najmanje dva oblika. Piletina ili hamburger u vašem obroku napravljeni su od mesa životinja koje se hrane kukuruzom. Benzin u vašim kolima sadrži 10 odsto etanola, koji se pravi od kukuruza. To je borba za isto zrno, kaže ekonomista sa Univerziteta u Misuriju, Pet Vesthof.

“Na etanol odlazi ozbiljna količina američkog useva kukuruza svake godine. Zbog toga je cena kukuruza viša nego što bi bila inače”.

Povećanje cena kukuruza znači skok cena mesa. Etanol je značajno počeo da utiče na tržište kukuruza od 2005. kada je izglasan zakon koji nalaže da se on dodaje u američko gorivo. Industrija restorana brze hrane sada zahteva da se zakon ukine. Na nedavnoj konferenciji za novinare, vlasnik franšize restorana Vendis, Ed Anderson rekao je da ga taj propis godišnje košta do 30 hiljada dolara po svakom od njegova četiri restorana.

“Kongres je izglasao zakon o etanolu, a restorani trpe najviše u ovoj ekonomiji kada to ne možemo da priuštimo”.

Međutim, zagovornici propisa o etanolu ne slažu se da je zakon odgovoran za rast cena hrane. Šef Asocijacije za obnovljivo gorivo, Bob Dinin kaže da ukidanje zakona ne bi mnogo uticalo na promenu cena kukuruza.

Usled manjih faktora, cena se menja za 3 ili 4 centa na berzi u Čikagu. Dakle ukidanje tog programa neće doneti olakšanje. Etanol nije uzrok skoka cena i nema razloga za ukidanje programa”.

Dinin dodaje da etanol umanjuje ovisnost o uvoznoj nafti i održava cene goriva na niskom nivou. Etanol je jeftiniji od benzina, tako da ga proizvođači goriva dodaju benzinu bez obzira na zakon. Ukidanje tog propisa trenutno ne bi imalo većeg uticaja, kaže Pet Vesthof.

“Ne mislimo da bi to kratkoročno uticalo na cene etanola i kukuruza ili na količinu kukuruza koji se koristi za proizvodnju etanola. Ukoliko bi se ti propisi zauvek promenili, onda bismo videli veće promene u budućnosti”.

Sadašnji zakon propisuje povećanu upotrebu etanola. Vesthof kaže da to podrazumeva i veću količinu kukuruza što će izvršiti pritisak na cene hrane. Sve dok se ne pojave alternativni načini za proizvodnju etanola, tenzije između hamburgera i bio-goriva će se nastaviti.

(glasamerike)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. Samo da skrenem pažnju da ne postoje restorani “brze hrane” nego brze usluge.

    Da znate i to da je naš bajraktar, McDonalds, četvrti brend po vrednosti na svetskoj rang listi, koji vredi 95,188 milijardi dolara, odmah iza Apple sa 182,951, IBM-a sa 115,985 i Google-a sa 107,875 miljardi dolara.

    Nisu loši ni drugi naši (ugostiteljski brendovi):

    Starbucks (radi sa kahvama) 17,072 milijardi
    Subway (sendviči) 14,843 milijardi
    KFC (piletina) 8,852 milijardi
    Pizza Hut 5,397 milijardi
    Tim Hortons(krofne i kahve) 3,346 milijardi
    Taco Bell (meksikanska hrana) 2,045 milijardi
    Wendys (hamburgeri) 1,722 milijardi
    Dominos (pizze) 797 miliona
    Arbys (sendviči) 344 miliona…

    Sada vidite kako jadno i bedno izgleda ovo naše kafansko-menzaško ugostiteljstvo i/ili primitivni sindikalno-pansionski turizam koji se hvali da je ove godine ostvario, “rekordnih” 700 miliona dolara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.