25. Maj 2018

Piše: Hakija Đozić

Aktuelne postavke Muzeja Sarajevo 1878 – 1918, nažalost objektivno  ne odražavaju suštinu njegova naziva i povijesti tog vremena. Jer, u  njemu nema eksponata za cijelo citiran-o razdoblje i bitan pred period, osim za žrtve atentata iz 1914. godine. Nelogično, nego šta?

Istina, sadašnji prostor navedene institucije ne dozvoljava da se realno pokažu svi uzroci i posljedice Prvog svjetskog rata, čiji je atentat bio njegov povod. Stoga bi realno bilo da se razmisli i o široj muzejskoj postavci navedenog događaja, da bi on velikom broju turista pokazao pravu istinu o tom krucijalno-m događaju. Jer,  zbog sličnosti i brojnosti žrtava sa Drugim svjetsko rata uopće, što je obilježeno i većim brojem raznih muzeja,  realnije bi bilo da se u Sarajevu sagradi i muzej holokausta Prvog svjetskog rata nad narodima BiH.

 A-U-ki nesklad između riječi i djela

A-U elita je na Berlinkom kongresu obećala da će u Bosnu uči sa pleh muzikom. Međutim, u vrijeme tromjesečne (kolovoz – listopad 1878) tzv. okupacije Bosne, na strani A-U je učestvovalo, čak  262.000 ljudi, zatim, 110.000 konja, 300 topova, 30.000 vozova, 5000 stoke za prenos oružja i hrane, piše Pertev (Štamparija Narod).  Krajnji bilans spomenutog sukoba, u kome su vođena 68 boja, jeste da su na strani A-U umorena 178 oficira i oko 5000 oružnika. O gubicima rodoljuba Bosne, čudno,  nema nikakvih podataka, kao da se radi o otrovani-m ribama. No, da  je ubijeno, recimo oko 40.000 zečeva, koliko se procjenjuje žrtava na strani patriota Bosne, ta bi činjenica imala svjetski publicitet.

Hajdučke pripreme Srba za osvajanje Bosne

Bitno je ukazati kako je Srbija, od vajkada nelegalno koristila brojne faktora za osvajanje Bosne. Podsjetimo se sad, samo kratko na novija povijesna ponašanja Srba po navedenom osnovu:

 – kako je spomenutome vremenu pravna znanost bila slabo razvijena, Srbi su uz pomoć savjeta  Rusa (stalnih svojih pomagača)  uradili (v. tekstove Grgura Jakšića) priredili propise: Zakon o gerilskom ratovanju u Bosni, Projekt ustanka hrišćana u evropskoj Turskoj, Projekt za uzbunu sve Bosne. U cilju realizacije citiranih projekata,  uz blagoslov SPC, u Bosnu su (od 1875) upućene hajdučke harambaše: Golub  Babić, zatim, Mićo Ljubibratić, Petar Karađorđević  itd.;

–  zbog  izreke Vuka Karadžića, Srbi svi i svuda, na kulturnom planu su poduzete brojne radnje. Spomenimo da se Bosancima, čak od vremena Bečkog književnog dogovora (1950) negira bosanski jezik itd. Ta kampanja, vrlo široko traje i danas. Stoga je i akad. Milorad Ekmečić, ideolog minulog rata ocijenio,  kako su tokom tek završenog rata, “lingvisti više učinili na osvajanju teritorija nego generali sa vojskom i artiljerijom” (OSLOBOĐENJE, 29.02.1995, str. 18);

–  opće je poznato da se u svim ratovima svijeta mnogo koristi laž. Ali je ne primjereno kad je ideolog Srba, Dobrica Ćosić izjavio: “Laž je srpski državni interes“ (Google). I u aktualnoj politici Srbije, nažalost, ima mnogo primjera o istinitosti citirane izjave. U pitanju je bruka, nego šta?!

A-U kupila od Osmanlija “pravo” za  aneksiju BiH

A-U je, zna se, 5. 10. 1808. godine izvršila aneksiju BiH. Sa tim činom, čudno, nisu se slagale Osmanlije. Tražili su tzv. kompenzacije, pazi Bogati, za  «svoju imovinu»?! Radi toga im je A-U 1909.g. isplatila  mito od 2,5 miliona zlatnih funtišetrlinga (Vojna enciklopedija, Beograd, 126/I). U pitanju je haram zlato, koje bi sadašnja Turska trebala povratiti BiH. Takav je zahtjev već postavljen od pisca ovog teksta, o čemu je pisala Edina Kamenica (Haram zlato, OSLOBOĐENJE, 17. 03. 1997).

Rezonovanje

Teoretičari se još spore o načinu utvrđivanja ratnih šteta Prvog svjetskog rata. A kad su A-U i KSHS u pitanju, one su (10. 09. 1919), mada nisu bile u ratu, zaključile ugovor o miru. Dalje su trebale rješavati i problem finansija. Stoga je došlo do poravnanje imovinskih prava A-U i problematično  ujedinjenih država u KSHS (v. Branko Petranović, Istorija Jugoslavije). Po tom je osnovu samo  nova država primila saldo navedene finansijske operacije od oko 5.800 kg zlata. Ovaj je metal, umjesto objektivne raspodjele ujedinjeni-m državama u KSHS, nepravilno  iskorišten za kovanje dukata KSHS, sa nezvaničnim nazivom Aleksandor. Jer je on  podražava-o  francuski dukat od 20 franaka, težak 6,4510 gr, kojeg je kovao i Napoleona I. (1803. – 1814.), te i Napoleona III. (1852. – 1870.).

Ako se rezimirao prethodni tekst, realno bi bilo da se namjesto nelogično-g naziva sa početka ovog teksta navede naredni naslov: GREŠKE MUZEJA O SARAJAVSKOM ATENTATU 1914.

Ovi  i drugi bitni primjeri materijalnih dokaza naslova  trebali bi  se pronaći i u spomenutome muzeju

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

No more articles