Valterova ulica

Šarampov – put ka bošnjačkim selima

Šarampov

Pu za Dušmaniće

Prijepolje

Luke

Prijepolje

Zalug

Izvor: SandzakPRESS.net

Temeljni koncept bošnjačkog naroda jeste ostvarivanje svih Ustavom i zakonima garantiranih ljudskih prava. Smatra se da etničke veze imaju značajnu ulogu u oblikovanju nacionalnog identiteta, a da kolektivna prava predstavljaju legitimnu težnju za očuvanje osobenosti etničkih grupa kao što su obrazovanje, informiranje, jezik, pismo i kultura. Pod položajem bošnjačkog naroda podrazumijeva se položaj koji imamo na osnovu stepena ostvarivanja Ustavom Republike Srbije zajemčenih kolektivnih prava: na obrazovanje na maternjem jeziku, službenu upotrebu jezika i pisma, informiranje na maternjem jeziku, očuvanje kulture i učešće u javnom životu. Dimenzije položaja posmatraju se na dva nivoa: pravne regulative i nivou konkretnih problema sa kojima se pripadnici bošnjačkog naroda suočavaju u ostvarivanju svojih prava.

Autor: Ferid Bulić

Spomenut ćemo nekoliko problema  u vezi sa pravom na informiranje: postojanje nacionalnih listova Bošnjaka, svojinsku transformaciju medija u vlasništvu lokalne samouprave, raspodjelu radiо i televizijskih frekvencija, učešće u emitiranju programa nacionalnih televizija i medijski prostor u ukupnom programu na nacionalnoj televiziji. Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina garantira pravo na potpuno i nepristrasno obavještavanje na svom jeziku. Država je dužna u programima javnog servisa obezbijediti sadržaje na jeziku nacionalne manjine, a može da osniva i posebne radio i televizijske stanice, kao i sami pripadnici nacionalnih manjina. Za pravo na informiranje na jezicima nacionalnih manjina relevantne su i odredbe Zakona o javnom informiranju i Zakona o radiodifuziji. Prema Zakonu o javnom informiranju osnivač medija ne može biti država, teritorijalna autonomija, ustanova, preduzeće i drugo pravno lice koje je u pretežnom dijelu u državnoj svojini ili koje se u cjelini ili pretežno finansira iz javnih prihoda, osim ukoliko je to predviđeno posebnim zakonom kojim se uređuje oblast radiodifuzije. Navedena odredba odnosi se i na jedinice lokalne samouprave, pa listovi čiji su osnivači lokalne samouprave treba da prestanu sa radom ili da budu privatizirani u roku od tri godine od donošenja Zakona. U slučaju elektronskih medija, privatizacija je trebala biti sprovedena još odavno, u skladu sa odredbama Zakona o radiodifuziji, kojima je propisano da imalac dozvole za emitiranje programa ne može biti preduzeće, ustanova ili drugo pravno lice čiji je osnivač RS ili autonomna pokrajina, izuzev ustanova  javnog radiodifuznog servisa.

Po pitanju promjene uslova svojinske transformacije elektronskih medija koji izvještavaju na jezicima nacionalnih manjina ulagani su znatni napori. Važno pitanje je i raspodjela radio i televizijskih frekvencija. Neki mediji koji emitiraju program na jezicima nacionalnih manjina su 2007. godine već ostali bez frekvencije, a neke to tek čeka, s tim da ni dobijanje frekvencije nije garant očuvanja programa na jezicima nacionalnih manjina obzirom na to da je i svojinska transformacija elektronskih medija u toku. Neophodno je urediti oblast radiodifuzije u RS, ali je sporno nepostojanje strategije za očuvanje informiranja na jezicima nacionalnih manjina. Nacionalni savjeti nacionalnih manjina nisu konsultirani prilikom izmjena i dopuna Zakona o radiodifuziji, ni  prilikom izbora članova upravnog i programskih odbora elektronskih javnih servisa RTS-a kao ni pri izradi statuta novoformiranih javnih servisa Srbije. U Savjetu Republičke radiodifuzne agencije nema bilo kog predstavnika nacionalnih manjina. Javni servisi nacionalnim manjinama ne omogućavaju uživanje prava na informiranje na maternjem jeziku, pogotovo Javni servis Srbije. Televizije trebaju biti javni servis svih građana koje kao slobodno, profesionalno i nezavisno glasilo  jesu garant ukupnog razvoja demokratije i društvene harmonije. One moraju poštovati pravo svakog pojedinca ili društvene grupe na objektivno informiranje o događajima vezanim za širu javnost.

