Od legende do naučno dokazane istine

7
462

 

Od davnina postoji legenda da su rožajska bratstva Agovića, Kurtagića, Ademagića i Ćatovića imala istog oca, Aguši Agolija, koji je u osmansko doba iz sjeverne Albanije došao u Rožaje sa svoja četiri sina: Agom, Kurtom, Ademom i Ćatom. U sjevernoj  Albaniji pleme Klimenta koje je prije islama bilo u katoličanstvu,  poslije žestokih sukoba sa osmanskom vojskom bilo je poraženo i primorano da napusti  svoje krajeve ili da plaća harač. Protjerani su na Peštersku visoravan koja je bila potpuno nenaseljena i u rožajski  kraj koji je  bio slabo naseljen, preko Peći i Kaluđerskog laza. Rožaje je u to vrijeme nosilo naziv Trgovište. Aguši Agoli je sa  svojim sinovima napravio četiri kuće  od brvana i kamena. Ago se naselio  na lijevoj obali Ibra u području ušća  rječice Ibarac, Adem u području ušća Lovničke rijeke, a Kurto i Ćato na desnoj obali Ibra ispod visoravni Laništa, tako da ova četiri brata možemo ubrojiti u prve utemeljitelje razvoja grada Rožaja.

Ago je imao  devet sinova, Kurto sedam, Adem tri i Ćato dva sina. Svi su bili borbenog duha i vješti u baratanju sabljom, te su tako brzo našli službu u lahkoj osmanskoj konjici. Titulu age stekla su četiri Agova sina, tri Kurtova,  dva Ademova i jedan Ćatov sin. Ubrzo su se proširili posjedi  bratstvenika,  tako da i danas neki nose nazive Agov do, Agovska brda, naselje Agovići itd.  Sultanu su, po predaji, od nekih Rožajaca poslati stihovi o zauzimanju pomenutih posjeda: ,,Pišti pile iz ljušture, ne smije se izvesti, jer će i njega Ago sa devet sinova pojesti”. Agovih devet sinova podigli su devet kuća opasanih zidovima  koji su imali ulaznu kapiju na istoku i izlaznu na zapadu, koje su bile otvorene sve do završetka jacijskog namaza. Danas potomci gore spomenute braće nose prezimena: Agovići, Kurtagići, Ademagići i Ćatovići.

Prvi bratstvenici Agovići i Kurtagići obavljali su poslove vezane za nošenje i upotrebu oružja, a Ademagići i Ćatovići obavljali većinu  administrativnih poslova i održavanja vojne postaje u Rožajama. Iz okolnih sela, sa Pešteri i Berana u Rožaje se skupljala sitna i krupna stoka, te dželepima tjerala za Istanbul. Kako smo kazali, oružanu pratnju su uglavnom osiguravali Agovići i Kurtagići, dok su čipčije bili goniči stoke. Velika sandžačka zelena prostranstva i pašnjake koristile su stotine hiljada ovaca i goveda,  pa je nastala i rožajska izreka ”Da Stambol izgori, Rožaje bi ga svojim prirodnim bogastvom ponovo moglo podići”. Ova se izreka koristila do odlaska  Turaka sa  ovih prostora. U proljeće i jesen rožajski radnici transportovali su suhu drvenu  građu  niz nabujalu  rijeku Ibar sve do današnje Kosovske  Mitrovice i Kraljeva. Posljednji u osmanskoj službi, od Agovića bio je r. Ćerim-aga Agović koji je u vojnoj službi proveo više od trideset godina. Ženio se dvanaest puta, ali niti sa jednom ženom nije imao djece.  

