Hrvati žele veća prava u Srbiji

0
27

Hrvatska, Srbija – Hrvati u Srbiji žele srednjoškolske udžbenike na hrvatskom jeziku i poslanike u republičkom parlamentu.

 U Srbiji živi blizu 60.000 Hrvata, a najviše ih je u Vojvodini. Dobili su status manjine tek 2005. godine.

Hrvatski jezik u upotrebi je u Subotici, ali knjige za srednjoškolce i dalje se ne štampaju na tom jeziku, javlja Đorđe Kostić, novinar Al Jazeere.

Hrvati u Srbiji to vide kao najveći problem, ali i činjenicu da nemaju svoje poslanike u republičkom Parlamentu. Porodica Petreš su Hrvati koji žive u Tavankutu, na sjeveru Vojvodine, a u tom mjestu je rođen i Josip Petreš. Penzioner je, a sada se bavi voćarstvom.

Nekada je bio diskriminiran. “Ja u ovom momentu kao Hrvat nemam problema, niti u svom mjestu, niti u Subotici nisam imao tako tih problema. Onih nesrećnih 90-ih bilo je verbalnih provokacija, bilo je malo neprijatno, bilo je prozivanje, uperivanja prstom, ali ništa konkretnije. Sada se ne mogu požaliti”, kazao je Petreš.

Kolateralna šteta

U Hrvatskom nacionalnom vijeću kažu da se sporazum Hrvatske i Srbije iz 2005. godine ne poštuje u dovoljnoj mjeri.

Hrvati nemaju predstavnika u Skupštini Srbije. Knjige za osnovce štampaju iz sopstvenih sredstava, dok srednjoškolci uče iz srpskih knjiga. Slaven Bačić, predsjednik HNV-a, kaže: “Mislim da je Ministarstvo prosvjete jedno od najkonzervativnijih oblasti u državnoj upravi Republike Srbije, gdje u tim ne baš sjajnim odnosima Hrvatske i Srbije od 90-ih godina pa do danas smo mi kolateralna šteta.

Znači, jednostavno ne postoji spremnost da se finansiraju udžbenici na hrvatskom jeziku iz državnog budžeta.” Problem hrvatske manjine je i široka rasprostranjenost po Srbiji. Programi partija ne dopiru do svih. Ne mogu sakupiti 10.000 potpisa kako bi samostalno izašli na izbore. U Vijeću kažu da se Ustav poštuje, ali se pravo ne provodi u dovoljnoj mjeri.

“Hrvatski jezik u službenoj je upotrebi u Skupštini Vojvodine i u Subotici, gde se na dvadeset mesta mogu videti trojezične table”, javlja Kostić. Rat tokom 90-ih i protjerivanje Hrvata iz Srema doprinose da predrasude o njima i dalje postoje u Srbiji. Kao primjer navode prošlogodišnji napad na nacionalnoj osnovi na urednika agencije Fonet Davora Pašalića.

Izložbe poslije žetve

Tomislav Žigmanov, književnik i publicista, kazao je: “Hrvati su još jedina nacionalna manjina koja trpi jednu vrstu torture i nasilja. Naime, pripadnike hrvatske zajednice karakterizira to da su još rašireni negativni stereotipi naspram Hrvata i Hrvatske, što onda, s vremena na vreme, ima svoje nasilne oblike izražavanja.”

U malom domu kulture u Tavankutu postavljena je izložba slika od slame. Rade ih Bunjevačke Hrvatice poslije svake žetve. Slike su jedinstvene, obišle su cijeli svijet, a neke se nalaze i u Vatikanu. “Ova umjetnost se nalazi na sjeveru Vojvodine ili Srbije i kod nas Hrvata Bunjevaca je ona prepoznatljiva već evo 100 godina u kontekstu toga da je ova umjetnost izašla iz običaja žetve”, rekao je Ivica Dulić iz Hrvatskog kulturnog društva “Matija Gubec”. Petrešovi ne planiraju otići iz Srbije.

Mnogi njihovi sunarodnici to su učinili. Za deset godina broj Hrvata u Srbiji smanjio se za 13.000, najčešće zbog odlaska mladih u Evropsku uniju.

(Al Jazeera)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.