27. Mart 2018

Prilikom obilježavanja šeste godišnjice Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ) Luksemburga, svečano je dodijeljeno priznanje “Mulla Osman Hrastoder”, luksemburškom timu udruženja “Prosvjetitelj – Muallim”. U ime udruženja, priznanje je preuzeo istaknuti aktivista Haris Skoko. Zamolili smo gospodina Skoko da za naš portal Identitet.lu prokomentariše dodjelu ovog značajnog priznanja.

“Zahvala Allahu na svemu. Tim Prosvjetitelja u Luksemburgu dobio je ovo vrlo značajno priznanje koje nosi ime našeg velikog junaka Mulla Osmana Hrastodera. Međutim, želim istaći ovom prilikom da bez BKZ udruženja ne bi bilo ni ovog priznanja, pa želim da se zahvalim BKZ timu ispred udruženja Prosvjetitelj i našeg tima u Luksemburgu na ukazanom povjerenju i na podršci, a ujedno i na učesću u našim humanitarnim akcijama, i molim Allaha da nas sve učvrsti u zajednici i imanu da nam ukabuli naša dobra djela, očisti naše nijete i pomogne nas da jos više i bolje radimo za vjeru i naciju. „Naš opstanak je naša pobjeda“ zato ustrajmo u pružanju pomoći. Kao što bi često rekao naš uvaženi brat Mugdin Halilovic. – “Idemo dalje sa Božjom pomoći!”

 

Priznanje koje je ustanovila BKZ Luksemburga dodjeljuje se jednom godišnje u mjesecu martu. Priznanje se dodjeljuje istaknutim članovima bošnjačke zajednice u Luksemburgu za afirmaciju bošnjačkih vrijednosti i interesa, te je do sada dodijeljeno Suadi Duraković Agović, Mugdinu Haliloviću, Sabahudinu Selimoviću, rahmetli Omeru Pezeroviću, Sulejmanu Aličkoviću, i na kraju Harisu Skoku tj. luksembuškom timu udruženja “Prosvjetitelj-Muallim”.

Zbog čega priznanje nosi naziv «Mulla Osman Hrastoder»?

Na ovo pitanje ćemo najbolje odgovoriti ukoliko se prvo prisjetimo ko je u stvari bio Mula Osman Hrastoder.
Mulla Osman Hrastoder (1895 – 1946) je rodom iz Južnog Sandžaka, tačnije iz sela Radmance kod Petnjice. Alim i poliglota, koji je dao ogroman doprinos u spašavanju bošnjačkog stanovništva Gornjeg Bihora od četničke kame u toku Drugog svjetskog rata. Mulla Osman je čovjek koji je na vrijeme uvidio šta se sprema Bošnjacima u tom dijelu Sandžaka, te je bio organizator i vođa tamošnje Muslimanske milicije, zahvaljujući kojoj Gornji Bihor nije doživio sudbinu Šahovića (1924), Limske doline (1943) i mnogih drugih sratišta Bošnjaka. Pitanje je da li bi u Luksemburgu uopće i bilo u zadnjih 20 godina, azilanata iz Gornjeg Bihora, da nije bilo Osmana i njegove odbrane tog kraja? Svoje neprijateljstvo Mulla Osman nije izražavao samo protiv otvorenih koljača bošnjačkog naroda, tj. četnika, već i protiv partizana, tj. komunista, u kojima je Osman vidio prikrivene koljače bošnjačkog identiteta, tj. njihovih kulturnih i duhovnih vrijednosti. Ostala je poznata u narodu Mulla Osmanova izreka «I partizani i četnici su u toku rata na isti brus oštrili nož za Bošnjake». Vrijeme je pokazalo, a i dalje pokazuje, koliko je bio u pravu. Po okončanju rata, Mulla Osman je ubijen od strane UDBE, u zimu 1946. godine.

Zbog svega pomenutog i nepomenutog. Zbog Osmanovog znanja i prakse. Njegovog gaziluka i šehitluka. Njegove visoke svijesti i vizionarstva, BKZ Luksemburga želi da očuva sjećanje na tog bošnjačkog, sandžačkog borca za pravdu, i ponudi ga kao model Bošnjacima i Bošnjakinjama koji dolaze, stoji u obrazloženju BKZ Luksemburg.

 

Ovom prilikom, uredništvo portala IDENTITET.LU upućuje čestitke odboru i članovima BKZ  Luksemburga povodom 6. godišnjice, a također upućujemo iskrene čestitke luksemburškom timu udruženja “Prosvjetitelj-Muallim” na dodjeli istaknutog priznanja “Mulla Osman Hrastoder.

IZVOR: IDENTITET.LU

Facebook Comments

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

No more articles