Da bismo i DNK analizom utvrdili porijeklo svojih  bližih i daljih predaka odlučili smo to uraditi preko Razvojno edukativnog društva (RED) koje se bavi sandžačkim naučno-istraživačkim projektom analize DNK koda sandžačkih Bošnjaka. Analizom muške komponente Y hromozoma provjerava se odakle mu dolaze preci. Izdvajanjem muške komponente iz DNK  odnosno Y hromozoma koji se isključivo prenose sa oca na sina tako da u više generacija ima isti Y hromozom,  može se utvrditi takozvani Y haplotip koji se upoređuje sa postojećom bazom Y haplotipova koja je u svijetu već definisana i na toj bazi se traži istovjetan ili najbliži haplotip. Od bližih srodnika i lično sa bukalne sluznice oba obraza uzimanjem uzoraka i analizom, dobijeni su sljedeći rezultati:

Bliže porijeklo:

Kada se uđe u dublju analizu DNK koda dolazi se do zaključka da je porodica Agović najvjerovatnije od plemena Klimente iz mjesta Selce/Brda na samom sjeveru Albanije. Preci Klimenti su iz arapskih zemalja doselili na prostor današnje Albanije i pod uticaj Vatikana prihvatili katoličanstvo. Pleme Klimenti su bili jako ratoborni i vodili su niz ratova protiv Osmanskog carstva, sve dok nisu deportovani na Pešter. Tu su prihvatili islam i vremenom počeli da se miješaju sa stanovništvom Sandžaka od koji su prihvatili jezik, vjeru i kulturu.

Dalje porijeklo:

Pripadaju E1b1 halpogrupi koja potiče iz Palestine, a prije iz Afrike. Odatle se su se preko Turske ili morem doselili na Balkan, kao i duž cijele sjeverne Afrike. Ovu halpogrupu danas najviše imaju berberske države (Maroko, Tunis, Alžir, Libija), kao i Grčka i Albanija – većina država gdje su Feničani imali dodir. Većina kosovskih Albanaca i bosanskih Srba nosi ovu halpogrupu.

Kako sada objasniti svojim rođacima da im je daleki predak  Hanibal iz Kartagine koji je prije dvije hiljade godina sa slonovima krenuo da pokori Rimsku imperiju. Poslije poraza  njegovi sljedbenici  kao roblje protjerani su u nenaseljenu Sjevernu Albaniju, tako da bismo mogli i kazati ”Hanibal ante portas Rožaje” (Hanibal je pred rožajskim vratima).  

 

Dr. sci. Safet Agović


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

7 KOMENTARI

  1. Hanibal je jurišao na antički Rim, Rožaje iz doba Otomana je hranilo mesom jedan Stambol, a današnji Rožajci su jedino sposobni da kao socijala zapucaju za Podgoricu i traže milostinju. U šta se pretvori E1b1 halpogrupa, zaključite sami.

  2. Olijana da ne napisa onu zadnju recenicu bih te podrzao,inace mi Bosnjaci kazemo i corava koka nade neko zrno da kljune.Panije cudo ako i ti nesto realno napises nama Bosnjacima.

    • Bošnjo A, ne verujem ti da bi me podržao. Napao bi me i bez te rečenice kao i sa njom što si. A ja sam zaista bila iznenađena da su Rožaje i Rožajci bili tako slavni u prošlosti i dobro kotirali u osmanskom carstvu. I od takvih predaka, vidiš u šta su se pretvorili potomci. Krivo mi Bošnjo A, što bar nisu na pola te slave jer bi Rožaje bilo i perspektivno i razvijeno. Totalno su se degenerisali ovi današnji, da je Bogu za plakati. Eto, krivo mi, iako su oni sada za mene inostranstvo, kao i npr rodna Pljevlja mog oca. Nažalost i vašu i našu. To nikad prežaliti neću, a ni oprostiti Sandžaklijama što ste to podržali.

  3. Da Stambol izgori, Rožaje bi ga svojim prirodnim bogastvom ponovo moglo podići”. Evo ne trazim puno, ne mora Stambol, nek se Rozaje podigne. Ocigledno je da su prosle generacije bile i sposobne i spremne na velika dela, a danas njihovi potomci su socijala spremna na sve, samo ne da se ugleda na pretke. Sta se to promenilo u genetskom kodu nek odgovori autor teksta, a ne tu da prosipa svoje teoreme?

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.