Hoće li 505. viteška brigada napokon dobiti svoj muzej? (FOTO)

0
49

 

Buzim-muzej-505-viteska-brigada-92216-5Krajina – Prošle godine navršilo se dvadeset godina od završetka rata i osnivanja općine Bužim. U tom je periodu ova općina prošla put od osnivanja i postavljanja na zdrave i finansijski samoodržive temelje do formiranja svega onoga što je čini jednom općinom, a Bužim urbanim mjestom. Tako je u nekoliko navrata bila aktuelizirana priča o pokretanju općinskih institucija kulture.

Jedna je od tema bila i priča o osnivanju muzeja u Bužimu, koji bi sistemski prikupljao, obrađivao, čuvao i prezentirao sva pokretna dobra na prostoru bužimske općine, s posebnim akcentom na preuređenje postojeće “Muzej sobe 505. viteške brigade”. Ipak, slaba finansijska moć te postavljeni visoki i nerealni ciljevi uvjetovali su da sve to do danas ostane na priči i dobroj ideji.

Tako se već u dvama navratima vodila rasprava o izgradnji potpuno novog muzeja posvećenog 505. brigadi i Izetu Naniću. Tim povodom bilo je i urađeno idejno rješenje za izgradnju zgrade muzeja nedaleko od generalova turbeta. Riječ je bilo o investiciji vrijednoj, prema predračunu, oko milion konvertibilnih maraka, pa se odmah na startu dalo zaključiti da je, barem u sadašnjem trenutku, riječ o nerealnom i neostvarivom projektu od kojeg se ubrzo i odustalo.

Potom se krenulo s rekonstrukcijom Starog grada Bužima, gdje se po završetku radova, prema planu Općine, treba(la) smjestiti postavka budućeg muzeja. No,  s obzirom da je i tu riječ o višemilionskom projektu, koji se implementira u okviru djelatnosti Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, nerealno je očekivati završetak radova u skorije vrijeme.

Već dvije decenije muzejski eksponati okupljeni u “Muzej sobu 505. brigade” čekaju svoj konačan status, a o ostaloj pokretnoj kulturnoj baštini niko i ne vodi računa. Uslijed finansijske nemoći, ali i nedovoljne zainteresiranosti nadležnih nivoa vlasti, cijeli taj sadržaj opstaje u vrlo skromnim uvjetima. Ipak, i pored skromnih uvjeta (slabih finansija i nedostatka adekvatnog prostora) “Muzej soba” bilježi veliki broj posjeta, pa i kao takva uspjeva ostaviti veliki dojam na svoje posjetioce.
Buzim-muzej-505-viteska-brigada-92216 (2)

“Muzej soba 505- viteške brigade”

Prije dvadeset godina u “Muzej sobu 505. viteške brigade” postavljena je Knjiga utisaka i u nju se do danas upisale hiljade ljudi koji su prodefilirali kroz ovu malu i vrlo bogatu muzejsku zbirku u Bužimu. Na njenim stranicama, između ostalih, svoje su dojmove upisali i mnogi poznati bosanskohercegovački politički, vjerski, naučni i kulturni predstavnici. Ispod upisanih komentara u njoj se mogu pronaći potpisi generala Rasima Delića, Harisa Silajdžića, Sulejmana Tihića, Bakira Izetbegovića, Ismeta ef. Spahića, Emira Hadžihafizbegovića, Mustafe Širbića, Senadina Lavića, Admira Mulaosmanovića i mnogih drugih.

Jedan je od gore navedenih 1. aprila 2000. godine u svom komentaru napisao: “Kada treba napisati nešto što ostaje ili nešto što će čitati neko drugi, čovjek uvijek malo zastane. Ja stati ne mogu. Pišem ono što mislim i ova hemijska ispisuje misli koje su sad i ovdje. Ponosan sam što pripadam narodu čiji su najbolji sinovi na slikama u ovoj sobi. Dovešću ovdje svoju djecu (imam ih dvoje) da uče kako se voli i kako se brani domovina.”

Prva je stranica Knjige utisaka prazna. U vrhu stranice nekada je davno svoje ime upisao general Izet Nanić i tu je bio predvidio upisati svoje utiske. Nažalost, smrt ga je spriječila i to nikada nije učinio.

“Muzej soba” osnovana je ratne 1994. godine od strane Informativne službe 505. viteške bužimske brigade, a po naredbi generala Nanića. Naime, 28. marta 1994. godine iz vrha Armije Republike Bosne i Hercegovine bilo je naređeno svim komandantima brigada da prikupljaju arhivske dokumente i predmete koji mogu imati historijsku vrijednost o dešavanjima u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. U Bužimu se odmah krenulo u realizaciju te ideje i počelo s prikupljanjem eksponata. Time se započelo u formiranju onoga što će u narednim dvjema decenijama nositi naziv i biti prepoznatljivo kao “Spomen soba” ili “Muzej soba 505. viteške brigade”.

