Turska – Turska je raspisala tender za izgradnju prvog ekološkog grada, gdje će se javne zgrade grijati sagorijevanjem ljuski pistacija, lokalnog proizvoda koga u izobilju ima u regiji Antep, na jugu Turske.
Ambiciozni projekat će biti implementiran u roku od pet godina, na površini od 3200 hektara u prostoru između provincija Gaziantep i Kilis na turskoj granici sa Sirijom.
Francuska kompanija Burgeap, specijalizirana u okolišnom inženjeringu, otkrila je u decembru 2013. godine da ljuske pistacija iz Antepa daju kalorijsku vrijednost od 19,26 po kilogramu, što je najodrživiji lokalni izvor energije za ovu provinciju. Burgeap iz tih podataka tvrdi da je kalorijska vrijednost značajna i dovoljna da se zagrije oko 55 hektara javnih objekata. Konačni izvještaj o izvodivosti projekta biće predstavljen u Gradskoj upravi Gaziantepa, narednog mjeseca.
Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), Turska je treći svjetski proizvođač pistacija Antep, koje su i ime dobile po Gaziantepu. Najprije se ovaj grad zvao upravo tako – Antep, a odlukom turskog parlamenta mu je dodan prefiks “Gazi”, koji upućuje na ratnog veterana, pobjednika…što podsjeća na 1920-te godine i borbu za nezavisnost.
Načelnica za energetiku Gradske uprave Gaziantep, Aysegul Tekerekoglu, u razgovoru sa novinarem Anadolu Agency je izjavila da ovaj grad već koristi raznolike sisteme za očuvanje energije poput zelenih krovova, solarne energije, prikupljanja kišnice i uklanjanja otpada.
Tekerekoglu je kazala da će vlasti najprije podrobno proučiti izvještaj francuske kompanije, prije nego odluče da li će se upuštati u ovaj projekat. Rok za njegovu implementaciju je 12 mjeseci, sa budžetom od oko 600 hiljada eura.
– Zelena tehnologija stvara višak energije –
U Gaziantepu je smještena i eksperimentalna ekološka kuća, koja osvaja veliki broj međunarodnih priznanja. Sagrađena je u septembru 2013. godine, na površini od 320 metara kvadratnih, sa zidovima debljine 40 centimatara, prozorima od tri sloja i “zelenim krovom” – sve u cilju povećanja energetske efikasnosti. Cijevima postavljenim ispod nje kruži svjež zrak koji pomaže da se kuća hladi ljeti, a zagrijava zimi, koristeći temperaturu tla.
“Temperatura Zemljinog tla je tri stepena niža ljeti, dok je zimi nešto viša. Međutim, povećanje ili pad temperature za samo jedan stepen uzrokuje gubitak sedam posto energije, što znači da se kroz ove cijevi dnevno očuva 21 posto energije,” tvrdi Tekerekoglu.
Kuća putem solarnih ploča postavljenih u dvorištu proizvodi vlastitu električnu energiju. Osim toga, pročišćava zagađenu vodu i prikuplja kišnicu, a pri tome dodatno štedi energiju. Otpadne vode se pročišćavaju i šalju u specijalne rezervoare, dok se prikupljena kišnica koristi za navodnjavanje dvorišta.
Ekološka kuća sa njenim integrisanim sistemom za napajanje, grijanje, hlađenje, čišćenje zraka i vode, predstavlja model za one koji žele dom u ekološkom gradu.
Tek što je izgrađena, dobila je priznanje Passive House Instituta iz Njemačke, nezavisnog istraživačkog tijela koje igra ključnu ulogu u razvoju kuća sa minimalnom emisijom ugljen-dioksida i potrošnjom energije. Ova institucija dodijeljuje jedini svjetski priznati certifikat za energetske standarde u građevinarstvu.
Kuća je dobila i platinasti certifikat američkog Green Building Council-a, što je najpoznatiji i najpriznatiji ekološki program izgradnje u svijetu.
Na pitanje o cijeni izgradnje ekoloških kuća, Tekerekoglu je izjavila da se takvi sistemi isplate već nakon pet godina, jer sačuvaju dovoljnu količinu energije. Projekti ovog tipa postaju izuzetno važni u Turskoj – zemlji koja uvozi 75 posto energenata. Podaci pokazuju da se primjenom ekoloških sistema može uštediti 50 do 70 posto energije, što znači da se širom Turske može uštediti 5-6 milijardi dolara godišnje.
Ovaj turski grad dokazuje da se i sagorijevanjem biljke kojom obiluje može promijeniti svijest o okolišu i “zelenoj tehnologiji”.
(AA)
