Slovenija – Nekoliko hiljada ljudi izišlo je ulice Ljubljane ponoviti argumente protiv, kako kažu, rasprodaje porodičnog srebra.
Građani, članovi sindikata, dio ljevice i nevladina udruženja u Sloveniji protestirali su na ulicama Ljubljane protiv prodaje javnih kompanija.
Vladu upozoravaju na mogućnost masovnog otpuštanja radnika od strane novih privatnih vlasnika, raskida ugovora s brojnim povezanim manjim kompanijama, kao i izvlačenje dobiti u matične države.
Posebno se protive prodaji Slovenskog telekoma, jedne od 15 državnih kompanija čiju je prodaju prije godinu i po odobrio slovenski parlament.
Glasno protiv privatizacije državnih kompanija – nekoliko hiljada ljudi izišlo je ulice Ljubljane ponoviti argumente protiv, kako kažu, rasprodaje porodičnog srebra.
„Rasprodaja državnih poduzeća koja dobro posluju, sigurno znači gubitak radnih mjesta. Jer će novi vlasnici ići samo za brzim profitom, bez razmišljanja o zaposlenima. Zato smo protiv, jer je to pritisak dijela evropskih institucija na naše političare koji nemaju kičmu i snage da im se odupru“, kaže Dušan Semolič, predsjednik Saveza slobodnih sindikata Slovenije.
Strani kupci
Mogu li spriječiti privatizaciju koja se već događa, ne znaju, no uvjereni su da je najgore šutjeti.
„Prije godinu i pol, slovenski je parlament odobrio prodaju 15 poduzeća u većinski ili manjinski državnom vlasništvu. Dosad su prodana tri poduzeća s tog popisa i jedno dodatno. Slovenija je od toga zaradila 220 milijuna eura. No to je tek početak prodaje. Sva odobrena poduzeća trebala bi biti privatizirana do kraja sljedeće godine“, javlja novinarka Al Jazeere Jasmina Kos iz Ljubljane.
Prodaju vodi Slovenski državni holding koji upravlja s još desecima poduzeća u svom vlasništvu, od kojih će neka također biti privatizirana. Kupci su dosad redom bili strani investitori.
Interesa i dalje ima.
„Postupak prodaje najdalje je otišao s Novom kreditnom bankom Maribor, Telekomom Slovenije, Cinkarnom Celje i Žitom. Početkom godine započeli smo i postupak prodaje avioprijevoznika Adria Airwaysa i drugih kompanija“, navodi Matej Pirc, predsjednik Uprave Slovenskog državnog holdinga.
Slučaj Postojnske jame
Koliko se planira zaraditi, poslovna je tajna, no direktna uplata u budžet i nije najbitnija stavka, kažu analitičari.
„Privatizacija je bitnija zbog lošeg upravljanja tim poduzećima. Jer, inače, u najboljem slučaju moglo bi se dobiti recimo milijardu eura, a dug države je blizu 30 milijarda eura. Ako i sve ode u smanjivanje duga, to ne bi bitno utjecalo na funkcioniranje“, govori ekonomski analitičar Borut Počevar.
Dok se donošenje strategije privatizacije tek očekuje, potpisuju se peticije i za i protiv privatizacije. Jedinstvenog mišljenja nema ni unutar vlasti niti opozicije. No i najjača vladajuća stranka Mire Cerara i najjača opozicijska SDS Janeza Janše, jasno su – za privatizaciju.
„Privatna poduzeća u Sloveniji su znatno bolja od državnih. Posljednjih godina bolje su se prilagođavala krizi, smanjivala su troškove i tako opstali na tržištu. A u posljednje vrijeme, nakon što su prošli najveći šokovi, povećavaju broj zaposlenih i na taj način pridonose većoj socijalnoj sigurnosti u ovoj državi“, kaže Janša.
Zagovornici kao primjer navode Postojnsku jamu, koja je 2010. data u koncesiju slovenskom poduzetniku. Promet se povećao sa devet na 16 miliona eura, broj posjetitelja se udvostručio, a broj zaposlenih koji imaju iznadprosječne plate porastao za trećinu. Protivnici privatizacije pak sumnjaju da će strani vlasnici biti jednako susretljivi.
(Al Jazeera)
