Pljevlja – Jedan dio NVO sektora je u službi političkih i kriminalnih struktura.Činjenica je da postoje takozvani aktivisti nevladinog sektora koji imaju organizacije na papiru, a svoj lični angažman stavljaju u službu različitih struktura – od političkih do kriminalnih. Postojeći broj registrovanih NVO mnogo veći i ne odgovara realnom stanju stvari i onome što organizacije civilnog društva zaista rade na terenu.
Prema pisanju podgoričkog dnevnog lista“Dan”, broj nevladinih organizacija (NVO) u državi u teorijskom smislu podrazumijeva jačanje demokratije i skretanje pažnje na probleme koje one u saradnji sa institucijama rješavaju.
Među poznatim organizacijama civilnog društstva i u javnosti najpoznatijih i najuticajnijih, prema pisanju ovog lista i njegovih sagovornika je i Ekološko društvo “Breznica” iz Pljevalja.
Prema ocjeni sagovornika „Dana”, kod nas i u toj oblasti ne cvjetaju baš ruže, pa je i dio NVO sektora u službi političkih i kriminalnih struktura, a od 3.286 zvanično registrovanih civilnih organizacija nekoliko njih bilježi značajnije rezultate u radu i redovno istupa u medijima, često skrećući pažnju na društvene anomalije i boreći se za pravedno društvo. U javnosti najpoznatije su najuticajnije NVO: MANS, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, CDT, CEMI, Grin houm, Ozon, Centar za građansko obrazovanje, CEDEM. Među poznatim organizacijama civilnog društstva su i Institut Alternativa, Breznica, Udruženje Roditelji, Centar za razvoj nevladinih organizacija, Banka hrane, Udruženje mladih sa hendikepom, Crnogorski ženski lobi, Sigurna ženska kuća, Juventas, CAZAS, Kvir Montenegro… Nove NVO skoro da se svakodnevno osnivaju, a pojedine idu u krajnost pa umjesto da realizuju svoje, osuđuju tuđe projekte i pokušavaju sabotirati rad ostalih civilnih organizacija. Zabilježeni su i slučajevi da u pojedinim porodicama svaki član ima po jednu NVO.
U svakom slučaju nevladine organizacije troše milione, a samo raspodjelom sredstava od igara na sreću dobile su preko četiri miliona eura. Izvršna direktorka Centra za razvoj NVO Ana Novaković kaže za „Dan” da fokus javne debate o civinom sektoru treba premjestiti sa pitanja o broju NVO na pitanja njihovog rada, uticaja i rezultata koji imaju u odnosu na potrebe građana i društvene promjene. Ona ocjenjuje da vrijeme brzo izdvoji NVO koje zaista rade, od onih koje se osnuju samo zarad sticanja profita. – Činjenica je da postoje takozvani aktivisti nevladinog sektora koji imaju organizacije na papiru, a svoj lični angažman stavljaju u službu različitih struktura – političkih, pa čak i kriminalnih. Takvi nanose najveću štetu imidžu NVO sektora – upozorila je u izjavi za „Dan” Novakovićeva. Ona kaže da se godišnje za projekte NVO u Crnoj Gori izdvoji najviše dva miliona eura iz javnih fondova.
– O tome da li se sredstva koriste namjenski egzaktan odgovor samo mogu dati nalazi revizije. Reviziju utroška projektnih sredstava u Crnoj Gori imali smo samo jednom, prije dvije godine, i pokazala je da postoje organizacije koje besprekorno upravljaju sredstvima iz javnih fondova, ali i manji broj onih koji nijesu realizovali ugovore na pravi način. Revizija utroška svih sredstava iz javnih fondova neophodna je i treba je sprovoditi češće i na većem uzorku. NVO se suočavaju sa svim problemima koje ima i ostatak društva, šo znači i sa finansijskim poteškoćama za održivost programa i realizaciju aktivnosti, čestom fluktuacijom kadrova, sporom administracijom, zatvorenošću institucija za saradnju. Međutim, nevladin sektor danas pogađaju i mnogo dublji problemi, o kojima ni mi ne govorimo dovoljno, i o kojima građani teško mogu imati kompletnu sliku.
Zbog nesumnjive uloge i uticaja na javno mnjenje, nevladine organizacije u Crnoj Gori sve više postaju predmetom napada pojedinih medija, nerijetko i političara kada se negativna retorika o NVO procijeni profitabilnom, pa i zvaničnih institucija i njihovih pritisaka. Ovakvu stvarnost u kojoj mi djelujemo prvi put je u izvještaju o napretku ove godine zvanično potvrdila i Evropska komisija. Paralelno sa ovim eksternim problemom koji pritiska sektor, postoji i onaj unutrašnji – i u nevladinom sektoru ima dovoljno površnosti i mediokriteta, kao i u cijelom društvu – izjavila je Novakovićeva. Koordinator programa u NVO Građanska alijansa Edin Koljenović smatra da je broj registrovanih nevladinih organizacija mnogo veći i da ne odgovara realnom stanju stvari i onome što organizacije civilnog društva zaista rade na terenu. On ističe da se najveći problem funkcionisanja civilnog sektora u Crnoj Gori odnosi upravo na finansiranje NVO iz državnih fondova. – Nažalost, već nekoliko godina nadležne državne institucije nijesu bile u stanju da konačno regulišu oblast finansiranja nevladinih organizacija i da stave tačku na haotično stanje koje se odnosi na nepoštovanje Zakona o nevladinim organizacijama, te hibridnog primjenjivanja u dijelu finansiranja kroz Zakon o igrama na sreću i Komisiju za dodjelu dijela prihoda od igara na sreću.