Poštujući slobodu svakog građanina Republike Srbije, informiranje treba biti u skladu sa Zakonom o radiodifuziji i Zakonom o javnom informiranju. U Sandžaku u posljednje vrijeme nastoji se poljuljati slobodno novinarstvo. Sve su češći napadi na nezavisne medijske kuće od strane određenih političkih opcija, što je teško kršenje principa demokratije.  Upravo ovakav odnos određenih interesnih krugova prema medijima u Srbiji jeste vid kontrole istih da se evropski model medijske strategije podvede pod okrilje politike a sa druge strane ne poštuje zakon. Određenim političkim krugovima koji su trenutno na vlasti je u interesu da u Sandžaku postoji mračna medijska slika kako bi se njihov odnos prema sopstvenom narodu prikrio. Nezavisnost medija je koncept ostvarivanja prava  svih građana da imaju slobodan pristup medijima po modelu demokratskog i ljudskog  principa slobode govora.

Autor je član Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda Bošnjačkog nacionalnog vijeća

Amerika – Predstavništvo Sandžaka u SAD-u oštro je kritiziralo odnos režima (crnogorskog i srbijanskog) prema Bošnjacima u Sandžaku, zbog mnogobrojnih diskriminacija i ugrožavanja elementarnih ljudskih prava.

„Dobijajući informacije o kršenju ljudskih prava, te da režimi raznim policijskim metodama i represalijama izazivaju strah među Bošnjacima u Sandžaku, zatim otvorena diskriminacija pri zapošljavanju u svim sandžačkim gradovima, nedavanje akreditacije IUNP s ciljanim namjerama progona omladine iz Sandžaka i konačno višegodišnji napadi na Islamsku zajednicu, miješanje u njen rad i uz to otuđivanje vakufske imovine, ocjenjujemo da je odnos prema pripadnicima bošnjačke nacije u državama Srbiji i Crnoj Gori na najnižoj ljestvici.“

Predstavnik Sandžaka u SAD-u Smailje Srdanović podržao je napore legitimnih predstavnika Sandžaka da Sandžak bude prekogranična autonomna regija, posebno najvećeg zagovarača autonomije muftiju Muamera Zukorlića, tražeći od Evropske unije, Ujedinjenih nacija i SAD-a da pruže punu podršku bošnjačkom narodu na putu ostvarivanja potpune slobode.

Predstavništvo Sandžaka u SAD-u apelira na sve bošnjačke emigrante u Evropi, Sjevernoj Americi i Australiji da se ujedine i odbace srpsko-crnogorske poslušnike, mešetare i emisare koji zbog ličnih interesa među njima unose podjele kako bi režimska klika lakše manipulirala sa njima i dodaje:

„Predstavništvo Sandžaka će detaljno informirati američke zvaničnike i međunarodnu javnost, kao i relevantne političke faktore o kršenjima ljudskih prava, nepravdi, diskriminaciji i pritiscima na Bošnjake u Srbiji i Crnoj Gori. Isto tako elaborirat će o uzrocima iseljavanja i progona iz Srbije i Crne Gore i naseljavanju u SAD i zemljama Zapadne Europe.“

Izvor: SandzakPRESS.net

Novi Pazar – Kako nezvanično saznajemo iz izvora bliskog Gradskoj upravi, na najvaljeni skup u povodu Mevluda Poslanika, a.s. u organizaciji NVO Svetionik Muhameda Demirovića, desne ruke Adema Zilkića i Gradske uprave, SDP Rasima Ljajića svoj dolazak su otkazali horovi iz Bosne “Hazreti Hamza” i “Sejfullah”, pjevač Armin Muzaferija, kao i očekivani Sulejman Bugari, vođa sarajevskih sufija/derviša.

