Osobine i sposobnosti koje mora posjedovati muallim

0
280

Sjeverni Sandžak – Stoljećima je islamska pedagoška misao počivala na stanovištu da je nastavnik ključni pedagoški faktor na kojim počiva cjelokupni odgojno-obrazovni proces, i to s punim pravom, jer kvalitetan nastavnik svojim ličnim kvalitetom lako će nadomjestiti nedostatke nastavnog sadržaja kojeg djeca uče, kao i nedostatak nastavnih sredstava, učila, pomagala i knjiga, koja sama po sebi nikada nisu mogla nadomjestiti nedostatak i slabe kvalitete nastavnika. Tek će savremeno društvo, naučno-tehnološkim dostignućima (prvenstveno kompjuterima), učiniti da prvo mjesto didaktičkog trougla zauzme učenik, koji je oduvijek i bio glavni cilj odgojno-obrazovnog procesa.

Budući da smo vidjeli kako Allahov Poslanik s.a.v.s. sasvim izričito ukazuje na odgajatelja kao odgovorno lice koje će za svoj emanet odgovarati na Sudnjem danu, Allahov Poslanik s.a.v.s. nam je sasvim izričito ukazao i na sposobnosti i kvalitete koje treba posjedovati svaki odgajatelj. Ovo je istaknuta prednost Resulullahovog s.a.v.s. pristupa cjelokupnoj pedagogiji, jer dok je u zapadnoj pedagogiji težište pri pripremanju i osposobljavanju odgajatelja uglavnom na „stručnim“ obilježjima, pedagoškim, psihološkim, opštim znanjima i dr., Allahov Poslanik s.a.v.s. težište prebacuje na potpuno drugu stranu, naravno, nimalo ne zapostavljajući „stručne kvalitete“. Ali oni bez sljedećih osobina u Poslanikovoj pedagogiji očito ne predstavljaju mnogo. Kvaliteti koje traži Allahov Poslanik s.a.v.s. od odgajatelja su:

a) Iskrenost

U tom kontekstu Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Djela se cijene prema namjerama i svakoj osobi pripada šta je naumila.“ Dalje se prenosi da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: „Uzvišeni Allah prima samo djela s iskrenom namjerom i (učinjena) iz čežnje za Allahovim zadovoljstvom.“

b) Bogobojaznost

Da ne radiš ono što je Allah zabranio i da radiš sve što je On naredio, ili da paziš na svoje postupke, svjedeno bio sam ili na javnom mjestu. Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. jednom upitan ko je najčasniji čovjek, pa je odgovorio: „Onaj koji se najviše Allaha boji!“ Allahov Poslanik s.a.v.s. je jednom upitan šta će ljude najviše uvesti u Džennet, pa je odgovorio: „Bogobojaznost i lijepo ponašanje…“

c) Blagost i staloženost

Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao Esedždžu Abdu-l-Kajsu: „Ti imaš dva svojstva koja Allah voli: blagost i staloženost.“ Ebu-Hurejre r.a. prenosi da je jednom neki čovjek rekao Vjerovjesniku s.a.v.s.: „Posavjetuj me!“ On mu je rekao: „Ne srdi se!“ Čovjek mu je ponovo tražio savjet, a Allahov Poslanik s.a.v.s. mu je isto rekao: „Ne srdi se!

d) Samilost

Od Aiše r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Allah je Blag i voli blagost u svemu.“ Takođe od Aiše r.a. se bilježi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Allah je Blag i voli blagost i daje uz blagost što ne daje uz surovost niti bilo šta drugo.“ Od Aiše r.a. se bilježi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Kada Uzvišeni Allah nekoj porodici želi dobro, uputi ih na blagost i samilost.“

e) Odgovornost

Prenosi se da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Allahu će svako odgovarati za ono što mu je povjereno na čuvanje, je li ga sačuvao ili izgubio.

