Osmanović: Ostaje problem nasilnog preimenovanja bosanskog u ‘bošnjački’ jezik

3
29

Podvukao je da su zakonskim dokumentima koji reguliraju oblast obrazovanja stvoreni preduvjeti i obaveze za razvoj tolerantnog i multietničkog okruženja u BiH te da zakoni svakom djetetu garantiraju jednaka prava bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi

bosanski-jezik3BiH – Za ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adila Osmanovića 2016. godina bila je i više nego uspješna, a dva najvažnija događaja koja su obilježila prethodnu godinu su upis stećaka na svjetsku listu baštine UNESCO-a te usvajanje Jedinstvenog programa obrade rezultata popisa stanovništva u BiH.

U intervjuu za Fenu Osmanović je potvrdio da su članovi Državne komisije za saradnju s UNESCO-om na sjednici održanoj 22. decembra podržali i inicijativu za nominaciju Jevrejskog groblja u Sarajevu za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Potrebno je prvo pripremiti nominaciju za upis Jevrejskog groblja na Tentativnu listu svjetske baštine, a potom će ekspertski tim raditi na pripremi nominacije.

– Već postoje dobra iz BiH koja se nalaze na Tentativnoj listi i ona svakako imaju prioritet za pripremu nominacija, a od dobara na toj listi očekujemo da u narednom periodu s nadležnim institucijama dogovorimo da se pokrenu aktivnosti na izradi nominacije za pećinu Vjetrenica – dodao je Osmanović.

Podvukao je da je da su Komisija za UNESCO i Ministarstvo civilnih poslova otvoreni i za druge prijedloge i inicijative jer je rad na jednoj nominaciji izuzetno zahtjevan posao i kao takav podrazumijeva uključivanje većeg broja eksperata i podršku svih nadležnih institucija.

Govoreći o radu Ministarstva u 2016. godini podsjetio je na uloženi trud kada su u pitanju institucije kulture u BiH, prvenstveno Zemaljskog muzeja, pojašnjavajući da je cilj, u toku ovog mandata, sistemski riješiti status i dugoročno funkcioniranje ovih institucija.

Trenutna situacija u institucijama kulture od značaja za BiH je i dalje teška, a najteža je u institucijama kulture s neriješenim statusom koje zbog toga nemaju redovne izvore finansiranja već se finansiraju iz sredstava granta s nivoa Ministarstva civilnih poslova, Federacije BiH i Kantona Sarajevo.

– Na našu inicijativu, a na osnovu potpisanog Memoranduma 2015. godine, i drugi kantoni ali i gradovi su se uključili i donijeli odluke da grant sredstvima podrže rad ovih institucija kulture – podsjetio je Osmanović.

Ipak, naglasio je, da je u najtežoj situaciji Zemaljski muzej zbog velikog duga iz ranijih godina koji iznosi oko tri miliona KM te je izrazio očekivanje da će se do kraja ove godine uspjeti sanirati finansijsko stanje, dodajući da je istovremeno cilj i riješiti status Muzeja kao i ostalih institucija kulture.

– O tome su pokrenute inicijative i razgovori s drugim ministarstvima i nadamo se da će se doći do najboljih rješenja. Važno je istaći i pomoć značajnog broja ambasada i međunarodnih organizacija prema institucijama kulture, a ponajviše prema Zemaljskom muzeju – podvukao je.

Jedna od stvari kojima se Ministarstvo civilnih poslova BiH bavilo u protekloj godini je i pitanje upotrebe bosanskog jezika u Republici Srpskoj, a za ovaj slučaj Osmanović je kazao da je to vještački napravljen problem i činjenica je da je usmjeren protiv povratničke populacije.

Podsjetio je da pitanje bosanskog jezika nije bilo sporno sve do septembra 2013. godine, kada je u Kravici, odnosno Konjević Polju i Pobuđu onemogućeno izvođenje nacionalne grupe predmeta po planu i programu za bosanski jezik, a potom je to smišljeno i planski prošireno na cijelu teritoriju RS-a kao sistemska politika institucija vlasti usmjerena protiv povratnika bošnjačke nacionalnosti.

– Kratko rečeno, osnovni problem je u osporavanju uvođenja nacionalne grupe predmeta, negiranju bosanskog jezika i njegovom nasilnom preimenovanju u “bošnjački jezik”, odnosno negiranju prava da svaki konstitutivni narod jezik kojim govori nazove imenom kakvim želi. Dakle, riječ je o ugrožavanju osnovnog ljudskog prava i slobode – prava na jezik – stav je ministra Osmanovića.

Podvukao je da su zakonskim dokumentima koji reguliraju oblast obrazovanja stvoreni preduvjeti i obaveze za razvoj tolerantnog i multietničkog okruženja u BiH te da zakoni svakom djetetu garantiraju jednaka prava bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

– Problem je u tome što se ono što je napisano i usvojeno ne provodi. Postojanje bosanskog jezika se može pratiti od srednjovjekovne Bosne do danas i bezbroj puta je potvrđen u ustavno-pravnim spisima, narodnim govorima, književnosti i tu nema ništa sporno – jasno je kazao ministar.