Demirović zadnje četiri godine intenzivno radi na organiziranju i jačanju sufisko-derviških grupacija u Novom Pazaru i Sandžaku, na perfidan način, kroz razne aktivnosti organizacije "Svetionika", Hora Isa-beg, predavanja, tekijska okupljanja, derviške zikrove, obilaske sufijskih bosanskih šejhova, turbeta, a nerijtko se bavi i duševnim liječenjem kroz pisanje zapisa-hamajlija i sl.

Naš izvor tvrdi da je moguće da će se Sulejman Bugari obratiti skupu video porukom i također tvrdi da ljudi bliski Ljajiću materijalno ucjenjuju rukovodioca Hora Đulistan, Aladina Imamovića, zbog posla koji objavlja u Gradskoj upravi primoravajući ga da sa svojim članovima učestvuje na ovom i sličnim skupovima.

Prema posljednjoj informaciji, ni Đulistan iz Novog Pazara neće učestvovati na ovom skupu.

Ljajićevim uskraćivanjem podrške Islamskoj zajednici, Gradska vlast  u Novom Pazaru, na čijem čelu je Meho Mahmutović, zajedno sa razbijačima Islamske zajednice, Zilkićem i Demirovićem, pokušava prikupiti političke poene organizirajući vjerske skupove, mimo volje Islamske zajednice i s ciljem obmanjivanja javnosti.

Naš izvor isto tvrdi da se Ljajićeva sada svodi na to da će političke poene za izbore dobiti tako što će sandžački politički blok oslabiti perfidnom podrškom Zilkićevoj organizaciji, na sličan način kao što je pokušao bivši gradonačelnik Novog Pazara, Sulejman Ugljanin, uoči lokalnih izbora 2008. god.

Demirovićevi skupovi su postali aktuelni u posljednje vrijeme, uz intenzivnu materijalnu podršku Gradske uprave, Regionalne TV i finansija iz budžeta Vlade Srbije. Građani i omladina u Novom Pazaru nisu upoznati sa ovom problematikom i nerijetko iz neznanja odlaze na ovakve i slične skupove.

Izvor: SandzakPRESS.net

Novi Pazar – Predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ) Jahja Fehratović je u rubrici Žiška u tekstu pod naslovom “Poziv i amnestija” posljednjeg broja revije Sandžak izjavio je da su Bošnjaci-muslimani danas u sličnom položaju kao muslimani u vrijeme Poslanika, a.s. pred osvajanje Mekke.

“Možda će nekima zvučati pretenciozno sagledavati trenutačnu poziciju Islamske zajednice u Srbiji kroz prizmu muslimana prilikom Oslobođenja Mekke, ali činjenično stanje dokazuje da su vjernici u Sandžaku i Srbiji u prethodne četiri i po godine prošli sve faze kao i prvi muslimani u doba Poslanika, a.s.

Preživjeli smo i izoloaciju (medijsku), preživjeli smo i naš Bedr i Uhud, od odbrane Altun alem džamije do događanja na temeljima medrese u Tutinu, odbrane džamija u Prijepolju, nelagodnosti u Sjenici te odbrane svih vakufskih dobara, preživjeli smo Hendek na Hadžetu 4. septembra 2010. i Ugovor na Hudejbiji što će reći Tursku inicijativu.

Sve nas to vodi ka konačnoj pobjedi istine i pravde, odnosno Oslobođenju Sandžaka i amnestiji svih koji su se godinama borili protiv istine, poput sljedbenika mekkanskih vođa otpora misiji Muhammeda, a.s” – piše Jahja Fehratović.

Izvor: SandzakPRESS.net

Za mnoge neočekivano, začuđujuće i pomalo šokantno izgledao je poziv glavnog muftije Muamera ef. Zukorlića onima koji su se odmetnuli od Islamske zajednice da se vrate u legalne tokove te izjava da zbog svega što su učinili neće imati nikakvih posljedica administrativno-pravne prirode.

