Kriza morala

1
560
Autor: Armin Šabotić

Od pamtivijeka, ljudska društva su proživljavala svakojake krize: ekonomske, političke, socijalne i mnoge druge, ali te krize bile su vremenski ograničene i na neki način su brzo prevazilažene,međutim, danas je čovječanstvo zadesila jedna velika, kompleksna i sveobuhvatna kriza koja je zahvatila sve segmente života, i koju je veoma teško preći, u pitanju je kriza morala.

Neko je očigledno riješio da razori sveku trunku morala koji postoji u ljudskom društvu. Glavni neprijatelji su im porodica, nacije, države, imovina i vjerska zajednica. Pošto su u Evropi gotovo sve institucije, osim džamije, već razorene, ostaje jedino, promocija nemorala, predstavljajući ga kao nešto što je “IN” , a moralno kao nešto ne moderno-zaostalo.

Jedan od glavnih uzročnika krize morala je sekularizam koji je razorio ljudska društva, posebice mlade naraštaje.
Sekularizam je uništio vjeru, a time i moral, jer je moral produkt vjere. Znači, između vjere i morala postoji jaka veza, bez vjere nema stabilnosti, reda i morala u društvu.

Riječ moral u enciklopedijama se definiše kao skup pravila o ponašanju u međusobnim odnosima ljudi koja je izradilo i usvojilo neko društvo ili neka religija.

Ovaj sveopšti nemoral, koji je zahvatio sve segmente i aspekte života, u islamskiom svijetu i kod nas u Sandžaku, došao je sa modernizmom. Muslimanska društva pala su pod snažan politički, ekonomski, kulturni i ideološki utjecaj zapadnih kultura. I naravno, to nije moglo ne ostaviti velikog traga na samu vjeru i moral.

Vjera i moral su sve više sputavani i gurani u stranu, te se svodili samo na privatnu sferu života – lična stvar. Glas vjere je sve više slabio, iščezavale su vrijednosti i vrline, a počele su dominirati strasti, poroci i egoizam. Koji možemo vidjeti na svakom koraku. Moral je iščezavao na naučnom, ekonomskom i političkom planu. Nauka je zloupotrijebljena i još se zloupotrebljava radi ostvarenja ekonomskih, političkih i neki drugih interesa.
Sa ekonomskog gledišta moral je odvojen od ekonomije, postala su dozvoljena sva sredstva da bi se konkurent izbacio iz igre i udaljio sa tržišta.

Na političkom planu sve je dozvoljeno da bi se protivnik slomio i pobijedio. Dozvoljeni su laž, prevara, spletkarenje, varka, jer cilj opravdava sredstvo.
Morala u politici skoro da nema . Obmane i prevare naroda od strane političara, koji svojim lažnim obećanjima obmanjuju i varaju običan svijet i one koji su ih izabrali, gledajući svoje interese, korist i karijeru, nije ništa drugo do pokazatelj moralne krize u koju su zapali, oni sami i vuku cijelo društvo za sobom.

Stanje režimskih medija, gdje se javno i otvoreno napada istina, a promovira i pomaže neistina, zlo i nemoral, nije ništa drugo do pokazatelj sveopće krize morala koja je obuhvatila sve segmente društva.

Kur'an obavezuje cijelu zajednicu (ummet) da se suprotstavi zlu i da ga suzbija, jer u protivnom cijela zajednica je odgovorna pred Allahom dž.š i zaslužuje prokletstvo i kaznu. Uzvišeni Allah je rekao: “Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su oni od sinova Israilovih koji nisu vjerovali – zato što su se bunili i uvijek granice zla prelazili; jedni druge od zla nisu odvraćali. Ružno li je, zaista, kako su postupali.” (El-Maide, 78 i 79).

Nemoral se reklamira, afirmiše i na njega se podstiče. Ovdje dolazi do izražaja dvoličnost i licemjerstvo “civiliziranih” društava koja formalno osuđuju nemoral i savremene pošasti kao što su droga, alkohol i nemoral.
Za čestito i moralno društvo potrebni su čestiti i moralni pojednici.

Ako neko društvo želi dobru i svijetlu budućnost u svim segmentima života: političkom, ekonomskom, moralnom i svim drugim, neophodno je da aktivno radi na buđenju vjerske svijesti kod svojih građana i na njihovom moralnom odgoju, jer bez vjere nema morala, a bez morala nema ni prosperiteta.

I sam Kur'an govori da je za zdrav i pravilan razvoj društva mnogo važnije razviti i učvrstiti vjeru i moral kod ljudi nego donositi pravne odredbe.

Nemoralno je i to što u vrijeme krize i dalje bestidno neki pokazuje bogatstvo, moć, prestiž. neki koji do prije tek nekoliko godina bijahu nepoznati i poluobrazovani odjednom raspolažu stotinama miliona eura.

U svim burnim previranjima jedni gube, drugi dobijaju. Međutim, radi se o onome što do danas nije na cijeni i pitanje je da li će ikada biti – MORAL!

Evo što su rekli veliki mislioci o moralu.

Mahatma Gandhi

“Jedno je u meni usadilo dubok korijen: ubjeđenje da je moral osnova svih stvari i da je istina supstanca sve moralnosti. Istina je bila moj jedini cilj. Ona je svakodnevno dobijala na svom značaju, i moja predstava istine bivala je svakog dana sve šira.”

dr Mustafa ef. Cerić

“… nakon genocida u Bosni, samo bosanski muslimani drugima mogu dijeliti lekciju o moralu.” (Otvaranje džamije u naselju Trgovišće, 2007)

Hegel

“Moralna je supstancija suština samosvijesti.” (Fenomenologija duha)

Imanuel Kant:

“Morala nema bez tri stvari: postojanja (vjere u) Boga, vječnosti duše i polaganja računa poslije smrti ” (”Odgoj djece u islamu”) Iz Wikipedije)

 


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. Jos prije 10 god. pisosam o krizi morala ovo sto ti danas pises
    pa cak i mnogo vise. Ali je kriza moralna sve gora i gora.
    Nase je da opominjemo koliko mozemo.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.