Prijedlog programa rada Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo

5
15

 

zukorlic program rada
Osnovna politika Skupštinskog odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo podrazumijeva etičko i stručno razmatranje svih prethodnih strateških i zakonskih dokumenata (od 2002. do 2016.). Predloženi program ima za cilj da promoviše ideju otvorenog i pravednijeg sistema, zasnovanog na prethodnom iskustvu. Svi dokumenti su samo alat za postizanje viših ciljeva u društvu. Zato je veoma važno da Odbor iskaže opredjeljenje za efikasnost i efektivnost ovakvog pristupa kao potrebu za bržu i adekvatniju orijentaciju ka formiranju modernijeg i slobodnijeg društva.

Promovisanje ideje o pravednijem i otvorenom sistemu, podrazumijeva odlučnost da se stručno i politički podrži ideja o mobilizaciji svih obrazovnih potencijala u Srbiji. Zato Odbor sa novim Ministarstvom treba da pokrene političku akciju za realizovanje pomenutih ciljeva jer obrazovni sistem predstavlja osnovu u razvoju ljudskih resursa.

Neophodno je da mobilizacija obrazovnog potencijala bude usmjerena na sprječavanje devijantnih ponašanja na svim nivoima obrazovanja i vraćanje ugleda nastavnom procesu, školi i nastavničkom zanimanju. Takva obrazovna politika zahtijeva od stručne javnosti da se usmjeri na razvijanje novih odnosa u društvu koji će podsticati mlade da se uz pomoć novih tehnologija okrenu modernizaciji koju diktira svjetski poredak. 

Politička mobilizacija koju inicira Odbor predstavlja program koji nema partijski, već državni predznak u koji treba da se uključe i oni društveni subjekti koji su izvan sistema obrazovanja (poslodavci, mediji, privredne komore, službe za zapošljavanje, udruženja…). Politička mobilizacija znači i uključivanje posebnih timova na čijem čelu bi bili iskusni stručnjaci za oblast obrazovanja koji će kreativno i stručno da pomognu implementaciju programa unutar sistema.

Od državnog vrha se očekuje podrška u uključivanju i međunarodnih faktora u realizaciji ovakvog programa (primjer dobre prakse Srbija je započela u vrijeme Vlade 2001-2003, kada su pokrenute ozbiljne reforme u obrazovanju na svim nivoima – obavezno devetogodišnje obrazovanje, reforma srednje-stručnih škola i u visokom obrazovanju potpisivanje Bolonjske deklaracije. Tada je mobilisana sva prosvjetna javnost, a uključena je i šira javnost preko roditelja, lokalnih zajednica, poslodavaca, komora i svih aktera društva koji su zavisili od obrazovnog sistema).

Ovaj Program zasniva se na novoj dinamičkoj ulozi Skupštinskog odbora koja će se razvijati u tri dimenzije – predstavničkoj, zakonodavnoj i nadzornoj.

Predstavnička uloga Skupštinskog odbora odnosi se na:

  • Pokretanje inicijative i davanje prijedloga Narodnoj skupštini, u skladu sa zakonom i Poslovnikom o radu Narodne Skupštine;
  • Koordinaciju inicijativa poteklih iz svih struktura društva, kao i iz redova istaknutih pojedinaca;
  • Predstavljanje obrazovnih i naučnih politika pred predstavnicima međunarodne zajednice.

Osnovni principi na osnovu kojih treba napraviti program u oblasti obrazovanja i nauke, tehnološkog razvoja i informatičkog društva moraju počivati na osnovnim načelima koja se nalaze u  strateškim dokumentima i zakonima. Odbor svoj rad zasniva na:

  • Zadacima koji se odnose na utvrđivanje i praćenje obrazovnih i drugih politika;
  • Ostvarivanju postupka donošenja zakona i drugih propisa obzirom na prava i dužnosti Skupštinskog odbora kao matičnog tijela;
  • Problematici predškolskog obrazovanja;
  • Problematici osnovnog i opšteg srednjeg obrazovanja;
  • Problematici srednjestručnog obrazovanja;
  • Problematici postsrednjeg strukovnog obrazovanja;
  • Problematici visokog obrazovanja;
  • Problematici obrazovanja odraslih;
  • Problematici obuke i neformalnog obrazovanja;
  • Analizi razvoja naučnog i istraživačkog rada;
  • Problematici tehnološkog razvoja;
  • Analizi razvoja informatičkog društva;
  • Razvoju međunarodne obrazovne i naučne saradnje.

Dvogodišnji program Skupštinskog odbora sastoji se iz posebnih oblika aktivnosti koji rezultiraju održavanjem posebnih tematskih sjednica koje se odnose na problematiku za koju je matičan ovaj odbor (pored redovnih obaveza koje nameće rad Skupštine i Vlade). To podrazumijeva da se na ovim sesijama uključuju i materijali koje su u određenom vremenskom periodu donosili različiti organi na nivou Srbije (Nacionalni prosvjetni savjet, Savjet za stručno obrazovanje, Nacionalni savjet za visoko obrazovanje itd.) ili posebni pisani izvještaji namijenjeni baš toj sjednici.