Autor: Jahja Fehratović

Međutim, onima koji razumiju suštinu misije Poslanika Muhammeda, a.s., povodom čijeg rođendana se Muftija odlučio na ovaj korak, posve je jasno da ovaj poziv slijedi njegovu praksu i da je inspiriran događajima iz života Poslanika, a.s., odnosno njegovom odlukom da oprosti svim koji su mu godinama pakostili nakon Oslobođenja Mekke. Možda će nekima zvučati pretenciozno sagledavati trenutačnu poziciju Islamske zajednice u Srbiji kroz prizmu muslimana prilikom Oslobođenja Mekke, ali činjenično stanje dokazuje da su vjernici u Sandžaku i Srbiji u prethodne četiri i po godine prošli sve faze kao i prvi muslimani u doba Poslanika, a.s. Preživjeli smo i izoloaciju (medijsku), preživjeli smo i naš Bedr i Uhud, od odbrane Altun alem džamije, događanja na temeljima medrese u Tutinu, odbrane džamija u Prijepolju, nelagodnosti u Sjenici te odbrane svih vakufskih dobara, preživjeli smo Hendek na Hadžetu 4. septembra 2010. i Ugovor na Hudejbiji što će reći Tursku inicijativu. Sve nas to vodi ka konačnoj pobjedi istine i pravde, odnosno Oslobođenju Sandžaka i amnestiji svih koji su se godinama borili protiv istine, poput sljedbenika mekkanskih vođa otpora misiji Muhammeda, a.s.

Tri su ključne stavke u pozivu Glavnog muftije na povratak jedinstvenoj Islamskoj zajednicu onih koji su se otuđili od nje. Prva je još jedan dokaz veličine i dubine pokreta bošnjačkog buđenja, jer samo veliki i duhovno jaki mogu praštati i pružati ruke pomirenja onima koji im kontinuirano nastoje napakostiti, kao i pokazatalj širokogrudosti samog nosioca tog projekta koji je spreman ne zaboraviti nego oprostiti svima koji su nasrtali na njega ne birajući sredstva i načine, udarajući nerijetko na čast i dostojanstvo, kako njega samoga tako i njegove porodice. To je snaga koju može imati samo iskreni vjernik koji slijedi primjer svog Poslanika koji je oprostio i najljućim neprijateljima, poput Ikrimea ibn Ebu Džehla, Hinde i Ebu Sufjana, koji su nakon toga prešli na islam i činili hizmet vjeri sve do smrti.

Druga stavka u ovom pozivu krije se u Muftijinom riječima da je na ovakav čin ponukan signalima onih koji bi da se vrate jedinstvenoj Islamskoj zajednici. Ovaj podatak govori o porazu ideologa i stratega pokušaja razbijanja IZ, odnosno nemogućnosti poluga režima, Udbe i kriminalaca da kontroliraju sve one koji uviđaju da su počinili grešku i traže način da istu isprave. Naravno da ovo dodatno unosi nesigurnost svim onim strukturama koje su konstruirale paravjersku tvorevinu i strah da će se do kraja objelodaniti stvarna pozadina njihovih nastojanja kao i sprega svih lokalnih, državnih i međunarodnih učesnika u ovom nečasnom djelu. Međutim, ovo ne treba biti smetnja onima koji u srcu gaje ideale katarze da istu i učine, jer da bi doživjeli pročišćenje moraju se suočiti sa vlastitim strahovima i pobjediti one koji ih pokušavaju ucjenama, prijetnjama i drugim vidovima pritisaka navesti da i dalje ostanu u kaljuži. To je prirodan slijed događanja koji se može najslikovitije ilustrirati situacijom suočavanja bolesnog organizma sa raznim otporima na putu svog ozdravljenja.

