Pitomina „prokletih“ planina

0
56

Plav, Gusinje – U narodu nazvane „prokletim“ ili „zabranjenim“ planinama, Prokletije tajanstvenošću i divljom ljepotom izazivaju istovremeno divljenje i strahopoštovanje. Raznovrsnošću geografskih oblika, flore i faune, one su jedna od najdragocjenijih oaza netaknute prirode u Evropi, a u plavsko-gusinjskom dijelu, po mnogim istraživačima, najveći su potencijal za razvoj planinskog, prvenstveno skijaškog turizma u Crnoj Gori

Doživljaji pri svakom pogledu na Prokletije graniče se sa nestvarnim. Uz pomiješana osjećanja i uzbuđenje bajkovitim predjelima namjerniku i planinarski natpis na ulazu u dolinu Grebaje: „Kad je Bog stvarao planinu, sigurno je mislio na čovjeka, da mu život učini ljepšim“ najavljuje pitominu ovih planina, koje narod naziva „prokletim“ ili „zabranjenim“, a one tajanstvenošću i divljom ljepotom izazivaju istovremeno divljenje i strahopoštovanje. Priroda je ovdje (izuzev nekih pojava divlje gradnje) netaknuta. Ponajviše zahvaljujući perifernom položaju i teškoj pristupačnosti, industrijalizacija je, na sreću, zaobišla Prokletije, koje su, prema nepodijeljenom mišljenju stručnjaka, raznovrsnošću geografskih oblika, flore i faune, jedna od najdragocjenijih oaza čiste prirode u Evropi, a u plavsko-gusinjskom dijelu i najveći potencijal za razvoj planinskog, prvenstveno skijaškog turizma u Crnoj Gori.

Ukazujući na nesklad prirodne raskoši i niskog stepena iskorišćenosti, univerzitetski profesor dr Marko Knežević, koji je prvi odbranio disertaciju o turističkim potencijalima Prokletija, podsjeća da je Plav šezdesetih godina bio crnogorska metropola planinskog turizma. Brojni turisti dolazili su radi rekreacije, lova, ribolova, planinarenja i odmora u ekološki zdravoj sredini. Kasnije je, međutim, neinvestiranje u smještajne kapacitete i, uopšte, privredno zaostajanje općine „odvratilo“ goste, da bi 1984. otvaranje novog hotela „Plavsko jezero“ sa 256 ležaja probudilo nadu u njihov „povratak“. Njegov poludecenijski uspješan rad je i nagovještavao brži razvoj turizma, ali je to zaustavljeno zbog raspada Jugoslavije. Tada je hotel pretvoren u kolektivni smještaj izbjeglica iz BiH i posve ruiniran, a još nije popravljen, iako je prije sedam godina privatizovan, uz obećanje da će ubrzo biti rekonstruisan… Porazni su i statistički podaci o turističkom prometu: 2004, 2006. i 2007. godine, na primjer, uopšte nije bilo gostiju. Ili: prije četiri decenije u ovoj opštini bila su 134 kreveta, a sada ih je 94 u novoizgrađenim hotelima „Kula Damjanova“ u Vojnom selu kod Plava (80) i „Rosi“ u Gusinju (14). Također, u čitavom prokletijskom području (Plav, Andrijevica, Berane i Rožaje) početkom ove decenije bilo je za petinu manje ležaja nego na Žabljaku.

Kao jedan od glavnih uzroka zaostajanja razvoja turizma na Prokletijama profesor Knežević navodi njihov pogranični položaj i udaljenost od važnih saobraćajnica i velikih gradova kao izvora turističke tražnje. Plav je, na primjer, od Berana, kroz koje prolazi Jadranska magistrala, udaljen 40 kilometara, do Željezničke stanice u Bijelom Polju je 75, a 200 do najbližeg aerodroma u Podgorici. Stoga bi od prvorazrednog značaja bila obnova aerodroma u Beranama i gradnja puta Podgorica – Gusinje, preko Vrmoše u Albaniji, kojima bi se olakšao dolazak turista na Prokletije.

Napominjući da na ovim planinama, i pored najvećih skijaških potencijala u našoj zemlji, nije uređena nijedna staza sa žičarom ili ski liftom, Knežević ukazuje da Prokletije zahvataju 1.800 kvadratnih kilometara na atarima pomenutih opština i Podgorice, što je deset odsto teritorije Crne Gore. Zahvaljujući tolikom prostranstvu, usponu planinske mase, izuzetnom bogatstvu vodnih i bioenergetskih resursa, one pružaju veoma pogodne uslove za zimske i sportove na vodi, planinarenje, alpinizam, ljetjenje zmajevima i paraglajderima, posjete prirodnim rezervatima i speleološkim i kulturnim objektima, klimatsko liječenje, nastavne ekskurzije i istraživačke pohode stručnjaka prirodnjaka i još razne aktivnosti na planinama, jezerima i rijekama.

– Po zbiru denivelacija (razlika po nadmorskoj visini) potencijalnih skijaških staza od ukupno 106 kilometara, Prokletije su na prvom mjestu među planinama bivše Jugoslavije. Od pomenutog zbira, na crnogorskom dijelu masiva moglo bi se, prema nekim procjenama, urediti 42,600 kilometara staza, a na većini su denivelacije 800 do 1.000 metara. Najkvalitetniji skijaški tereni nalaze se na: Bogićevici, Hajli, Čakoru, Štedinu, Zabelju…, a po Radosavu Nikčeviću, samo na Boru i Visitoru ima terena za 21 stazu ukupne dužine 57 kilometara i kapaciteta 15.000 skijaša na sat, tokom 100 do 150 dana u godini. Kakve su mogućnosti za razvoj planinarstva i alpinizma ukazuju i podaci da se na Prokletijama nalaze tri najviša vrha u Crnoj Gori: Zla kolata 2.534, Dobra kolata 2.528 i Maja rosit 2.524 metra, dok 14 vrhova nadmašuje 2.400 metara, a njih 107 su iznad 2.000… Također, bogatstvo vaskularne flore procjenjuje se na blizu 1.700 vrsta, a sa 542 vrste na visinama iznad 1.500 metara na prvom su mjestu na Balkanu… Ili: Prokletije su među šest evropskih i 158 svjetskih centara biodiverziteta – objašnjava dr Knežević.

On naglašava da je sve to „preporučilo“ da se 16.630 hektara ovog planinskog masiva lani proglasi petim nacionalnim parkom u Crnoj Gori, što bi, prema očekivanjima stručnjaka, trebalo da podstakne turističku valorizaciju ovih netaknutih predjela.

Izvor: Pobjeda.co.me


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.