Predloženi Program rada zasniva se na strateškim dokumentima koje su donijele prethodne skupštine i vlade (Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine, Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije za period od 2016. do 2020. godine, Strategija razvoja informacionog društva u Republici Srbiji do 2020. godine), a u fazi su implementacije, te zakonskim aktima koje je donijela Skupština u prethodnom periodu. Kao najaktuelnije nameću nam se sljedeće teme, u vezi kojih Odbor za ovu oblast, u okviru svoje predstavničke, zakonodavne i nadzorne uloge donosi određene zaključke prema članu 58. Poslovnika o radu Narodne skupštine:

1.Mreža predškolskih i školskih ustanova u Srbiji u svjetlu novih demografskih promjena

Osnov za razmatranje ove teme je Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine. Uz to Odbor bi tražio izvještaje Ministarstva prosvjete i Ministarstva finansija.

– Obrazloženje predložene teme

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

U periodu od avgusta do septembra 2016. godine zadužiti Ministarstvo prosvjete da formira stručni tim koji bi predložio dugoročni dokument za optimizaciju i racionalizaciju mreže predškolskih i školskih institucija.

U septembru mjesecu Odbor treba da razmatra izvještaj Ministarstva prosvjete i ekspertskog tima i da napravi dinamiku optimalizacije mreže institucija u skladu sa prijedlozima novog budžeta kako bi došlo do potpunog rješenja do početka školske 2017/2018. godine.

Odbor će inicirati uređenje i rekonstrukciju škola, a posebno u ruralnim prostorima sa realnom perspektivom.

2.Srednjestručno obrazovanje u Srbiji i uvođenje dualnog sistema

Osnov za ovu tačku su dokumenta Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine, zatim Studija izvodlјivosti uvođenja dualnog obrazovanja u Srbiji, koju je uradio GIZ sa Privrednom komorom i izvještaji Nacionalne službe zapošljavanja.

– Obrazloženje predložene teme

Dualni sistem u srednjem stručnom obrazovanju u zemljama Evropske unije oblik je koji podrazumijeva da se nastava izvodi dijelom u školi, dijelom kod poslodavca. Nastava koju učenik obavlja kod poslodavca definiše se Ugovorom o obrazovanju između učenika i poslodavca.

Uvođenje dualnog sistema znači uspostavljanje novog, drugačijeg sistema srednjeg stručnog obrazovanja sa različitim institucijama, programima i načinima obrazovanja.

Suština uvođenja tog novog sistema u obrazovanje Srbije sadržana je u formulaciji: Za fleksibilno tržište rada potreban nam je fleksibilan sistem obrazovanja. 

Fleksibilnost sistema ogleda se prije svega u njegovoj otvorenosti prema partnerima (poslodavci i komore) kroz ishode obrazovanja, prema učenicima (ostvarivanjem karijere kroz fleksibilna zanimanja) i prema društvu (uvažavajući da vrijednosti ljudskih potencijala zavise od kompetentnosti da usvoje globalne promjene).

Da bi se ostvarila fleksibilnost u obrazovanju potrebno je uvođenje različitih pristupa u radu sa onima koji se obrazuju. Zato je potrebno uvođenje dualnog sistema otvorenosti i inovativnosti u obrazovanju za tržište rada. Na osnovu nekih elemenata SWOT analize, dobijamo mogućnost da procijenimo tempo i prepreke na putu uvođenja dualnog sistema:

SNAGE

  • Potreba za promjenom u školi;
  • Zahtjevi tržišta znanja i rada pritiskaju sistem da uvede inovacije;
  • Finansijska podrška iz EU;
  • Podrška javnosti zbog rješavanja pitanja nezaposlenosti;
  • Vrlo jasne/ambiciozne izjave članova Vlade i predstavnika Komore;
  • Rast potražnje za kvalitetnim stručnjacima i u zemlji i inostranstvu;
  • Zainteresovanost jednog broja mladih da što prije nađu posao;
  • Otvaranje novih škola i nastavnih programa;
  • Zainteresovanost komora i privrednika.

SLABOSTI

  • Nedovoljan broj stručnjaka iz oblasti obrazovanja;
  • Loša organizacija zvaničnih škola;
  • Izuzetno loši ishodi obrazovanja još u osnovnim školama, a pogotovu u srednjim;
  • Manjkava odgovornost za rezultate;
  • Prisutan je veliki drop out pogotovu u školama koje ne nude atraktivna zanimanja, već čekanje na birou;
  • Loša politika upisa;
  • Često samo deklarativna podrška Vlade;
  • Loša komunikacija struke i javnosti;
  • Prevelika važnost formalne diplome, zanemarivanje vještina i kompetencija;
  • Nema kvalitetnog sistema nagrađivanja i motivisanja;
  • Nadostatak majstora za pojedine oblasti.