Treća stavka odnosi se na one koji su se najviše uzbudili zbog Muftijine ponude. Činjenica da su u dnevnoj novini koja iskazuje zvanični stav države izveli najljućeg antimuslimanskog artiljerica da pokuša minirati ovaj poziv, govori sama za sebe koliko vraćanje jedinstva Islamskoj zajednici smeta srpskim muslimanskim dušebrižnicima. Pitanje slobode hrišćanina Darka Tanaskovića da proizvoljno, da ne kažem iskrivljeno i zlonamjerno, tumači islam samim muslimanima, fikhskog je karaktera te ćemo isto prepustiti fetvei-eminu Islamske zajednice. Međutim, ono što para oči laicima jeste konotativno korišćenje imena Poslanika Muhammeda, a.s., u svrhu izazivanja negativnog osjećanja kod srbijanske javnosti i sa ciljem satanizacije i glavnog muftije Zukorlića i Muhammeda, a.s. Naravno da i Tanasković i „Politika“ dobro znaju da će ovaj potez čelnika Islamske zajednice uništiti velikodržavni projekt sataniziranja i Bošnjaka muslimana i Islamske zajednice u Srbiji i samoga muftije Zukorlića kod međunarodne zajednice, te su zbog toga i prije nego su dozvolili onima na koje se poziv odnosi da se bilo kako izjasne krenuli histerično napadati ovu časnu ideju, tražeći podvale tamo gdje ih nema, kako bi dvosmjernim djelovanjem uputili poruku onima koji se žele vratiti u Islamsku zajednicu da to ni u kom slučaju ne smiju raditi, kao i srbijanskoj javnosti i međunarodnoj zajednici da su Islamska zajednica u Srbiji, muftija Zukorlić i svi ostali činioci pokreta bošnjačkog buđenja uzročnici svih problema unutar sandžačkog i dijelom cjelokupnog srbijanskog društva. Ovo je posebno važno jer je nakon obznanjivanja dosadašnjih rezultata Turske inicijative dokazana direktna umiješanost beogradskog režima u stvaranju paravjerske tvorevine te da je to u cjelini velikosrpski projekt smišljen da bi izolirao Bošnjake muslimane Sandžaka od ostatka svijeta i na koncu raznoraznim procesima asimilirao u srpski narod.

Autor je predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice – BKZ

Novi Pazar – Čelnici SDP Rasima Ljajića su nedavno su počeli izgradnju severne tribine stadiona FK Novog Pazara  i u tu svrhu na terenu su zaklali vola, a dovu im je preoučio Zilkićev hodža Dževad Zejnelović.

Muhamed Demirović i Dževad Zejnelović"Svetionik", nova direktna veza između Adema Zilkića i SDP Rasima LjajićaNovine prenose da oni vjeruju da će im učenje dove na taj način donijeti sreću.

“U pitanju je lokalni običaj i mi smo to uradili jer smatramo da će nam doneti sreću. Koliko mi je poznato, slične stvari se rade i u ostalim dijelovima Srbije, na primjer kad se prilikom nekih velikih radova zakolje ovca ili svinja.“

Ritualnom klanju prisustvovali su svi čelnici kluba i Ljajićeve SDP.

“Sve se završilo na tome i nije bilo nikakvih rituala, mazanja krvlju ili bilo čega sličnog što ljudima može da padne na pamet” – otkriva portparol Novopazaraca, a prenose srpske novine.

Izvor: SandzakPRESS.net

Sandžak – Od sutra u novom broju revije Sandzak čitajte:

TEMA BROJA: Medijski kriminal u Sandžaku

- Koliko Vlada Srbije godišnje uplaćuje za Ugljaninove novine?

- Ko je trebao biti urednik Ljajićevog Parlamenta?

- Ko stoji iza režimskih sandžačkih sajtova?

- Koliko zapošljenih ima u Regionalnoj TV?

- Ko ima lobi u Radiju Sto Plus?

- Otkrivamo aferu akreditacije Državnog univerziteta.

- Šta lični savjetnik Alije Izetbegovića kaže o Ugljaninu i Ljajiću?

- Za šta Gradska uprava troši pare građana Novoga Pazara?

Izvor: SandzakPRESS.net

Sandžak – Sanel Papić, vrhunski sportista na kojeg su njegova Sjenica i cijeli Sandžak ponosni, svojim rezultatima ili i općeljudskim vrijednostima koje posjeduje ruši sve barijere postajući time još bolji sportist i čovjek koji je uvijek rado viđen na svakom mjestu. I za nas odvojio je svoje dragocjeno vrijeme.

Dobitnik ste velikog priznanja Ambasador sandžačkog sporta koji Sandžak i Sandžaklije u najljepšem svijetlu predstavlja u Evropi i svijetu kroz svoje sportske uspjehe ali i zbog svoga odnosa prema svome narodu, svojoj vjeri. Gdje leži uspjeh i zašto su to ljudi prepoznali?

Jako sam sretan zbog te nagrade i dat ću sve da opravdam očekivanja Narodnog Vijeća Sandžaka i na dostojanstvemn način predstavim moj Sandžak i Sandžaklije, njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost. Zaista sam počastvovan činom inauguracije u prvog Ambasadaora sporta.

