Kako je Sandžak postao dolina gladi?

0
48

Prosjacenje-foto-BETAU Sandžaku su tokom prethodnih dvadesetak godina propali veliki privredni giganti, na desetine hiljada ljudi ostalo je bez posla, zamire laka tekstilna industrija, a u procvatu su rad na crno, siva ekonomija, šverc drogom i prekogranični kriminal.

Raspadom Jugoslavije i otcjepljenjem bivših republika od SFRJ, krunisanih izdvajanjem Crne Gore od Srbije, Sandžak postaje pogranična oblast.

Ova oblast graniči se sa Crnom Gorom, nalazi se u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine, a administrativnom granicom povezana je i sa Kosovom.

Ta geostrateška pozicija Sandžak čini veoma pogodnim za prekogranični šverc i kriminal najširih razmjera.

Iz Turske i Azije, kroz Sandžak svakodnevno putuje i ona roba koja legalnim putevima ne bi mogla da prođe nijednu državnu granicu.

“Sada, kao granično područje, izloženi smo svim tim pritiscima i šverca i drugih oblika kriminala. Ti drugi oblici kriminala pretežno se vežu za heroin i druge vrste narkotika”, kaže Ćamil Hubić, predsjednik Okružnog suda u Novom Pazaru.

“Ovo ste u pravu da sigurno velika količina narkotika prođe kroz područje koje pokriva Policijska uprava Novi Pazar, ali moram da vam kažem da je ova Policijska uprava prva brana i ona vam je prva na udaru”, objašnjava načelnik OKP Policijske uprave Novi Pazar.

Oružje, tekstil, lijekovi, hrana, nafta, benzin i naftne prerađevine također su unosan posao za švercere.

Švercovana roba najčešće dolazi iz Crne Gore i sa Kosova.

Dok su se u vremenima ratova i tranzicije pojedinci ekstremno obogatili, baveći se raznim vrstama kriminala, u Sandžaku ima mnogo onih koji žive na granici krajnjeg siromaštva.

Propadanjem društvenih preduzeća, bez posla su ostale hiljade ljudi.

Dejan Todorović iz Holding kompanije “Vojin Popović” ispričao je od čega živi, nakon 20 godina radnog staža.

“Živim od toga što raznosim hljeb. Da, firmopisac, aranžer, zanatlija, u neku ruku umjetnik. Prvi smo počeli. Teško mi je, isključite to”, kazao je on.

Do pre nekoliko godina, Pazar je bio veoma poznat privredni i trgovinski centar u Srbiji u kom je, primjera radi, sredinom devedesetih, godišnje proizvođeno i do 20 miliona pari farmerica.

Sada je pozatvarana većina tih privatnih krojačkih radnji.

“Mi imamo pravu recesiju sada u proizvodnji tekstila, gde sa onih 20 miliona komada sredinom 1994. danas nemamo ni milion komada džinsa na godišnjem nivou. Sa 15 hiljada radnika – danas je angažovano svega 1.200 radnika”, kaže Bisera Hećeragić iz Evropskog pokreta u Srbiji.

“Reakcija“ istražuje ko je odgovoran za propast privrede, gubitak posla i siromaštvo na koje su osuđene desetine hiljada ljudi iz ovog kraja.

Zbog čega država sandžačkim malim privrednicima godinama unazad toleriše rad na crno, preprodaju švercovane robe i sivu ekonomiju?

Da li su vlasti u stanju da suzbiju krijumčarenje narkotika i prekogranični šverc u Sandžaku?

Kakve će koristi od Zakona o regionalnom razvoju imati ovaj dio Srbije?

Izvor: b92.net


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.