 

PRILIKE

  • Jači uticaj privrede na škole;
  • Roditelji su zainteresovani da im djeca nauče konkretne poslove sa kojima bi našli zaposlenje;
  • Uključivanje lokalne zajednice u obrazovanje;
  • Uvođenje modularnih programa i povezivanje sa institucijama u Njemačkoj;
  • Formiranje nezavisnog ekspertskog tima koji bi izradio strategiju i politiku razvoja dualnog sistema i pratio ostvarivanje kvaliteta ishoda obrazovanja;
  • Zadovoljenje potreba privrede, kroz okretanje obrazovanju zasnovanom na građenju blokova kompetencija vezanih za konkretna radna mjesta;
  • Uspostavljanje majstorskih zvanja zajedno sa komorama;
  • Nezavisna evaluacija procesa od strane stranih eksperata;
  • Centri privredne izvrsnosti zajedno sa pojedinim privrednim subjektima i lokalnim zajednicama (kroz projektni sistem);
  • Uvođenje pilot programa sa fleksibilnim kurikulumom i uvođenjem zanimanja nakon jedne ili dvije godine obrazovanja u dualnom sistemu;
  • Obrazovanje postaje važan izvozni proizvod.

OPASNOSTI

  • Zatvorenost obrazovnih institucija, korupcija i politička kontrola;
  • Loša komunikacija s učenicima, roditeljima, loša koordinacija unutar škola;
  • Predugo postojanje nedovoljno definisane misije, vizije i strategije u pojedinim obrazovanim područjima;
  • Neopravdane investicije u „modernu tehnologiju“ bez adekvatnog povratka uloženih sredstava;
  • Nedostatak podataka o kvalitetu nastave, slaba regulativa;
  • Pristrasne odluke pojedinih tijela, pogotovu sindikata, donesene na osnovu neadekvatnih istraživanja;
  • Trajna dominacija teorijske nastavničke kulture sa širokim znanjima i slabim vještinama;
  • Insistiranje na krutim i zastarjelim planovima i

 

Putevi i rješenja kod uvođenja dualnog sistema u obrazovni sistem Srbije:

  • Pilot programi uz stranu podršku i pomoć (mašinstvo i elektrotehnika);
  • Proširenje pilot programa na nova područja i to: poljoprivreda, turizam, drvna i građevinska industrija;
  • Uvođenje sistema fleksibilne nastave;
  • Uvođenje diplomskih atributa za pojedine škole i programe;
  • Dogovor sa GIZ-om za uvođenjem pasoša kompetencija i pasoša za mlade.

 

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

U periodu od septembra do kraja decembra 2016. godine zadužiti Ministarstvo prosvjete da zajedno sa Privrednom komorom i Nacionalnom službom za zapošljavanje predloži zakonska rješenja za uvođenje dualnog sistema, kao i mogućnosti za njegovo povezivanje sa ostalim sistemima obrazovanja.

3.Preporuke ENQA za promjenu Zakona o visokom obrazovanju u oblasti akreditacije

Osnova za ovu tačku je zahtjev ENQA za uvođenje Agencije za akreditaciju i promjena zakonske regulative u oblasti akreditacije.

– Obrazloženje predložene teme

U periodu od 2012. do danas akreditacija u Srbiji je praćena od strane međunarodnih ekspertskih organizacija ENQA (European Association for Quality Assurance in Higher Education) i EQAR (European Quality Assurance Register for Higher Education). Na osnovu njihovih preporuka trebalo bi uskladiti zakonska akta u vezi akreditacije kako bi se ovaj proces usaglasio sa evropskim standardima i praksom.

Prijedlozi su bazirani na analizi slabosti postojećih zakonskih rješenja i analizi efekata predloženih izmjena i potreba da se sa evropskim modelom usaglase zakonske odredbe od 13. do 17. člana Zakona o visokom obrazovanju.

Cilj ovih izmjena je formiranje samostalnog nezavisnog državnog regulatornog tijela – Agencije koja se sastoji od organa upravljanja i  ekspertskih i stručnih organa.

Na tu sjednicu Odbora pozvati i predstavnike Ministarstva prosvjete i tehnološkog razvoja, predsjednika Akreditacione komisije, koordinatora ENQA za Srbiju, predsjednika Nacionalnog savjeta za visoko obrazovanje.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

U pripremi ove teme potrebno je u periodu od avgusta do oktobra 2016. godine uraditi prijevod izvještaja ENQA za Srbiju, izvještaj Akreditacione komisije i Nacionalnog prosvjetnog savjeta, te Ministarstva prosvjete i tehnološkog razvoja.

Od januara 2017. godine formirati podgrupu odbora za prikupljanje prijedloga i praćenja ostvarivanja zaključaka. Zadužiti ekspertski tim i sektor za visoko obrazovanje Ministarstva prosvjete da daju uobličene prijedloge za izmjenu Zakona.

