Prijepolju malina vratila život

6
26

malinePrijepolje – U prijepoljskom kraju od prošle godine u voćarstvu se dogodio pravi bum kada je u pitanju malinarstvo. Tako je broj domaćinstava koji se posvetio uzgoju maline povećao 200 procenata. Takođe, sve je više i hladnjača, a pretprošle godine bile su samo dvije.

Kada je shvatio da će sa diplomom inženjera elektrotehnike teško doći do posla u Prijepolju, Sanel Dizdarević se okrenuo voćarstvu. Posjed od četiri hektara malina svake godine povećava.

Prije četiri godine na uzgoju tog voća pridružilo mu se i nekoliko komšija. Malina je vratila život u selo koje se gasilo.

“Oživelo je i selo, i putevi, i naroda je tu dosta. Recimo, u ovo ovdje naše selo dođe nekih možda pet-šest stotina ljudi da u berbi tu prođe kroz selo”, kaže Dizdarević.

Propadanje industrije i nesigurna egzistencija primorale su mnoga domaćinstva da se okrenu poljoprivredi. Od prošle godine broj proizvođača malina uvećan je dvesta odsto.

Prema zvaničnim podacima, oko 700 domaćinstava bavi se proizvodnjom maline. Ali od nje živi više od šest hiljada žitelja prijepoljske opštine.

Za godinu dana niklo je sedam hladnjača, a još nekoliko se gradi u Prijepolju i Brodarevu.

Vlasnik hladnjače Kenan Jusović iz Prijepolja kaže da im je primarni interes proizvodnja maline, jer je to jedina stvar koja je ostala ljudima koji su ostali u toj opštini.

“Velika je nezaposlenost, malina je maltene najveća fabrika u prijepoljskoj opštini”, kaže Jusović.

Hladnjačari i Udruženje proizvođača malina planiraju da se posvete proizvodnji sadnog materijala. Tako bi sadnice malina bile još povoljnije.

“U Prijepolju se uopšte ne koriste herbicidi. Znači, još uvijek se malina ručno obrađuje, što znači da se ručno okopava. Izuzetno se malo prska, mi imamo malinjake na višim nadmorskim visinama, koji se svega jednom ili dva puta prskaju”, navodi Mirsad Obućina, predsjednik Udruženja “Zlatna malina” u Prijepolju.

Zato su hladnjače prošlogodišnji rod od hiljadu i dvije stotine tona rasprodale, a proizvođače isplatile. Količina nije velika, ali zahvaljujući širenju površina pod zasadom, za dvije godine ta proizvodnja bi mogla da premaši i pet hiljada tona na godišnjem nivou.

(Rts)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

6 KOMENTARI

  1. Sad mi je jasno zašto nema Prijepoljca na portalu. Malinari. I odmah se vide rezultati. U Prijepolju bum u gajenju malina, a na Sandžak presu manje zajedljivih komentara.

  2. Честитам, окренимо се раду, сарадњи, стварима од општег добра.
    Баталимо “пријатеље санџака”, острашћене фанатике и сличне душебтижнике, који на тој запаљивој реторици изградише личне економске империје.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.