Medžlis IZ Foča: Na putu povratka

0
44

BIH – Sa izgradnjom džamije u Vikoču to će biti deseta  džamija obnovljena na području Medžlisa IZ Foča.

Piše: Selman Selhanović

Sa dva džipa zaputili smo se 17-og  novembarskog dana 2012. godine, dolinom rijeke Ćehotine od Foče ka Vikoču, najudaljenijem džema’atu  na području Medžlisa IZ Foča,  a  prema samoj granici sa Crnom Gorom. Razlog posjete bila je gradnja, odnosno obnova u ratu 1992.godine  minirane i porušene  tamošnje džamije. U jednom džipu su: Hamed ef. Efendić, muftija goraždanski,  Salem ef. Ćemo, predsjednik  Medžlisa IZ Foča, te  Faruk ef. Džankić  i Mirelem ef. Hodžić, a u drugom  Ibro Sefer, Mustafa Nurak, Sejo Delić i  moja malenkost.

Porušeni most otežava radove

Putujući makadamskim putem, kroz živopisan krajolik bogat vegetacijom, Ibro Sefer  daje nam prve informacije. Uz put pokazuje gdje je čija kuća bila.  „Tamo niže je negdje  vikendica Muje Kafedžića, tamo generala Vranja… Ova zemlja s lijeve strane Ćehotine je sva muslimanska. Ovdje se jedan Bošnjak vratio i sagradio kućicu. I, ja sam u svoje  Papratno prvi se vratio, obnovio kuću i podigao voćnjak. Ljeti sam tu obavezno. Planiram se pomalo baviti i pčelarstvom“, kazuje nam Ibro, onako kao za sebe. Očito je da poznaje dobro,  ali i da voli svoj kraj. Susrećemo jednog starijeg čovjeka za kojeg će nam reći da je Srbin koji u  obližnjoj napuštenoj kući čuva ovce,  izdržavajući time  kaznu u KP-domu Foča. Ubrzo nailazimo i na grupu lovaca  koji su se spremali za lov. Pitamo ima li divljači i koje najviše?, a Ibro veli: „Nema kakve i šta nema!“ Prilazeći Ćehotini ,gdje ćemo prijeći rijeku, doznajemo da je Vikočki željezni  most, nalik onome ajfelovskom u Sarajevu kod Skenderije, porušen kada i džamija. Razlog tome je što su po protjerivanju Bošnjaka srpski vojnici  stoku, oko 500 krava i 1000 ovaca,  sakupili i satjerali s desne  strane rijeke u neposrednoj blizini džamije, te da bi je sačuvali od krađa porušili su  most. No, kako su krađe nastavljene  minirali su u dio obale. Jedan od tih kradljivaca je tom prilikom poginuo, a nešto kasnije i jedan ribar je 1996.godine pecajući od postavljene mine poginuo. Obazrivo smo prešli džipovima  rijeku  Ćehotinu i našli se pred džamijom u izgradnji. Radnici , njih šestero, upravo su završavali doručak da bi odmah prionuli na posao. Kako smo doznali od njihova šefa Seada Delića, direktora firme „Centar-han“ koja izvodi radove – oni nastoje iskoristiti lijepo vrijeme, bez padavina, i do kraja ovog mjeseca pokriti džamiju. Inače, firma ‘ Centar –han’  ima 28 radnika i svoje graditeljske sposobnosti pokazala je izgradnjom nekoliko džamija na Bjelašnici. Na tenderu od šest ponuđača bila je najpristupačnija. Delić se posebno ne hvali, ali ono što možemo izdvojiti jeste da su njegovi radnici radeći u specifičnim okolnostima pripremili put i raščistili teren , te otklonili porušeni materijal džamije. Rekosmo, otežavajuća okolnost bila je i to još uvijek jeste –porušeni most.