U prvoj polovini 2017. godine Skupštinski odbor treba da razmatra promjenu zakonske regulative koja se odnosi na preporuke ENQA za promjenu načina i izvođenja akreditacije u Srbiji.

4.Razvoj informatičkog društva od donošenja strategije do danas

Osnova za ovu tačku je Strategija razvoja informacionog društva u Republici Srbiji do 2020. godine. Pored nje potrebno je da se urade izvještaji resornog ministarstva o realizovanju strategije.

– Obrazloženje predložene teme

Razvoj informatičkog društva zahtijeva niz aktivnosti kako samog Odbora, tako i drugih skupštinskih tijela, u cilju donošenja zakonskih rješenja. Strategija razvoja informacijskog društva u Republici Srbiji do 2020. godine je ključni akt koji pored političke podrške zahtijeva ubrzanje tempa ostvarivanja zadataka iz Strategije. Posebno treba istaći važnost već postojećeg niza zakonskih akata koji regulišu ovu oblast:

  1. Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja (Službeni glasnik RS, br. 120/04 od 05.11.2004. godine),
  2. Zakon o elektronskom potpisu (Službeni glasnik RS, br. 135/04),
  3. Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (Službeni glasnik RS, br. 61/05 usvojen 15.07.2005. godine),
  4. Zakon o elektronskom dokumentu (Službeni glasnik RS br. 51/09),
  5. Zakon o elektronskim komunikacijama (Službeni glasnik RS br. 44/2010)

Na osnovu svih ovih akata, Odbor treba da se pozabavi stanjem i fazama implementacije strateških dokumenata i zakonskih rješenja, pogotovu kada je u pitanju informatizacija javnih sistema.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

U skladu s tim, potrebno je održati posebnu sjednicu gdje bi predstavnici resornog ministarstva obrazložili dosadašnje rezultate i naredne korake kako bi predložili zaključke koji vezuju ovaj proces sa procesom evropskih integracija.

Odbor treba da razmotri mogućnost formiranja posebne podgrupe koja će se pozabaviti prijedlozima (stručnim i etičkim) za unapređenje procesa razvoja informatičkog društva.

5.Plan implementacije Strategije naučno-tehnološkog razvoja Srbije

Osnova za ovu tačku je dokument Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije   za period od 2016. do 2020. godine. Materijal treba da pripremi resorno ministarstvo.

– Obrazloženje predložene teme

Polazeći od misije Strategije, a koja glasi: „Uspostavljanje djelotvornog nacionalnog istraživačkog i inovacionog sistema integrisanog u Evropski istraživački prostor koji se oslanja na partnerstva u zemlji i inostranstvu i doprinosi ekonomskom rastu, društvenom i kulturnom napretku, podizanju standarda građana i kvalitetu života. Jasno je da je opredjeljenje u ovoj strategiji zasnovano na društvu znanja.“ (Izvor: Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Srbije za period od 2016. do 2020. godine http://www.slglasnik.info/sr/25-09-03-2016/33255-strategija-naucnog-i-tehnoloskog-razvoja-republike-srbije-za-period-od-2016-do-2020-godine-istrazivanja-za-inovacije.html)

Političko i predstavničko djelovanje Odbora zahtijeva da se u saradnji sa Vladom permanentno radi na otklanjanju prepreka za ostvarivanje ciljeva ove Strategije koji su definisani u šest posebnih ciljeva:

  1. Podsticanje izvrsnosti i relevantnosti naučnih istraživanja u Republici Srbiji;
  2. Jačanje povezanosti nauke, privrede i društva radi podsticanja inovacija;
  3. Uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja naukom i inovacijama u Republici Srbiji;
  4. Osiguranje izvrsnosti i dostupnosti ljudskih resursa za nauku i privredu i društvene djelatnosti;
  5. Unapređenje međunarodne saradnje u domenu nauke i inovacija;
  6. Povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj putem javnog finansiranja i podsticanja ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj. (Izvor: Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Srbije za period od 2016. do 2020. godine (http://www.slglasnik.info/sr/25-09-03-2016/33255-strategija-naucnog-i-tehnoloskog-razvoja-republike-srbije-za-period-od-2016-do-2020-godine-istrazivanja-za-inovacije.html)

Pošto u Strategiji postoje prijedlozi za donošenje novih mjera i novih organizacionih oblika, povećava se značaj i uloga Odbora u odnosu na druge organe. S tim u vezi, potrebno je skupiti i izvještaje Ministarstva prosvjete i tehnološkog razvoja, kako bi se napravio adekvatan akcioni plan.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

Odbor treba da formira posebnu podgrupu zaduženu za tehnološki razvoj koja bi imala svoj plan rada i sarađivala sa Ministarstvom oko donošenja zakonskih akata i političkih odluka.