Tako je 10. juna 1994. godine svečano i otvorena “Spomen soba”, uz prisustvo velikog broja građana, boraca i starješina brigade, članova Komande Petog korpusa, lokalne zajednice i vjerskih službenika. Svečano ju je otvorio Izet Nanić. Do kraja je rata muzejska građa sve više rasla te je sa svakim novim ratnim podvigom 505. brigade dobijala sve bogatiji fond eksponata.
Sa-otvorenja-muzej-sobe-1994-92216

Pogibijom generala Nanića u augustu 1995. godine i “Spomen soba” je osjetila znatnu transformaciju. Nije to više bila samo priča o 505. brigadi i njenom ratnom putu već i o Izetu Naniću kao personifikaciji te brigade. “Muzej soba” je od tada dobila dvostruki cilj: sjećanje na dane borbe u odbrambeno‑oslobodilačkom ratu, ali i čuvanje uspomena na slavnog komandanta.
S poslijeratnim radom otpočela je već 1996. godine i u početku se nalazila u dosta skučenom poslovnom prostoru jedne privatne kuće. Nakon izgradnje zgrade pošte, preseljena je u taj objekt gdje se i danas nalazi. Bitno je naglasiti da ona u organizacijskom smislu od kraja rata djeluje pod ingerencijom Općinske organizacije Ratnih vojnih invalida (RVI) Bužim, s tim da je Općina Bužim preuzela na sebe obavezu plaćanja prostorija i honorara za kustosa. Raspolaže s jednom prostorijom u kojoj su na malom prostoru izloženi svi muzejski predmeti.  Od kraja rata ona radi u vrlo skromnim uvjetima. Honorarno zaposleni kustos finansijski raspolaže sredstvima s kojima može samo održavati čistoću prostora te u istoj ima više ulogu zaštitara negoli pravog kustosa.

 Bogatstvo eksponata

Različite vrste ratnog oružja (fabričkog i improviziranog) i municija, vrlo skromno izrađene uniforme bužimskih boraca i zarobljeni dijelovi neprijateljskih uniformi, ratne zastave i grbovi, amblemi, predmeti iz svakodnevne upotrebe, zarobljena neprijateljska dokumentacija i predmeti, ogroman broj fotografija i videomaterijala – samo su neki od eksponata izložene muzejske građe. Među izloženim, posebno mjesto pripada autentičnoj radnoj sobi generala Izeta Nanića, odjeći i obući, knjigama, predmetima iz svakodnevnog života, kao i mnogim drugim stvarima koje evociraju uspomenu na lik i djelo ovog najznamenitijeg Bužimljanina.
Buzim-muzej-505-viteska-brigada-92216 (3)
Svakom posjetiocu ostanu upečatljive dvije priče, koje mu na vrlo živ i inspirativan način ispriča kustos muzejske zbirke Bećir Kovačević. Kada posjetioci dođu do jednog ugla prostorije, ugledali bi veliku kamionsku gumu u kojoj je žicom uvezana velika granata. Onda bi krenula priča o tzv. “gumenom topu”, remek-djelu krajiške ratne improvizacije u borbi. Naime, početkom rata na prostoru Cazinske krajine ostalo je iza JNA par šlepera granata (203 mm), za koje u Petom korpusu nisu imali topove.

Dosjetkom minera Hasana Durakovića (1953–1992), te granate su se stavljale u kamionske gume, koje bi se potom dobro uvezale žicom, a umjesto upaljača koristio se sporogoreći štapin. Guma se onda odnosila na brdo, zapaljivala, otiskivala i, dolazeći do neprijateljskih položaja, aktivirala. Naziv ovom izumu dala je srpska strana, nakon što je do nje došao jedan neaktiviran primjerak. Od tada se ovaj izum zove “gumeni top”, a jedan njegov primjerak ostao je trajno u “Muzej sobi” kao primjer ratne improvizacije vojske u okruženju.
Buzim-muzej-505-viteska-brigada-92216 (1)
Druga priča seže u septembar 1994. godine i vezana je za veliku srpsku operaciju pod nazivom “Breza”, u kojoj su neprijateljske snage na čelu s Ratkom Mladićem pokušale preko Bužima slomiti bihaćki okrug. Nakon bezuspješnih višednevnih pokušaja i žestokog kontraudara 505. brigade, Ratko Mladić se našao u životnoj opasnosti. Ranjen se nekako uspio izvući iz okruženja, ali je tom prilikom za trajno sjećanje na ratne dane u “Muzej sobu” dopremljen veliki broj njegovih ratnih dokumenata, među kojima je bio i njegov ratni dnevnik. Nažalost, iz Komande korpusa izuzeli su Mladićev dnevnik, a od njegovog zarobljenog vozila ostale su samo registarske tablice. Također, vojna knjižica Save Sokanovića ostala je trajno kao muzejski eksponat u Bužimu i s ostalom neprijateljskom zarobljenom građom ostat će trajni svjedok jednog vremena.

Piše: Haris SULJADŽIĆ

Fotografija: Sulejman MURATOVIĆ, Agan SKENDEROVIĆ

(Faktor)

 

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Hoće li 505. viteška brigada napokon dobiti svoj muzej? (FOTO)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.