Uz  Ćehotinu koliko ti Bog hoće ima bošnjačkih sela

Uz kahvu koja je na vatri brzo zgotovljena, Ferid Ćelo, predsjednik građevinskog odbora, nam kazuje: „Nakon što smo se organizirali, dobili incijalna sredstva od sergije koju je pokrenuo  Rijaset IZ BiH za Dan džamija (7.maja), postavili smo kamen temeljac 24.06.2012.godine. Za 47 dana došli smo do ovoga što sada imamo. Očekuje nas pokrivanje džamije što opet ovisi od vremenskih prilika. „

O samome džema’atu dopunjuje ga Ibro. Vikoč je do pred ratna događanja 1992.godine brojao oko 360 muslimanskih, tj.bošnjačkih kuća, a pripadali su mu sela: Papratno, Veselice, Trtoševo, Tvrdaci, Vitine, Kunovo, Račići, Milići, Luke, Pogledinje,  i mnoga druga sela za koje će nam Mustafa Nurak iz sela Tvrdaci  reći: „Ima ih koliko ti Bog hoće.“ A, tih i takvih bošnjačkih sela ima niz  Ćehotinu i sa druge, desne  strane Ćehotine i preko granice Crne Gore. Mustafa se, inače,  s tugom prisjeća dana kada je iz svog rodnog sela udaljenom 5 do 6 kilometara dolazio u džamiju u Vikoču. Pa, iako je 1976.godine  došao i zaposlio se u Sarajevo, gdje je i stekao penziju, s toplinom govori o prijašnjem životu. „Moje selo Tvrdaci je popaljeno i zaraslo. Nekada je u njemu živjelo 18 porodica. Koliko znam niko se još nije vratio niti obnovio kuću. Želja za povratkom je velika, ali mogućnosti su drugo“, kaže nam on. Razgovor nastavljamo sa Ibrom  Seferom, koji iako je iz rodnog Papratnog otišao neposredno pred agresiju na BiH, nije izgubio ljubav prema rodnom topraku. Prvi je obnovio kuću i raskrčio zapušteno. Priča nam: „U selu su mi živjeli majka i otac koje sam u rat izmjestio. Papratno je imalo 30 domaćinstava od kojih su bile porodice: Ahmići, Kolende, Suljići, Brkovići, Ćebo, Sefer i dr. Selo nije dobilo ime po paprati što se može nagađati, ali ono što se zna jeste  da je poprilično staro. O tome najbolje govori staro groblje na kojemu imaju i dva stećka. Nije bilo nekih istraživanja. Međutim, gledajući  po strukturi zemljišta i međama da se uočiti da je dugo vremena zemlja obrađivana i da su se ljudi dugo bavili zemljoradnjom. O starini kazuje i džamija u Vikoču, koja spada u jedne od najstarijih. U Kunovskim zapisima piše da je sagrađena 1609.godine. Četiri puta su je Srbi,  tj. četnici rušili, a Bošnjaci svaki put iznova gradili.Tako je i ovoga puta. Hvala Bogu, našli smo snage i formirali građevinski odbor, nastojeći da ravnopravno rasporedimo članove iz svakog od sela. Izabrali smo 9 članova. Predsjednik je Ćelo Ferid, a potpredsjednik  Dževad Šandal. Ja sam blagajnik i zapisničar. Funkcioniramo dobro i nema problema koji se ne mogu riješiti. Putem sergije koju  je Rijaset  organizirao  za džema›ate  Ljubovića džamija u Odžaku, Medžlis IZ Nevesinje, i džema›at Vikoč, započeli smo gradnju. Prikupili smo i sami nešto sredstava. Ukupni troškovi džamije iznosiće nešto više od 100.000KM.“ Ibrahim se rado sjeća dana kada je kao najmlađe  dijete pohađao mektebsku pouku pred Suljom ef.Ćerimovićem, koji je prije nego što je otišao na službu u Medžlis IZ Sarajevo, dvije godine poučavao djecu sa ovih prostora. Vjersku pouku je na ovom punktu  jedno vrijeme držao i Husein ef. Čorbo.

Dodajmo i ovo, ono što otežava posebno povratak Bošnjaka u Vikoč i okolna sela je nedostatak električne  energije. U 21.stoljeću naprosto teško je zamisliv život bez ovoga energenta. Stanovit problem je i porušeni  most tako da se do Vikoča mora prelaziti preko Ćehotine. Kada rijeka u kišnim danima dobije na snazi onda je prijelaz preko nje  gotovo nemoguć. Ovako jedino mogu prijeći veći i jači automobili. To, zasigurno otežava i radove na džamiji . No, kad se hoće sve se može.