Koji su vaši najvažniji dosadašnji sportski uspjesi?

Trostruki državni sampion u olimpijskom boksu, reprezentativac, 116 meševa, preko 90 nokauta, u profi karijeri 11 mečeva bez poraza, 8 nokautom, aktuelni profesionalni šampin Balkana, na ljeto borim se mec za šampiona Evrope.

Mnogi sportisti na ovim prostorima nisu zadovoljni pa svoju sportsku karijeru nastavljaju u dijaspori, vi ste odlučili ostati u svom Sandjaku, zašto?

Pored mnogobrojnih ponuda iz inostranstva basnoslavnih ugovora, ja sam se odlučio da ostanem u mom Sandžaku i posaljem svijetu sliku o sandžačkom Bošnjaku.Ne želim ni u kom slučaju da dovedem svoj identitet u pitanje i moja teološko-moralna načela.

Koji je vaš životni i sportski moto? Šta vama predstavljaju svi ti sportski uspjesi?

Moji najveći uspjeh je činjenica da me toliko ljudi prati i da su sretni zbog mojih titula. Zaista sam ponosan na moj narod i sve moje dosadašnje i buduce pobjede i ako Bog da izvojevat ću zbog Sandžaka i njih. Divan je to osjećaj i jako čudan, kada “uđete ” u tuđe domove. Jedan primjer me toliko dirnuo ali i dao dodatni motiv. Naime, na jednoj promociji knjge poznatog književnika, a mog velikog prijatelja Muhameda Mahmutovića “Pacijenti” u Amsterdamu, došla je vijest da sam odbranio titulu u Prilepu, poneseni tom radosnom viješću, svi su ustali na noge i prepunom halom se prolomio gromoglasan aplauz. Iako hiljadu kilometara daleko, ja sam to odmah saznao, iako sam bio u svlačionici. To je jedan od primjera konvergentnosti bošnjackog ethosa.

Vi niste samo vrhunski sportista, nego ste i magistar političkih nauka, gdje se vidite jednok dana ako jednom bacite i da li ćete baciti rukavice o klin?

Moja želja je da na jesen upišem doktorski studij na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru i da kasnije učestvujem u rješavanju životnih problema moga naroda.

Koje su vaše trenutne aktivnosti i planovi u tekućoj 2012. Godini?

Moj posljednji meč je bio 9-tog  decembra u Pilepu, tu sam pobjedio hrvatskog boksera Kovača. Ovom prilikom bih se zahvalio svojim zemljacima koji žive u Prilepu, na bratskom prijemu i podršci na meču. Naredni meč je ako Bog da 3-eg marta u Minhenu protiv domaceg boksera, da bi zatim boksaovao meč u aprilu u Švajcarskoj ili Austriji. Poslije toga mozda boksujem još jedan meč u Sarajevu, da bi se meč godine desio u junu, a to je meč za titulu šampiona Evrope.

Da li vam pomažu i podržavaju vas neke sandžačke institucije, organizacije i kolika je uopće podrška ljudi iz Sandjaka za jednog tako vrhunskog sportistu?

Moj generalni sponzor je ZSD-Zajednica sandžacke dijaspore, bez čije podrske ne bih mogao da se nađem u ovoj poziciji i jako sam im zahvalan na tome. Također imam veliku podršku Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka. Nadam se da ću to opravdati i da sve činim da se stvari odvijaju u tom pravcu. Ovim putem sve ih selamim.

Šta Sanel Papić radi kad nije u ringu?

Pokušavam da što više vremena provedem u okruženju porodice i prijatelja, ali zaista mi jako malo vremena ostane,j er treniram po dva puta na dan, nekada i tri, onda najviše vremena provodim odmarajući se uz neki film, muziku, takođe pokušavam da odgovorim svim mojim fanovima na društvenim mrežama, ujedno ovom prilikom im se zahvaljujem na ogromnoj podršci. Moja velika ljubav je muzika, nekada sam svirao gitaru i konrabas, ali sve manje vremena imam za to.

Sport ujedinjuje ljude, šta bi Sanel Papić poručio svojim zemljacima bilo gdje da žive kojima je postao sport da se nijele u mnoge grupe umjesto da se ujedinjavaju i krenu ka zajedničkom napretku i prosperitetu?