6.Vaspitna uloga osnovnog obrazovanja sa posebnim osvrtom na položaj i aktivnosti učitelja

– Obrazloženje predložene teme

Promjene u društvu utiču na promjene u školi, a promjene u školi odnose se na promjenu pozicije učitelja i njegove uloge, kao i stila rada u nastavnom procesu. Ukupna budućnost škole ogleda se u njenoj vaspitnoj ulozi.  Da bi učitelj bio vaspitač, tj. da bi ispunio svoju vaspitačku ulogu, on mora djecu voljeti, uvažavati njihovo mišljenje, podsticati ih na postizanje što boljih rezultata, ali sa njima dijeliti i eventualne neuspjehe. Uspješnost učitelja kao odgajatelja više zavisi od kvaliteta uspostavljenih odnosa u samoj školi i okruženju.

Cilj ovog akcionog programa jeste da bi bio učitelj ili profesor u društvu to mora postati cijenjeno zanimanje, gdje će biti angažovani oni najkreativniji i najbolji. Odnos politike, kao i odnos medija i društva u cjelini postaje najznačajnije društveno pitanje u afirmaciji nastavničkih zanimanja (posebno učitelja), upravo zbog značaja rada učitelja u ključnim periodima vaspitanja djece. Zbog toga postoji velika potreba da se izradi posebna politika o položaju i statusu učitelja u narednom vremenskom periodu, gdje bi se uloga učitelja potpuno promijenila. Cilj je vratiti ovoj profesiji ugled i čast kakav je imala u davnoj prošlosti. Samo tako je moguć zdrav temelj za razvoj budućih generacija.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

U periodu od septembra 2016. godine predložiti Ministarstvu prosvjete, Ministarstvu finansija, Nacionalnom prosvjetnom savjetu i Savezu učitelja da pripreme kompletan materijal za ovu sjednicu (na osnovu postojećih dokumenata) – sveobuhvatnu politiku o unapređenju položaja i poslova učitelja. Nakon tog sastanka usvojiti rezoluciju o položaju učitelja u Republici Srbiji, a pored toga, izraditi i plan za afirmaciju ovog poziva (od finansijskog do društvenog popravljanja statusa).

 7. Primjena informatičkih tehnologija u svim oblicima obrazovanja (razvoj e-učenja i e-obrazovanja)

Osnov za ovu tačku su prethodni dokumenti koji se odnose na uvođenje Informatičkog društva, ali i Strategija razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. (odnosno oni dijelovi koji se odnose na modernizaciju obrazovanja).

– Obrazloženje predložene teme

E-učenje i obrazovanje u današnje vrijeme pruža vremenski i prostorno fleksibilan pristup novim i modernim multimedijalnim i interaktivnim portalima i sadržajima. Ovaj vid obrazovanja bitno mijenja ulogu nastavnika, povećavajući atraktivnost i odgovornost samih učenika i studenata. U tom smislu, država mora postaviti posebnu politiku povećanja e-sadržaja, ali i multimedijalnog opremanja obrazovnih institucija. Postoji realna potreba da se poveća proces izrade pomoćnih sredstava za razvoj e-učenja i obrazovanja preko povećanja recenziranih e-udžbenika, multimedijalnih predavanja i razvoja posebnih softverskih sistema koji će omogućiti brže i kvalitetnije e-učenje.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

U osnovi, zadužiti Ministarstvo prosvjete i tehnološkog razvoja, kao i Nacionalni prosvjetni savjet da izrade analizu potreba u funkciji vaspitne i stručne osposobljenosti mladih i odraslih uz primjenu e-učenja i e-obrazovanja.

8.Položaj visokog obrazovanja u međunarodnim okvirima sa uvođenjem bolonjskog sistema

Osnov za ovu tačku je analiza položaja naučnih ustanova od strane Ministarstva prosvjete i tehnološkog razvoja koju treba uraditi u saradnji sa Nacionalnim savjetom za visoko obrazovanje.

– Obrazloženje predložene teme

Srbija je 2003. godine potpisala Bolonjsku deklaraciju i samim tim pokrenula proces uvođenja novog sistema visokog obrazovanja. Višedecenijsko obrazovanje kadrova za naučni rad po Humboltovskom sistemu imao je određene standarde koji su uglavnom bili na nacionalnom nivou. Uvođenjem međunarodnih standarda, posebno kod obrazovanja naučnog podmlatka, došlo je do niza nesnalaženja u okvirima pojedinih nacionalnih sistema, pogotovu kada je u pitanju javna odgovornost da visoko obrazovanje postane jedan od ključnih segmenata za razvoj društva. Zbog toga je potrebno napraviti analizu razvoja naučnoistraživačkog podmlatka (naročito na naučnoistraživačkim institucijama) kako kroz procese završetka studija (pogotovu magistarskih i doktorata) po Humboltovskom sistemu i implementaciju bolonjskih principa kod formiranja naučnog podmlatka od 2003. godine do danas. Ovdje treba posebno istražiti učešće naučnih organizacija kroz mogućnosti povezivanja sa visokoškolskim institucijama u formiranju ovog podmlatka, kao i njihovu ulogu u ostvarivanju društvenog razvoja.

