Gusinje

0
73

Sandžak – Gusinje je staro naselje. Osnovala su ga ilirska plemena Pirusti i Autarijati. Od postanka pa do 1913., imalo je razvijenu trgovinu, zanatstvo, poljoprivredu. Bilo je upravni i administrativni centar 350 godina. Sjedište paša, kajmakama, muteselima, begova, aga, kadiluka, kaze, kapetanije, krajine. Općinski centar do 1956. godine.

U XIV stoljeću u Gusinju je postojala Dubrovačka kolonija. Početkom XVII stoljeća Kotoranin Marjan Bolica je zapisao: „Zapovjednik ovog mjesta je Veli-beg, ima 550 kuća, 85 dućana, 4 hana, 3 džamije, 5 mekteba.”
Od polovine XVII stoljeća do 1912.  pod gusinjsku vlast podpadaju: Plav, Murina, Andrijevica, Berane, Rožaje, jedno vrijeme Podgorica i neki dijelovi sjeverne Albanije.

Turski historičari Rifat Baša i Salih Akaj 1852. godine pišu: Gusinje je velika kasaba. Ima 1500 kuća, 5 džamija, 8 mekteba, 1 medresu, 352 dućana, 7 hanova, 27 kahvečajnica. Zapovjednik kasabe je Ali-beg Šabanagić.
Francuski konzul Ekar u Skadru, juna 1859. godine posjetio je Gusinje i zapisao: U varoš Gusinju ima 350 dućana, 5 džamija, 7 hanova, a na ćepencima espap svakojakih svila i kadifa, kahva i šećer, anterije i ćusteci, palte, šorte, đevđiri, sablje, male prizrenske puške, skadarske šamije i testije, svega i svačega i za svakog.

Prema podacima Miloša Velimirovića, 1893. godine Gusinje ima 1600 kuća, 5 džamija, 4 hana, 240 dućana, ruždiju, 1 medresu i 7 mekteba. Gusinje sa okolinom broji 23804 stanovnika.

1906-1908. godine Jovan Cvijić sa studentima Beogradskog univerziteta izvršio je popis stanovništva sandžačkih gradova i utvrdio da Gusinje ima 6202, Sjenica 3882, Pljevlja 3895, Bijelo Polje 3452, Prijepolje 3895, Berane 2947, Rožaje 2523, Nova Varoš 2707, Plav 2450, Podgorica 4120 i Novi Pazar 13847 stanovnika.

Od 1913. Gusinje je krajnja periferna tačka, izvan osnovnih razvojnih tokova u Crnoj Gori. Punih 100 godina stanovnici Gusinja se neprestanom iseljavanju.

Autor: Rizo Gruda


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.