Prijepolje – U nekim djelovima Šumskog gazdinstva “Prijepolje” u toku je treći ovogodišnji krug sječe osušenih stabala četinara. Samo što od “sušika” očiste padine Zlatara, Bosanja, Murtenice, Jadovnika, Javorja, Kamene gore, šumari moraju da se late čekića, a drvoseče motorki i sekira.
– Nema područja koje nije napadnuto bolestima i sušenjem na 64.000 hektara šuma, kojima gazdujemo u tri opštine. Počelo je sušenjem smrče na plitkom zemljištu, ali se suše i jele. Ove godine je u šumama na teritoriji opštine Nova Varoš posječeno 5.390 kubika, u Prijepolju 3.700 kubika, a na području Priboja 1.500 kubika drveta – ilustruje zabrinjavajuće razmjere Milan Baranac, direktor ŠG “Prijepolje”.
U ovim krajevima gde je, kako seljaci kažu, “omorika velika banka”, a šumarstvo odnosno sječa, izvlačenje građe i prerada u vrhu lestvice po broju zaposlenih i izvoru prihoda, mnogi zebu da će nestati “zeleni rudnici”.
– Višegodišnji učinak kiselih kiša, tri sušne godine zaredom, sve je doprinijelo sušenju šuma, a biološki ugrožena stabla napadaju insekti potkornjaci i gljivična oboljenja – ističe Baranac. – Protiv potkornjaka borimo se postavljanjem feromonskih klopki, koje love mužjake, za truležnice, rak drveća nema lijeka, osim planske sječe oboljelih stabala. Srećom, ovdje nema gubara.
Šumarski inženjer Milan Baranac apeluje da se pred globalnim problemom sušenja šuma u Srbiji “uzmu u pamet” i uhvate ukoštac svi u lancu: od vlasnika i korisnika, do inspekcija, vlasti i Šumarskog instituta.
– Stabla treba sjeći čim se identifikuju bolesti, dok isuviše dugo traje postupak javnih nabavki – akcentuje probleme Baranac.
– Posebna priča su državne šume pod sporom, za koje mnogi traže da im se vrate, pa sprečavaju i sanitarne sječe. S druge strane, u privatnim šumama se svuda ne sprovode preventivne mjere i ne zavodi šumski red posle sječe, a sa čitavih parcela se ne uklanjaju osušena stabla jer vlasnici za to ne haju ili su se odselili, nisu izvršene diobe…
Šumama jugozapadne Srbije prijeti desetkovanje od nove pošasti – insekt žutotrba stiže iz Republike Srpske. Uveliko je hrast i grab napao “golobrst” na području Priboja, a izaziva i alergijska oboljenja mještana. Šumari kažu da nema lijeka, osim da se priroda sama izbori?!
Celuloza i palet
Sanitarne sječe i saniranje posljedica sušenja četinara šumarima odnose znatan dio dohotka, jer je tržišna vrijednost te građe upola niža i sve ju je teže prodati. Najveći dio “sušika” se prodaje kao celulozno drvo fabrikama iverice u Ivanjici i Lapovu, a dio kupuju dvije fabrike peleta u Prijepolju i Novoj Varoši.