Iskustvo Srbije pokazuje da se razvojem naučnog podmlatka uspješno bave naučnoistraživačke institucije i nevladine organizacije. Postignuti rezultati nas obavezuju za pravljenjem registra mladih stručnjaka koji su prošli u svom razvoju takve sisteme edukacije. Zbog toga, Odbor treba da pokrene akciju za formiranje jedinstvenog sistema koji otvara mogućnosti mladima da se bave naučnim radom unutar ili izvan sistema obrazovanja, a što podrazumijeva mobilizaciju privrednog sektora koji svoju filozofiju mora da okrene ka zanimanjima budućnosti.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

Početkom 2017. godine formirati podgrupu koja bi trebala da uradi dokument u saradnji sa Nacionalnim savjetom za visoko obrazovanje i Ministarstvom prosvjete i tehnološkog razvoja.

9.Pravci razvoja cjeloživotnog obrazovanja u Srbiji

Osnova za ovu tačku je izvještaj Ministarstva prosvjete o stanju u ovoj oblasti, kao i materijali Andragoškog društva Srbije.

Obrazloženje predložene teme

Skupštinski odbor u tematici cjeloživotnog obrazovanja i procesa evropskih integracija treba posebno da se pozabavi dosadašnjim povezivanjem sa Evropskom mrežom politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (European Lifelong Guidance Policy Network). Ono što treba da se potpuno postavi kao prioritet su rezultati uèešæa predstavnika Srbije u ovom programu i implementaciji ovih stavova na nivou prostora Srbije. S druge strane, postavke razvoja cjeloživotnog obrazovanja vezane su za proces evropskih integracija, pogotovu prihvatanja Evropske agende za cjeloživotno obrazovanje (European Agenda for Adult Learning). Skupštinski odbor treba da bude predstavničko tijelo koje će dati političku dimenziju ovim oblicima povezivanja sa Evropskom unijom. U tom smislu sa Odborom za evropske integracije i Ministarstvom prosvjete treba sačiniti akcioni plan za uključivanje u ove procese.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

Do novembra mjeseca 2016. godine održati sastanak Skupštinskog odbora na osnovu izvještaja predstavnika Ministarstva prosvjete i tehnološkog razvoja. Ovo treba da bude zajednička sjednica sa Odborom za evropske integracije, uz učešće predstavnika Kancelarije za evropske integracije.

10. Inkluzivno obrazovanje u Srbiji

Osnov za ovu tačku su materijali Ministarstva prosvjete i organizacija koje se bave problematikom inkluzivnog obrazovanja. Pored toga, cilj ove teme je uticaj novih tehnologija na inkluzivno obrazovanje i njihova primjena u obrazovnim institucijama.

Obrazloženje predložene teme 

Skupštinski odbor mora jednu zajedničku sjednicu sa Odborom za socijalna pitanja posvetiti inkluzivnom obrazovanju. Posebnu pažnju treba posvetiti rezultatima inkluzivnog obrazovanja u periodu od 2010. godine do danas. U okviru svih strateških dokumenata ovaj oblik obrazovanja je dobio svoje mjesto, međutim, u praksi postoje veliki problemi koji se javljaju u školskim ustanovama, lokalnim zajednicama i zdravstvenim i socijalnim ustanovama.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

Sjednicu organizovati u 2017. godini na osnovu izvještaja Ministarstva prosvjete i Mreže podrške inkluzivnom obrazovanju u saradnji sa Odborom za socijalna pitanja.

11. Jezička kultura u našem obrazovanju i položaj manjinskih zajednica

Osnov za ovu tačku je izvještaj Ministarstva prosvjete o školama u kojima se nastava izvodi na jezicima nacionalnih manjina u Srbiji. Za ovu tačku izvještaj treba da podnesu Ministarstvo prosvjete i Kancelarija za ljudska i manjinska prava.

– Obrazloženje predložene teme

Pitanje jezičke kulture u Srbiji je važno političko, etičko i stručno pitanje koje se nameće Odboru kao tema zbog značaja širenja svoje kulture u obrazovanju, ali kao i važnog pitanja prihvatanja i širenja kulture manjinskih zajednica. Ulazeći u proces evropskih integracija i postavljajući osnove za dobrosusjedsku saradnju, postoje realni okviri da se ovo izuzetno političko pitanje postavi kao posebna tema. U tom smislu, potrebno je početi od Strategije razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020., preko odluka koje se odnose na pitanja zaštite manjinskih prava kroz očuvanje i njegovanje svojih jezika i tradicije. Pravo obrazovanja na jeziku manjina od predškolskog do univerzitetskog obrazovanja jedno je od osnovnih prava koje i sam Ustav garantuje. 

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

U periodu od početka 2017. godine napraviti pripremu sjednice koja bi trebala da bude u drugoj polovini iste godine. Radi se o zajedničkoj sjednici sa Odborom za manjinska prava i ravnopravnost polova.