f) Opredjeljenost za lakše načine u svemu što nije grijeh

Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: „Olakšavajte, a ne otežavajte i širite radosne vijesti, a ne rastjerujte.“

g) Empatija, tj. sposobnost uživljavanja u stanje sagovornika

Od Ibn-Mes'uda r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Hoćete li da vas obavijestim o čovjeku koji će biti zabranjen Vatri ili kome će biti zabranjena Vatra?“ Ashabi rekoše: „Naravno, Allahov Poslaniče.“ On reče: „Bit će zabranjena svakom bliskom, ugodnom i empatičnom.“

h) Pravednost i umjerenost

Od Ebu-Mes'uda, Ukbe ibn Omera el-Bedrija r.a. se bilježi da je jedan čovjek došao Allahovom Poslaniku s.a.v.s. i rekao mu: „Allahov Poslaniče, zakasnio sam na sabah namaz samo zbog tog i tog čovjeka koji oduži učenje na namazu.“ Nikada nisam vidio da se Allahov Poslanik s.a.v.s. ikada žešće rasrdio prilikom obraćanja ljudima od tada, pa je rekao: „O ljudi, zaista se među vama nalaze odbojni ljudi. Pa ko bude imamio ljudima neka skrati, jer se iza njega nalaze starac, dijete i ljudi s nekom potrebom.“

Umjerenost u savjetima

Poznato je da previše priče i savjeta uglavnom ne nalazi na dobar prijem kod ljudi, odnosno onih kojima se upućuje. Zbog toga je Ebu-Hanife r.a. savjetovao svojim učenicima: „Ne kazujte svoje razumijevanje vjere ljudima koji ga ne žele!“ A Vail, brat Ebu-Seleme, kaže: „Ibn-Mes'ud bi nam držao predavanje svakog četvrtka (uoči petka), pa mu neki čovjek reče: ‘Ebu Abdu-r-Rahmane, kad bi nam držao predavanje svakog dana!’ On reče: ‘Što se mene tiče, nemam ništa protiv, ali me u tome sprječava bojazan da vam ne dosadi, jer ja vas savjetujem i družim se sa vama onako kako je Allahov Poslanik s.a.v.s. radio s nama…'“

Ove kvalifikacije u temeljima islamske pedagogije postoje stoljećima. Prava je šteta što njihova razrada, promovisanje i primjena u savremeno doba, kada je islamski svijet potpuno zavisan od zapadnog napretka, nisu naišli na popularnost kakvu su dobila pojedina pedagoška i psihološka parcijalna istraživanja. Ove kvalifikacije kod odgajatelja tek u novije vrijeme zagovara savremena pedagogija, usljed pritiska novononastalih situacija i društvenih promjena, i to još uvijek samo djelimično.

Pišući o potrebnim osobinama odgajatelja J. Malić i V. Mužić istaknuto mjesto daju svijesti o vlastitoj društvenoj i ljudskoj ulozi koja se ogleda u pomoći u razvoju pojednica. Oni kažu: „Da bi odgajatelj uspio, mora imati razvijen interes za odgajanika, poznavati njegove osobine, biti sposoban da ga shvati, da se u njega uživi, tj. da ima sposobnost empatije, a te se njegove osobine moraju javljati i u odnosu prema drugim ljudima: roditeljima odgajanika, članovima njegove radne organizacije, ali i šire.“

Dr. R. Ćatić kaže: „Da bi nastavnik mogao prihvatiti i funkcionisati s novim ulogama, mora, prije svega, biti dobar poznavatelj svoje struke, da solidno poznaje pedagogiju, psihologiju, didaktiku, metodike, filozofiju, da voli djecu i ima razvijene stvaralačke komunikacije i interpersonalne odnose, da je sposoban stvarati povoljnu pedagošku klimu u učeničkom i nastavničkom kolektivu, da je raznovrstan u radu i da oduševljava svojim radom. U svakodnevnom radu on rješava niz relevantnih pitanja, kao što su:

– problemi prilagođavanja učenika,

– racionalne i organizacione forme sticanja znanja, sposobnosti i navika,

– motivaciju učenika za cjelodnevnu odgojno-obrazovnu aktivnost (nastava u školi, samostalan rad kod kuće, organizovano provođenje slobodnog vremena),

– pomoć učenicima u regulisanju rada, odmora, igre i korisne zabave,

– biološki, medicinski i pedagoški rast i razvoj mlade ličnosti.“

Svi pedagozi ističu da se uloga učitelja zasniva na njegovim kompetencijama. S ovim u vezi postavlja se pitanje kakva se kompetentnost zahtijeva od nastavnika? „Kako i u svim drugim zvanjima ta se kompetentnost ne ograničava na stečena znanja i umijeća. Ona uključuje određena stajališta i ponašanja, koji su to važniji uzori za učenike, kako u budućnosti tako i u prošlosti, te su u društvu zajedno s roditeljima prvi prenositelji vrijednosti.“

U savremeno koncipiranom odgojno-obrazovnom radu sa odraslima kompetencije nastavnika se stalno proširuju. Moker i Nobl ukazuju na 24 kompetencije nastavnika za odrasle:

– efektivno komunicirati sa odraslima,

– razviti efektivni radni odnos sa učenicima, pojačati pozitivne stavove prema učenicima,

– razviti klimu koja će ohrabriti učenike da participiraju,

– izgraditi osnovu za zreliji odnos prema odraslim učenicima,

– podesiti nivo instrukcije stepenu progresa odraslih učenika,

– prilagoditi nastavu individualnim karakteristikama, uvažiti razliku između nastave za djecu i nastave za odrasle,

– osigurati takvu instrukciju koja će razviti učenikovo samopouzdanje,

– razviti kod učenika interesovanje za aktivnost u razredu, prilagoditi program promjenljivim potrebama učenika,

– snadbjeti učionice i ostala mjesta odgovarajućim sredstvima za učenje, prepoznati učenikove sposobnosti za razvoj, postaviti učenike na njihov nastavni nivo, sumirati i nadgledati glavne tačke lekcije i demonstracije,

– participirati u samoevoluaciji efikasnosti nastave, obezbijediti stalnu povratnu informaciju odraslim učenicima o njihovom napretku u učenju,

– izabrati one kompetentne oblasti koje su bitne polaznicima,

– koordinirati i nadzirati razredne aktivnosti,

– razviti one principe učenja koji koriste odraslima,

– ukazati povjerenje inovacijama i eksperimentima izražavanjem volje za nova dostignuća u učionici,

– planirati individualni rad sa odraslim učenicima,

– primjenjivati saznanja i metode (iskustva) drugih nastavnika i dovoditi ih u vezu aktivnosti u razredu sa iskustvima učenika.

Osnovni motiv za svakog ko se opredijeli za poziv muallima morao bi da bude zanovan na bogobojaznosti i želji za ispunjenjem emaneta povjerenog svim odgajateljima. Svaki muallim mora znati da je njegov zadatak, u odnosu na sva ostala zanimanja, najbliža zadacima Allahovih poslanika, samim tim ahiretska nagrada je i najveća za njih, odnosno kazna za pronevjere i zapostavljanje emaneta najžešća. Obzirom da su poslanici bili najbolji i Bogu najbliži ljudi svog vremena, adekvatno tome imali su i najteža i najžešća iskušenja. Već smo ukazali na mnoštvo iskušenja koja u startu stoje pred svakim muallimom. Posao odgajatelja podrazumijeva veliku ljubav prema djeci, želju da im pomogne da uče i uspiju u životu, a to će moći postići samo islamskim načinom življenja, uz želju da se slobodno razvijaju i sami spoznaju vrijednosti islama, spremnost da se permanentno usavršava i obrazuje, predanost svojim zadacima i poslovima, entuzijazam, preciznost i odgovornost za kvalitet svog rada.

Od nastavnika se traži sljedeće: da posjeduje solidnu opštu kulturu, poznaje predmete koje predaje, pedagogiju i psihologiju, odgojne probleme mladih koje odgaja, njih kao ličnost, te da poznaje sebe kao čovjeka i odagajtelja i da vlada sobom. Veoma je značajno da nastavnik ima one karakterne kvalitete koji će mu omogućiti da komunicira s mlađim ljudima, vezuje ih za sebe, ulijeva im povjerenje svojom ličnošću, oduševljava integritetom i vitalitetom svoje ličnosti. Mlade ljude i njihove roditelje privlači onaj odgajatelj koji vjeruje u život, ljude i samoga sebe, koji vjeruje u demokratske odnose, koji je po uvjerenju demokrata i koji tome ne pretpostavlja ništa drugo. Ugled u očima savremenog mladog čovjeka uživa onaj odgajatelj koji je oslobođen tereta negativne tradicije i predrasuda. Učenici su veoma kritični ako primijete da se kod nastavnika ne ostvaruje sklad između misli, riječi i dijela. Naravno, od nastavnika se ne traži da bude savršeno biće, nego se od njega traži da ima stabilne karakterne i druge kvalitete i da takve kvalitete izgrađuje kod svojih učenika. Nastavnički poziv zahtijeva ulaganje energije i izdržljivost, a isto tako emocionalnu stabilnost i mentalni integritet ličnosti.

Pored svega navedenog, za komunikaciju s djecom i odraslima, te uspješnu interakciju, značajna je fleksibihiost u stavovima, sposobnost u radu s ljudima, strpljenje, tolerancija i sl.

Izvor: Fis.Edu.rs


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.