Haški tribunal danas obilježava 20 godina od osnivanja

0
9

Tribunal je u periodu od dvije decenije podigao optužnice protiv 161 osobe za teške povrede humanitarnog prava počinjene između 1991. i 2001. godine. Postupci protiv 136 osoba su završeni, a u toku su za još njih 25.

Ciljevi

Sagovornici Pobjede saglasni su u ocjeni da je za ovih 20 godina najveći značaj suda u Hagu što je prekinuo praksu nekažnjivosti i uspostavio „princip odgovornosti“ za počinjena nedjela, do tada prilično stran na balkanskim prostorima. Ipak, ističu da je Tribunal unio konfunziju, obećavajući pomirenje.

Natasa Kandic 12042011 Bojan Mihajlovic02 226x300 Haški tribunal danas obilježava 20 godina od osnivanjaNataša Kandić

– Mislim da Tribunal nije trebao da pomirenje svrstava među svoje ciljeve, zato što nijedan sud, pa ni Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) nije pomirenje nego utvrđivanje krivice, odnosno nevinosti optuženih – kazala je za Pobjedu rukovodilac Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.

Postavlja se pitanje, kako dodaje, da li da zamjeramo što je svega 161 optuženih ili da se bavimo time što čini dio tog nasljeđa.

A, nasljeđe je, prema riječima Nataše Kandić, najveći rezultat Tribunala, koje nam, ocjenjuje, neće dozvoliti da zaboravimo ratne zločine ni njihove aktere, bilo da su na visokim političkim ili vojnim nivoima, bilo da su direktni počinioci.

– Nema budućnosti u kojoj ta prošlost zločina neće biti deo te budućnosti. To je ono što nas je Haški tribunal zadužio i zarobio. To je ujedno i najveća garancija da se zločini neće ponoviti zato što  ćemo ih stalno pamtiti. Nama i budućim generacijama ostaju stotine hiljada činjenica utvrđenih o konkretnim žrtvama, zločinima i počiniocima – naglasila je Nataša Kandić dodajući da ne smijemo da ponovimo i da potpišemo kulturu, kao što je bilo poslije Drugog svjetskog rata, da nema priče o Jasenovcu.

Sumnja

Urednik novinske agencije SENSE i čovjek koji je godinama pratio rad Haškog tribunala Mirko Klarin za naš list kaže da je osnivanje MKSJ dočekano sumnjom „da se radi samo o još jednom „praznom gestu“ Savjeta bezbjednosti, kao što je proglašenje „zaštićenih zona“ koje nema ko da štiti sa ciljem da se međunarodnoj javnosti pokaže kako se nešto ipak preduzima“.

Mirko Klarin portret crop 6 300x201 Haški tribunal danas obilježava 20 godina od osnivanjaMirko Klarin

– Vjerovali ili ne u instituciju koju su stvorili, njeni tvorci su joj osnivačkim aktom, kako dolikuje, povjerili i neke uzvišene ciljeve, koje je Tribunal u proteklih 20 godina u većoj ili manjoj mjeri uspio da ispuni – kazao je Klarin.

Tribunal je, kako kaže, prvo uspostavio „princip odgovornosti za počinjena nedjela, do tada prilično stran balkanskim gospodarima rata i ratnicima, i time „označio početak kraja „kulture nekažnjivosti,  koja je suvereno dominirala tim prostorima“.

– Taj princip MKSJ primijenio je na ograničenom uzorku uglavnomnajodgovornijih počinilaca (ukupno 161 optuženi), ali je istovremeno značajno doprinio reformi lokalnih pravosuđa u BiH, Srbiji iHrvatskoj i njihovom osposobljavanju da sami procesuiraju ratne zločine – naveo je Klarin.

Činjenice

2012 10 16T075503Z 12535181 GM1E8AG185O01 RTRMADP 3 YUGOSLAVIA TRIBUNAL 300x220 Haški tribunal danas obilježava 20 godina od osnivanjaPrema njegovim riječima, Tribunal je istražio i rekonstruisao što se tokom rata događalo na gotovo svim najvećim poprištima ratnih zločina, kao što su Srebrenica, Sarajevo, Prijedor, Vukovar, Foča, Ćelebići, Višegrad, Kosovo…

– Bez Tribunala to bi sve ostalo nerazjašnjeno i upitno. Činjenice koje su utvrđene i presuđene u Tribunalu otvorile su velike rupe, ili barem pukotine, u „zidu poricanja“ s kojim se još suočavamo i u značajnoj su mjeri otežale istorijski revizionizam – što je jedan od proklamovanih uzvišenih ciljeva koje su mu podarili osnivači – ocijenio je Klarin.

Odvraćanje od zločina i doprinos međuetničkom pomirenju i dalje su jedni od ciljeva MKSJ. Ipak, kako je kazao Klarin, pitanje je koliko je realno to očekivati od suda čiji je zadatak da utvrđuje krivičnu odgovornost konkretnih pojedinaca optuženih za konkretne zločine.

– Svojim utvrđenim i presuđenim činjenicama koje rekonstruišu šta se, kako i zašto dogodilo, Tribunal daje „građu“ za pomirenje, ali drugo je pitanje kako tu „građu“ koriste lokalne političke i intelektualne elite i lokalni mediji, i da li njihove interpretacije sudskih odluka doprinose pomirenju ili nas, naprotiv, od njega udaljavaju – objasnio je Klarin.