Po uzimanju abdesta, za muftijom Hamed ef. Efednićem, klanjali smo podne namaz i uputili se potom ka Foči.

Uz  volju i  rad sve se može

Nakratko, vraćajući se niz dolinu rijeke  Ćehotine, zastajemo pored džamije u Godijenu čija gradnja je u završnoj fazi. Od Salema ef. Čeme doznajemo da je gradnja džamije počela 2009.godine. Džamija je pokrivena, urađeni su unutrašnji radovi i u njoj se već obavljaju namazi. Preostaje uređenje harema i postavljanje fasade tako da se planira slijedeće 2013.godine, ako Bog da, džamija u Godijenu svečano otvoriti. Povratnici  u ovo selo , zajedno sa Medžlisom IZ Foča, organiziraju svake godine mevlud i klanjaju bajram namaz. „Danas smo obišli i džema’at Vikoč koji je bio jedini seoski džema’at na našem području koji nije obnovio svoju džamiju. Trebalo nam je dosta truda i rada da formirao građevinsko odbor i započnemo radove koji su specifični,  jer je most preko rijeke porušen te zahtijeva veći angažman. Hvala Bogu, grubi  radovi na pokrivanju ove džamije su u završnoj fazi. Nešto iznad,   uz Ćehotinu,  imamo i džema’at Slatina. I tamo su radovi pri kraju. I, tamo organiziramo mevlud i klanjanje bajram namaza“, referiše nam efendija Ćemo.

Zastoj radova na obnovi Careve džamije formalne je naravi

Na kraju našega zijareta  obišli smo i Carevu džamiju, gdje su radovi na obnovi  nakratko zastali. Zatičemo, od našeg  posljednjeg obilaska kada smo prisustvovali postavljanju kamena temeljca i početku radova, omanju hrpu kamenja i izvjesnu Ljilju, arheologa, čiji zadatak je da ispita da li su postojali tragovi ranije gradnje na temeljima džamije. Najbolje nam o tome kazuje osobno muftija  Hamed ef. Efendić. „Po postavljanju kamena temeljca sada vidimo da su uvezani kameni temelji i da se ovih dana, kako je javnost informirana, vrše  arheološka  iskopavanja. To radi Zavod RS-a iz Banje Luke. Međutim, sva dosadašnja iskopavanja potvrđuju da je uistinu ovdje postojala džamija i da nema nikakvih elemenata koji bi upućivali da je nekada postojala druga  građevina umjesto ove džamije,  u nekom prijašnjem periodu. Radovi nisu zastali samo zbog toga. Naime, firma koja je dobila posao na obnovi Careve džamije nema obezbjeđenu licencu iz Ministarstva Banje Luke kako bi izvodila dalje radove od važnosti na nacionalno-kulturnim spomenicima. Kada se dobije ta licenca, što je samo formalne naravi, radovi će se moći nastaviti. Prema izjavama ljudi koji rade iz Zavoda za zaštitu spomenika iz Banje Luke oni to otkopavaju i istražuju samo radi naučnih spoznaja. A, što se tiče samog objekta apsolutno nije ništa sporno. Postoji sva dokumentacija na osnovu Zakona o zaštiti nacionalnih spomenika. Tako u Državnoj komisiji stoji jedan član koji kazuje da se obnavljaju novi objekti koji se tretiraju 1992.godine. To znači da se bilo gdje šta nađe ispod objekta  što upućuje na tragove prijašnjih konfesija  u suštini ne mijenja na stvari.  Objekti se moraju obnoviti onako kakvi su bili i zatekli se 1992.godine“, informirao nas je muftija Efendić.

Očito, na području Medžlisa IZ Foča se radi i gradi. Ni porušeni most  preko Ćehotine, ni nedostatak električne  energije, kao i niz drugih problema sa kojima se suočavaju, zasigurno, neće moći spriječiti želju i volju Bošnjaka da se vrate  na svoje. Treba samo istrajati.

(Rijaset)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.