Komentar na program uređenja Bjelog Polja

Bijelo Polje – Analizom predloženog Programa uređenja prostora Bijelo Polje za 2012. godinu, ne mogu se odreći utiska da je područije desne obale Lima (područije većinski naseljeno bošnjačkim stanovništvom), ove godine izuuzeto  većih razvojih investicija.

Ako izuzmemo plan završetka zaobilaznice, ulaganje u ovo područije je skoro minimalno.

Od planiranih  cca 21.500.000,00 eura koji se planiraju utrošiti  na  infrastrukturne aktivnosti u opštini Bijelo Polje, samo nešto oko 300.000,00 eura  se planira direktno finasirati u projekte na desnoj obali Lima, što ispada nešto malo manje od 1,5% planiranih sredstava. Možete zamisliti kada se govori o regionalnom razvoju i nerazvijenom sjeveru, gdje svi zajedno ulažemo napore kako bi promjenili takvo stanje, lokalna uprava u Bijelom Polju ista ne vodi računa o svojim nerazvijenim područijima, a ovo područije po skoro svim parametrima, jeste nerazvijeno.

Pored vodovoda u Gubavču (koji uzgred rečeno će pomoći i TIKA), postavljanja dvije trafostanice, jedne u Njegnjevu, a druge u Gubavču, u  ovo područije uglavnom je planirano nasipanje i probijanje puteva.

Ako pogledajmo mjesnu zajednicu Bistrica. Od kada pamtim svoj odlazak u posjetu svojim amidžama, asfaltnim putem sagrađenim krajem sedamdesetih, do današnjih dana nije se ništa značajno promijenilo. Sem individualnih ulaganja, značajnijih ulaganja od strane lokalne upravo skoro i da nije bilo. Iz godine u godinu su se prelivala sredstva za izradu projektne  dokumentacije za izgradnju vodovoda za ovu mjesnu zajednicu.  Ove godine ta sredstva nisu ni planirana. S razlogom, nije definisano izvorište. Postavljam pitanje, ko to treba da definiše, građani Bistrice ili pak lokalna uprava? Bistrica ima jednu od najstarih osnovnih škola, sa 200 đaka, koja koristi učeonicu kao fiskulturnu salu, škola koja se i dalje grije pećima na drva. Zar bistrička djeca ne zaslužuju bolje uslove za sticanje znanja? Stočne pijaca više nema, a nema ni otkupnog centara za višak poljoprivrednih prozvoda. Nema ni kulturnih, ali ni sportskih sadržaja.  Priča se svela da će koncensionar koji će graditi  mini-hidroelektranu riješiti infrastrukturne problem Bistričana. Priča koja je samo u domenu teorijskog.

Dalje. U Rasovu, koje je mjesni centar i prigradsko naselje sa više hiljada stanovnika udaljeno svega 3 km od centra grada, predviđeno je probijanje i nasipanje puteva. Prosto za nevjerovat. I dalje djeca idu kolovozom do škole, trotoara nema, i dalje nema potpune rasvjete, zelene pijace, asfaltiranje davno obećanih ulica.

Loznice. Naselje u kojem je tokom izvođenja radova na zaobilaznici bilo, možemo slobodno reći, uvedeno vanredno stanje. Stari put koji Lozničani koriste i dalje je u veoma lošem stanju, jer je oštećen prolaskom teškim građevinskih mašina koji su radili na izgradnji zaobilaznice. Imali su mještani obećanje da će nakon završetka zaobilaznice pomenuti put biti rekonstruisan i ponovo asfaltiran, ali je ostalo samo na obećanjima.

Obrov. Priča za sebe. Bjelopoljski Olimp. Planirano izletište Bijelog Polja. Ostali su samo pusti snovi Međedovića, Nišića, Balića i dr. porodica ovog nama najbližeg naselja  gradu.

Šta tek reći o investicijama u Loznoj, Koritima, Godijevu, Crhlju, Goduši….  Planiranim ulaganjima u 2012. godini, lokalna uprava stanovnicima ovih naselja, je poslala jasnu poruku da traže neko bolje mjesto za život svoje porodice.          I dalje će se građani Bijelog Polja sa tog područija otimati oko kubika šljunka ili sata rada buldozera. Mislim, da to lokalna uprava nije smjela dopustiti. Usta su nam puna ruralnog i održivog razvoja, a znamo da ne možemo razvijati turizam, poljoprivredu, drvopreradu, bez izgrađene seoske infrastrukture, bar ne one osnovne putne, vodovodne, elektro…Ne želim vas podjećati, šta  znače putevi za razvoj nekog područija, njegovog biznisa, investicija, ekonomije uopšte.

Ove ali i druge zahtjeve Bošnjačka stranka je više puta uredno u pisanoj formi predavala kako predsjedniku opštine, tako i nadležnim službama opštine. Međutim, nismo naišli na podršku i razumijevanje.

S hodno tome, Bošnjačka stranka koja u parlamentu Bijelog Polja predstavlja 1700 građana Bijelog Polja, nije podržala predloženi Program, koji je u suštini razvojan, zahtjevan i ambiciozan, ali samo sa jedan dio naše opštine.

Bošnjačka stranka je i na ovaj način imala potrebu da dobronamjerno ukaže na neke probleme, koji ponajviše zbog nedostatka finansiranja, umnogome otežavaju, a ponegdje i obesmišljavaju napore da manjinski narodi, u sferi infrastrukture, održivosti razvoja naših opština, kulture, informisanja i obrazovanja, dođu do kvalitetnijeg nivoa zadovljavanja svojih osnovnih socijalnih potreba, odnosno budu ravnopravni sa ostalima u našem društvu.

Dolazi period u kome ćemo morati da više mislimo o poslu, ali i period kada ćemo morati svi zajedno preuzimati veću odgovornost, misliti brže i biti odlučniji.

Nadamo se da će 2012. godina biti godina kada će Crna Gora konačno otpočeti pregovore sa EU, možda i postati članica NATO, ubrzati dostizanje evropskih standarda, a time i stvaranje ambijenta za kvalitetniji i  boljii  život naših građana.

Možda ovo izgleda daleko, ali moramo biti svjesni da se stvari odvijaju mnogo brže nego što mi možemo zamisliti. Trebamo biti spremni dočekati nove izazove, kojih se ne trebamo bojati, već hrabro ići njima u susret.

Kemal Zoronjić, odbornik BS.

Izvor: BSCG.me