Suština problema leži u neuspostavljanju centralizovanog sistema finansiranja, koji bi podrazumijevao formiranje centralne i profesionalizovane komisije koja bi na osnovu jasnih i objektivnih kriterijuma vršila raspodjelu novca, ali i pratila način i namjenu trošenja dobijenih sredstava – istakao je Koljenović. Iz Ministarstva Unutrašnjih poslova „Danu” je saopšteno da je u registar NVO upisano 3.286 organizacija, od čega je 3.183 udruženja i 103 fondacije. Takođe, u Crnoj Gori djeluje 97 predstavništva stranih nevladinih organizacija. – Najviše registrovanih nevladinih udruženja zastupljeno je u oblastima kulture, ukupno 516, zatim poljoprivrede i ruralnog razvoja – 246, društvene brige o djeci i mladima – 253, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti – 207, zaštiti životne sredine – 198, zaštite i promovisanja ljudskih i manjinskih prava -191, umjetnosti – 188, institucionalnom i vanistitucionalnom obrazovanju – 169, sporta – 166 i tehničke kulture – 123. Najmanje registrovanih nevladinih udruženja zastupljeno je u oblastima zanatstva – 3, privrede i preduzetništva – 12, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala – 11, održivog razvoja – 15, pomoć starijim licima – 16 i evroatlantskih i evropskih integracija Crne Gore – 18 – kažu u MUP-u.M.S. Postoje i fiktivne i privilegovane Poslanik Demokratskog fronta Branka Bošnjak smatra da broj od 3.286 NVO jasno govori da postoji veliki broj fiktivnih, neaktivnih organizacija.
– Te fiktivne organizacije samo umanjuju značaj onih NVO koje zaista rade. Mada, postoje prilično moćni klanovi i unutar NVO sektora i ko nije dio klana, teško da može uspjeti. Nije sve sjajno ni u ovom sektoru, nažalost. Ima privilegovanih koliko hoćete. Neke organizacije su pod uticajem partija. Nijesu sve, naravno. Ima NVO koje ne postoje ni godinu, a sa Vladom i Skupštinom sklapaju partnerstva i participiraju u vrlo značajnim projektima, što jasno govori da su favorizovane zato što su bliske vlasti. Protekcionizam u NVO sektoru teško da se može sakriti – rekala je za „Dan” Bošnjak. Neka kritikuju, ali ih treba kontrolisati Poslanik DPS-a Zorica Kovačević poručuje da nam je potrebno da imamo NVO sektor koji treba da učestvuje u svim demokratskim procesima, pa i da kritikuje kada se zasluži.
– Imamo jedan broj zaista dobrih NVO, na primjer MANS, Grin houm, Evropski pokret, CDT, CEMI, Udruženje Roditelji. Nekada malo pretjeraju u priči, ali rade. Može nama da se ne sviđa ono što oni pričaju, ali oni se bave istraživanjima, problemima i predlozima. Ima mnogo NVO i dobijaju dosta novca, ali nisam siguran da iko kontroliše kako troše te pare. Sa civilnim sektorom treba da se sarađuje, ali ne treba da budu lišeni bilo kakve kontrole. Kada su predlagani predstavnici NVO u nekim radnim tijelima, u njihovim finansijskim izvještajima smo primjetili da su ogromna sredstva trošena uglavnom na plate i konsultantske usluge. Onda se postavlja pitanje treba li nam hiljade NVO ili nekoliko kvalitetnih koje zaista rade. Moraju se kontrolisati finansije NVO sektora, jer sigurno i tu ima nepravilnosti, a ako dobijaju pare iz budžeta, treba vidjeti šta one to rade – izjavila je za „Dan” Kovačevićeva. Ona kaže da NVO treba da dobijau novac na osnovu rezultata koje postižu, pogotovu kada se radi o sredstvima iz državnog budžeta. – Imamo jedan broj NVO koje su prisutne u javnosti i zaista rade, a neke samo učestvuju na konkursima. Kada sam pogledala finansijske izvještaje nekih NVO, zavrtjelo mi se u glavi, od 20 do 300 hiljada eura budžeta 80 odsto ide na plate – zaključuje Kovačević.
(pvportal)