12. Dopunske škole u dijaspori

Osnov za ovu tačku jeste postojanje dopunskih škola pri konzularnim odjeljenjima Republike Srbije u više različitih država na nekoliko kontinenata. Za ovu tačku izvještaj treba da podnesu Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo prosvjete i tehnološkog razvoja.

– Obrazloženje predložene teme

Zadatak Skupštinskog odbora jeste da sagleda trenutnu situaciju u pogledu omogućavanja građanima Srbije koji familijarno duže vrijeme žive u nekoj drugoj državi da svoju djecu educiraju na maternjem jeziku posredstvom ambasada i konzularnih odjeljenja Republike Srbije. Potrebno je sagledati trenutnu situaciju, upoznati se sa radom postojećih i pripremiti analizu potencijalnog otvaranja novih dopunskih škola tamo gdje postoji realna potreba za njima. Era globalizacije i konstantni migracijski procesi doprinijeli su da sve veći broj građana Srbije kraće ili duže vrijeme samostalno ili porodično boravi u drugim zemljama. Ovaj svoj potencijal država mora što više iskoristiti i kod tih građana izgrađivati svijest o domovini i znanja o vlastitom identitetu. Potrebno je uvažiti i činjenicu o multietničnosti stanovništva Republike Srbije i državljanima Srbije pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica omogućiti da pri dopunskim školama izučavaju i vlastiti maternji jezik, tamo gdje za takvo što ima realnih mogućnosti.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

Do novembra 2016. godine održati sastanak Skupštinskog odbora na osnovu izvještaja predstavnika Ministarstva spoljnih poslova i Ministarstva prosvjete i tehnološkog razvoja. Ovo treba da bude zajednička sjednica sa Odborom za dijasporu u regionu.

13. Jačanje kulture učenja i prisutnosti nauke u društvu u odnosu na populističku kulturu

Pored mjera zadatih Strategijom naučno-tehnološkog razvoja Srbije, neophodno je i dodatno posvetiti pažnju strateškim naučnim oblastima i disciplinama koje će nauci kao osnovnom pokretaču društva povratiti progresivnu ulogu katalizatora pozitivnih društvenih promjena, kako iz oblasti tehnološkog razvoja tako i svih drugih segmenata naučnog uzdizanja. Za ovu tačku izvještaj trebaju podnijeti Srpska akademija nauka i umjetnosti i druge asocijacije i udruženja koje u svom primarnom opisu djelovanja u prvom planu imaju nauku i naučno uzdizanje, a za koje Odbor procijeni da su relevantne za ovu tačku.

– Obrazloženje predložene teme

Ogromni naučni potencijali u pogledu ljudskih resursa i institucionalnih kapaciteta Republike Srbije nedovoljno su iskorišteni u društvenim procesima koje sprovode Vlada i druge državne institucije, a u smislu svekolikog jačanja Republike Srbije, zato je neophodno što više u takve procese uključiti naučne institucije i pojedince iz svih naučnih oblasti u sve moguće razvojne projekte i izazove kako bi se osiguralo što kvalitetnije društvo i u tim korelativnim odnosima nauci povratio društveni status koji je, uslijed otuđenosti od svakodnevnog života građana, ozbiljno poljuljan, što za posljedicu ima jačanje društvenog populizma i nazadovanja nacije u kojoj primat preuzima kultura rijaliti-šoua i društvenih mreža.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

Do decembra 2016. godine održati sastanak Skupštinskog odbora na osnovu izvještaja predstavnika Srpske akademije nauka i umjetnosti i drugih relevantnih naučnih institucija.

14. Etički kodeks u obrazovanju

Prema definiciji, škole pored obrazovne imaju i vaspitnu ulogu. Realna situacija s kojom se suočavamo nalaže nam da aspektu etike u obrazovanju posvetimo posebnu pažnju, iskoristimo sve postojeće zakonske okvire i ponudimo nove za one oblasti za koje se utvrdi da možda nisu tretirane dosadašnjim aktima. Za ovu tačku izvještaj treba da podnese Ministarstvo prosvjete i tehnološkog razvoja u dogovoru sa svojim službama prosvjetnih inspektorata.

– Obrazloženje predložene teme

Uslijed dvadesetpetogodišnje krize u vaspitnoobrazovnom sektoru Republike Srbije ustalilo se više devijantnih navika koje prijete da ugroze cjelokupni obrazovni sistem Republike Srbije na svim nivoima od osnovnoškolskih do visokoškolskih institucija. Neophodno je poduzeti širu društvenu akciju kako bi se pojave poput mita, korupcije, mobinga, krivotvorenja diploma, diskriminacije po vjerskoj, nacionalnoj ili rasnoj pripadnosti, nesavjestan odnos nastavnika prema profesiji i korištenje povlaštenog položaja roditelja (partijskog, funkcionerskog, rodbinskog ili kakvog drugog oblika) da utiču na vrjednovanje znanja njihove djece, te uzimanje u obzir kriterija partijske pripadnosti umjesto stručnih kvalifikacija prilikom upošljavanja novih kadrova iskorijenile iz našeg obrazovnog sistema. Uzroci takvih pojava su različiti i zahtijevaju preventivnu i dugoročnu akciju svih državnih organa i drugih važnih faktora našeg društva.

