Turska, Njemačka – Ova turska vojna baza više od 60 godina je služila za odbranu od moguće sovjetske i kasnije ruske ekspanzije.
Turska vojna baza Incirlik ima dugu historiju – od uporišta protiv sovjetske ekspanzije, do baze za borbu protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant – a sada je postala predmet spora između Turske i Njemačke.
Incirlik je 1955. godine za vrijeme Hladnog rata uz američku pomoć postao najvažnija baza na jugoistočnom krilu NATO-a. Kako se navodi, više od 60 godina ona je služila za odbranu od moguće sovjetske i kasnije ruske ekspanzije, piše Deutsche Welle.
Ispostavila se i kao važna tokom raznih kriza na Bliskom istoku.
Kada se Turska 2014. godine priključila koaliciji protiv ISIL-a, Ankara je Incirlik ponudila kao bazu za vojne operacije protiv te oružane grupe koja je tada pod kontrolom držala velike dijelove Sirije i Iraka.
Incirlik je, napominje DW, na strateški povoljnom mjestu – geografski je blizu država u kojima djeluje ISIL.
Nuklearne bojeve glave
U januaru, Turska i Njemačka sklopile su sporazum po kome je Njemačkoj dozvoljeno da u tu bazu premjesti više izviđačkih aviona iz Hamburga kako bi učestvovali u misijama protiv ISIL-a. Ti avioni, inače, nisu uključeni u direktne borbene operacije.
Osim Turske, SAD sa približno 1.500 pripadnika vojske tamo ima najveći kontingent, dok je tamo i 260 NijemacaEPAU Incirliku dominira 39. zrakoplovna jedinica SAD-a. Pored aviona tipa A-10, koji iz zraka pružaju podršku kopnenim trupama, američka avijacija stacionirala je u ovoj turskoj vojnoj bazi i avione tipa F-15 i F-16, a povremeno su se tamo nalazili i izviđački avioni tipa Avaks, kao i sistemi sa raketama zemlja-zrak.
Navodno se u Incirliku nalaze i nuklearne bojeve glave. Iako to američki, turski ili predstavnici NATO-a nikad nisu potvrdili, prema navodima Saveza američkih naučnika (FAS), u skladištima u Incirliku još od Hladnog rata nalazi se 50 atomskih bombi tipa B61.
Osim Turske, SAD sa približno 1.500 pripadnika vojske tamo ima najveći kontingent. Po jačini i veličini trupa prati ih Velika Britanija.
Njemačka tamo ima 260 vojnika koji djeluju u okviru zrakoplovnih snaga. Holandija, Španija, Danska, Češka, kao i Saudijska Arabija i Katar koje nisu članice NATO-a, također imaju svoje vojnike u Incirliku u okviru borbe protiv ISIL-a.
Saveznice Njemačka i Turska imaju bliske odnose već decenijama, i to ne samo zbog toga što su članice NATO-a još od pedesetih godina, već i zbog njihovih bliskih ekonomskih i društvenih veza. Aktuelne napetosti oko Incirlika, dio su šireg političkog sukoba koji je u toku prošle godine postajao sve izraženiji, navodi DW.
Zabrane dolaska
Turska 2016. nije dozvolila poslanicima Bundestaga da posjete ovu vojnu bazu nakon što je Parlament Njemačke usvojio rezoluciju u kojoj se masakr Otomanskog carstva nad Armencima iz 1915. i 1916. godine naziva genocidom. Ankara je kasnije povukla tu odluku i dozvolila poslanicima pristup vojnoj bazi.
No, u maju ove godine Turska je poslanicima Bundestaga ponovno zabranila pristup bazi, zato što je Njemačka dodijelila azil turskim oficirima koje Ankara optužuje da su učestvovali u pokušaju puča u julu 2016. godine, a koji je imao za cilj svrgavanje predsjednik Recepa Tayyipa Erdogana.
Njemačke jedinice trenutno stacionirane u Incirliku dio su izviđačke misije, a imaju i dodatni zadatak da snabdijevaju avione gorivomEPANa tu odluku reagirala je i njemačka kancelarka Angela Merkel rekavši kako se Vlada u Berlinu trudi doći do zajedničkog rješenja s turskom Vladom. Merkel je dodala kako njemačka Vlada provjerava i mogućnost da njemačke vojnike koji učestvuju u borbi protiv ISIL-a stacionira u neke druge baze. Kao jedna od alternativa spominje se i Jordan.
Njemačke jedinice trenutno stacionirane u Incirliku dio su izviđačke misije, a imaju i dodatni zadatak da snabdijevaju avione gorivom. Osim toga, Nijemci učestvuju u koordinaciji i logistici NATO jedinica. Nejasno je u kojoj mjeri bi se premještanje njemačkih trupa odrazilo na misiju protiv ISIL-a, kao i na dalju saradnju Njemačke i Turske kao NATO-partnera.
Pored Jordana, kao alternativne zemlje za stacioniranje njemačkih vojnika navode se i Kipar i Kuvajt. Jordan i Kuvajt inače nisu članice NATO-a, ali te države ipak, kao partneri, učestvuju u borbi protiv ISIL-a. To ih ujedno kvalificira i kao moguće nove lokacije za jedinice Bundeswehra.
Izvor: Agencije
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