Iako Ministarstvo civilnih poslova nema direktnu nadležnost u ovoj oblasti, Osmanović se obraćao resornom ministru u RS-u Danetu Maleševiću ukazujući na otvorenu diskriminaciju među učenicima te ga pozvao da zaustavi jezičku segregaciju u obrazovanju, ali to je bilo bezuspješno.

Podsjetio i na odluku Ustavnog suda BiH prema kojoj konstitutivni narodi i ostali imaju pravo da daju ime svom jeziku i u kojoj su pozvani svi nivoi vlasti da ovo pravo priznaju jednako za sve konstitutivne narode i ostale, međutim, do sada nije bilo konkretnog pomaka na rješavanju ovog problema.

– Očigledno je da pojedine vlasti to ne žele. U konkretnom slučaju nema volje ni želje da se to pitanje riješi, već se naprotiv iznova politički taj problem reciklira. Odavno je bilo vrijeme da Ured visokog predstavnika reagira i riješi ovo pitanje – kazao je Osmanović.

Ministar civilnih poslova osvrnuo se i na oblast zdravstva u BiH gdje također ima koordinirajuću ulogu, podsjetivši u protekle dvije godine u saradnji s Vladom Japana realizirana donacija medicinske opreme zdravstvenim ustanovama, a ukupna vrijednost iznosila je oko 1,5 milion KM.

U intervjuu za Fenu najavio je da će se u 2017. godini nastaviti koordinacija aktivnosti s ciljem jačanja kapaciteta zdravstvenih ustanova, a time i stvaranja uvjeta za dugoročno i održivo pružanje zdravstvenih usluga u zajednici.

– U saradnji s Vladom Japana radit ćemo na realizaciji druge faze granta neprojektne pomoći u okviru koje će biti osigurana medicinska oprema vrijednosti oko 510.000 KM za UKC Tuzla, UKC Sarajevo, SKB Mostar, KB Mostar, KB Livno, KB Goražde, JZU Bolnica Gradiška, JZU Bolnica Trebinje i JZU “ZC Brčko” dok će isporuka opreme biti realizirana u prvoj polovini 2017. godine – kaže ministar.

Također, u toku su aktivnosti na pripremi tenderske dokumentacije za još jedan grant od oko 580.000 KM, a odobren je i grant američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti za implementaciju Projekta “Jačanje kapaciteta za nadzor i odgovor na avijarnu i pandemijsku influencu u BiH” u vrijednosti od 2.000.000 američkih dolara za pet godina.

Kao prioritet za narednu godinu Osmanović je najavio učešće BiH na Venecijanskom bijenalu. Također, fokus rada bit će i na poboljšanju ostvarivanja ličnih prava bh. građana kao i revizija državljanstva o kojoj se mnogo govorilo u proteklom periodu, a nastavit će se rad i na rješavanju statusa i načina finansiranja sedam ustanova kulture od značaja za BiH.

(FENA/em)

 


Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Osmanović: Ostaje problem nasilnog preimenovanja bosanskog u ‘bošnjački’ jezik


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. Olijana @ Kao da Srpski jezik nije politički izmanipulisan. Andrić koji se služio svakakvim lažima je učio Bosanski jezik pa ga vi precrtaste i naknadno upisaste Srpski koli dokument pokazuje. Neka nama našeg Bosanskog a vi učite koji vi ćelite. Pravi je rahatluk ispijati kahvu sa svojom bijačom.

  2. Bosanski jezik je bio jezik srednjovekovnih stanovnika Bosne. On nije i ne može biti jezik Bošnjaka jer tadašnji jezik nije poznavao između ostalog i brojne turcizme kojima je sadašnji jezik Bošnjaka preplavljen. Isto tako i Srbi i Hrvati u BiH bi mogli da polažu pravo na taj srednjovekovni bosanski jezik. Insistiranje da je jezik Bošnjaka bosanski je politički motivisano, u to nema sumnje.

    Na sajtu UINP kod departmana za Filološke nauke na početku stoji:
    Na našem Departmanu postoje četiri studijska programa: Bosanski jezik i bošnjačka književnost, Srpski jezik i književnost, Engleski jezik i književnost i Njemački jezik i književnost.

    Kako je moguće da bosanski jezik podržava bošnjačku književnost? Valjda bošnjački jezik i bošnjačka književnost ili bosanski jezik i bosanska književnost. Ko mi može objasniti ovo kombinovanje prideva uz naziv jezika i književnosti Bošnjaka.

    • Pa i srpski jezik je preplavljen turcizmima oljic – zar ne? 😆

      Inace bas dobro da postavljas pitanja kada ti nesto nije jasno. Ko pita – ne skita. 🙂

      Bosanski jezik i bosnjacka knjizevnost je tu zbog zelje da se ne namece nekom ko se ne identifikuje sa tim jezikom. Nama smeta sto nam se namece srpstvo i srpski jezik i srpska knjizevnost pa smo zbog toga jako osjetljivi na to da drugom ne namecemo nesto sto ne zeli. 🙂

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.