– Dinamika ostvarivanja zaključaka

Do decembra 2016. godine održati sastanak Skupštinskog odbora na osnovu izvještaja predstavnika Ministarstva prosvjete i tehnološkog razvoja.

 

 

Predlagač

Muamer Zukorlić

– predsjednik Odbora –


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

5 KOMENTARI

  1. Pošto je ideja o mobilizaciji svih obrazovnih potencijala u Srbiji i da se stručno i politički podrže, bujrum da budem jedan od njih.

    U ovom slučaju, u oblasti ugostiteljstva i turizma, nema potrebe da se osnivaju posebni timovi za kreiranje nastavnog programa (previše babica – kilava deca), jer već dugo vremena postoji unikatan program koji se stalno usavršava i dograđuje. Potrebno je “samo” da neko pažljivo sluša.

    Da, mladi žele da se uz pomoć novih tehnologija okrenu modernizaciji koju diktira svetski poredak. Neće da budu u srednjem veku i da rade sa srednjovekovnim tehnološkim kršem. Neće da peru suđe ako to može mašina da radi umesto njih. Neće da se bakću sa šerpama, loncima, varjačama…kada im je lakše da stave plehove hrane u pećnicu, izaberu program (vreme i temperaturu) pa da pećnica to radi za njih.

    “Za fleksibilno tržište rada potreban nam je fleksibilan sistem obrazovanja”, u ugostiteljstvu znači da zna da radi na svim pozicijama u proizvodnji i prodaji. Kao fudbaler koji igra i u odbrani, i vezni red i u napadu. Gde god, i kad god treba.

    Naravno da je svima od najveće važnosti da što pre nađu posao i počnu da halal zarađuju, pogotovo što je učenje doživotni proces. Teško da igde brže može da nađe posao od ugostiteljstva i trizma. I tačno je da su traženi i u zemlji i u inostranstvu.

    Naravno i da javnost daje podršku rešavanju pitanja nezaposlenosti i borbi protiv siromaštva. Na najbolji mogući način, kroz obrazovanje i trening.

    U ugostiteljstvu, to pouzdano znam jer mi je to posao, ne samo da je nedovoljan broj stručnjaka (šefova kuhinja-instruktora), nego ih uopšte i nema. Taj izazov se rešava angažovanjem nutricionista sa završenom Višom medicinskom školom u Zemunu. One su naučene da rade onako kako im doktor, u ovom slučaju kreator programa propiše, najbolje znanje (software) uz najbolju tehnologiju (hardware).

    Pored gore navedenog najboljeg znanja i tehnologije, potrebna je i motivacija (energija). Pošto nove dualne škole za novo doba ne vrše obuku uslužnog osoblja već majstora i veštih prodavaca, potrebno je izdvajati 10 odsto od onoga što su prodali za njih. U školama, ne u vidu keša već vaučera da može da kupi hranu u obližnjoj kafeteriji supermarket sistema , pored restorana sa konobarskom uslugom.

    A nezavisna evaluacija se vrši kada vlasnik i/ili menadžer dođe nenajavljen u posetu i koristi restoranske usluge. Tačno proceni kakav je i ponudi mu stipendiju i/ili posao. Nema laže, nema prevare, niti kupovine mačke u džaku.

    Idelan pilot program bi bio na severnoj tvrđavi u Novom Pazaru. Tamo ima mesta za jedan supermarket sa hranom za poneti i kafeterijom za one koji žele da hranu konzumiraju na licu mesta. Pride i jedan reprezentativni garden restoran, recimo Panorma ili Vidikovac, sa konobarskom uslugom. Hrana svuda halal bezbedna i zdrava, ukusa za cara i sultana.

    A što se uključivanja lokalnih zajednica tiče, svaka lokalna zajednica bi trebal da ima po jednu takvu školu dualnog obrazovanja koja bi bila održiva jer bi bila na tržištu, najbolja i najjeftinija hrana u tom mestu.

    I tačno, u tom slučaju bi ova vrsta dualnog obrazovanja postao važan izvozni proizvod jer bi polaznici dolazili iz svih drugih balkanskih državica, a bogme i Evrope i, verujte, iz Amerike i Kanade (naša dijspora).

    Tačno je i to da postoji opasnost od neopravdane investicije u “moderne tehnologije” bez adekvatnog povratka uloženih sredstava. To je kada tehnologiju nabavljaju nestručna i nepoštena lica kod prodavaca opreme koji im trpaju i šta im treba i šta im ne treba, uz mito i korupciju.

    Ne, ne i ne u ovom slučaju. Imaće priliku da se upoznaju sa najboljom i najjeftinijom tehnologijom, pod kapom nebeskom (turski Inoksan po fabričkim cenama). I samo ono što im treba, i ništa više, i ništa manje.

    To vam je to!

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.