Haški tribunal 2014. godine prestaje da radi, a umjesto njega četiri godine će funkcionisati rezidualni mehanizam koji će se moći produžavati svake dvije godine.

Očekivanja

Direktorica NVO Documenta – Centar za suočavanje sa prošlošću iz Hrvatske Vesna Teršelič je za naš list kazala da je „Haški tribunal ispunio očekivanja za ovih 20 godina i da je njegov doprinos iznimno značajan“.

B   portrait.Vesna Terselic 207x300 Haški tribunal danas obilježava 20 godina od osnivanjaVesna Terselić

– Istraživali su zločine u pomenutom periodu i optužena je 161 osoba. Većina postupaka u međuvremenu je završena. Time je Tribunal dao veliki poticaj pravosuđima kako Hrvatske tako i Bosne i Hercegovine i Srbije. Tako da su odvjetništva i tužilaštva počela raditi bolje nego devedesetih, jer tih godina u svim tim zemljama može se govoriti o neprocesuiranju ratnih zločina ili pak o pristrasnom procesuiranju – rekla je Vesna Teršelič.

Ona je istakla da je Haški tribunal dao „veliki poticaj razvoju međunarodnog pravosuđa, kao i osnivanju međunarodnog stalnog kaznenog suda, a veoma je značajan za razvoj međunarodne sudske prakse“.

– Uz pozitivno nasleđe moram pomenuti i ono negativno, a to je da od druge polovice 2010. godine imamo jedno suženo razumijevanje zapovjedne odgovornosti i prvi takav primjer je postupak u preispitivanju presude Šljivančaninu za zločin na Ovčari, nakon kojeg je njegova presuda smanjena. Spomenula bih i presude Gotovini, Čermaku, Haradinaju i Perišiću. Način razumijevanja zapovjedne odgovornosti u tim slučajevima zapravo je nalik razumijevanju zapovjedne odgovornosti posle Drugog svjetskog rata, a ja mislim da smo u međuvremenu trebali napraviti iskorake. Ono što je tim presudama teško je da su u društvima tih zemalja doživljene, pogotovo kada se radi o oslobađajućim presudama, kao da ti zločini nijesu počinjeni, što nigdje u presudama ne piše – kazala je Vesna Teršelič.

Ona je navela da treba sagledati Haški tribunal u njegovoj kompleksnosti, kako u presudama tako i u dokumentaciji.

– Ostaje jedna iznimno obimna dokumentacija koju zapravo nasleđuju pravosuđa i istraživači, a nažalost do danas većina ratnih zločina nije procesuirana. Ono što nije uspio Tribunal, ostaje u nasleđe sudovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji – rekla je ona.

milosevic hag1 300x187 Haški tribunal danas obilježava 20 godina od osnivanjaOna je ocijenila da je Tribunal bio opterećen velikim očekivanjima jer se u statutu pominje riječ  – pomirenje.

– Mislim da se od suda ne može očekivati da direktno utiče na pomirenje. Dakle, mislim da je Haški tribunal ispunio dio svoje zadaće, al’ ne ona naša najambiciozna očekivanja. Njegov doprinos na prvom mjestu je pozitivan, al’ naravno treba dodat i krivična zapažanja – kazala je Vesna Teršelič. 

Svečanost u Hagu

U Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, u ponedjeljak, biće obilježena 20. godišnjica od njegovog osnivanja Rezolucijom 827 Savjeta bezbjednosti UN od 25. maja 1993. godine.

– Svečanosti će prisustvovati holandski kralj Viljem-Aleksander i visoki zvaničnici Tribunala. Govoriće predsjednik suda Teodor Meron, glavni tužilac Serž Bramerc i sekretar Džon Hoking – saopštila je Tanjugu portparolka Tribunala Magdalena Spalinjska.

Dijelu svečanosti u glavnom foajeu Tribunala prisustovaće i visoki zvaničnici UN i holandskih vlasti. U drugom dijelu svečanosti biće otvorena izložba o istoriji Tribunala i njegovim najvećim dostignućima za dvije decenije postojanja – kazala je ona.

Svečanosti, kako je najavljeno, prisustvovaće predstavnici međunarodnih institucija, drugih međunarodnih sudova sa sjedištem u Hagu, kao i diplomatski kor, ambasadori, uključujući i diplomate iz zemalja bivše Jugoslavije, kao i predstavnici dijaspore tih zemalja u Holandiji.

Kandić: Oslobađajuće presude hrvatskih i srpskog generala proganjaće nas godinama

289186 haski tribunal afp orig 300x196 Haški tribunal danas obilježava 20 godina od osnivanjaTamnu sjenku na rad Haškog tribunala bacile su, prema mišljenju Nataše Kandić, posljednje godine i oslobađajuće presude u predmetima hrvatskih i srpskog generala.

– Imamo situaciju da je kraj Haškog tribunala obeležen novim standardima koji iz političkih razloga menjaju čitavo nasleđe i staju u odbranu država. To je jedna tamna strana MKSJ koja će nas proganjati godinama odlukama koje će priznavati jedna strana, a druga neće – kazala je Nataša Kandić.

Urednik SENSE kao nedostatak u radu Tribunala vidi njegovu odvojenost, izolovanost od realnosti područja kojim se bavi i nezainteresovanost za efekte njegovih odluka na javnost u zemljama bivše Jugoslavije.

(Pobjeda)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.