Ja bih na kraju poselamio i pozdravio sve Sandžaklije, ma gdje oni bili, zapravo, meni je Sandžak svugdje gdje žive moje Sandžaklije, također i moje prijatelje u Bosni odakle također imam ogromnu podršku, moram da napomenem da nastupam pod bh zastavom i licencom. Želio bih svima da porucim da vjeruju u svoje snove, jer uz Božiju pomoć jednog dana će se i ostvariti kao i meni.

Razgovarao: Dževad Ponjević

Izvor: SandzakPRESS.net

Islamske banke krupnim koracima stupaju na svjetsku finansijsku scenu, dok tradicionalni svijet bankarstva pokazuje ograničenja, koja su postala očigledna u više navrata tokom ekonomskih kriza.

Islamske banke, njih više od 350 u 80 različitih zemalja, ostvarile su vrtoglavi uspjeh u 2011. godini jer njihova finansijska sredstva iznose oko 1.000 milijardi dolara, što je 18 posto više u odnosu na prethodnu godinu, piše ugledni belgijski list La Libre Belgique, prenosi Tanjug.

Njihov poslovni uspjeh, koji hvale i Međunarodni monetarni fond (MMF) i sam Vatikan, istovremeno privlači i intrigira zemlje Zapada.

Finansijska sredstva ovih banaka iznose oko 1.000 milijardi dolara.

Jedna od specifičnosti tih banaka je i tekući račun pod nazivom “u skladu sa šerijatskim principima”, koji bi u Belgiji trebala pokrenuti marokanska banka Chaabi početkom juna.

Pošteno i odgovorno

“Muslimanske banke posluju u skladu sa šerijatskim principima, a to znači iskreno, pošteno i odgovorno. Naše banke izbjegavaju kamatu i društveno su odgovorne, jer se ne bave finansiranjem, niti u bilo kom pogledu učestvuju u proizvodnji i distribuciji alkohola, opojnih droga, pornografije, prostitucije, igara na sreću, duhana, medija i medijskih programa i filmova koji promoviraju nasilje, perverznost i nemoral, kao ni oružje niti bilo šta drugo za što je nauka utvrdila da šteti čovjeku”, objasnio je finansijski konsultant belgijskog predstavništva banke Chaabi Mohamed Boulif.

Šerijatski odbor odobrava ugovore i nove proizvode banke i kontrolira njihovu primjenu, odobrava potrošnju humanitarnog fonda i vodi računa o primjeni šerijata u poslovnim aktivnostima banke.

“Iako su mnogi bili skeptični kad su u pitanju muslimanske banke koje posluju u skladu sa šerijatom, njihova dugogodišnja stabilnost, broj klijenata, a prije svega ekonomski rezultati, potvrda su naše uspješne poslovne politike”, objasnio je Boulif.

Transparentnost poslovanja

Ono što privlači sve veći broj klijenata širom Evrope je i transparentnost poslovanja, jer su banke dužne precizirati gdje će biti investiran novac klijenata.

Britanski mediji su naveli primjer žene koja nije pripadnica muslimanske vjeroispovijesti, a koja je željela uložiti u banku 100.000 turskih lira pod uvjetom da nijedan cent ne bude uložen u vojnu industriju, a samo joj je Britanska islamska banka (IBB) mogla pružiti garanciju da će njen zahtjev biti poštovan.

Trenutno je povjerenje ovoj banci poklonilo oko 60.000 klijenata, više od 10.000 njih su nemuslimanske vjeroispovijesti, prenosi belgijski list.

U Francuskoj islamske banke koje posluju u skladu sa šerijatom rade od 2008. godine.

U Danskoj, Francuskoj i Irskoj postoji po jedna islamska banka, u Njemačkoj i Švicarskoj po pet, u Luksemburgu četiri, a u Velikoj Britaniji čak 23.

Prvi tekući račun tog tipa otvoren je u junu prošle godine, dok je prvi “šerijatski” hipotekarni kredit odobren prije nešto više od mjesec dana.

U Evropi, s obzirom na ogroman broj imigranata iz arapskog svijeta, ove banke postaju sve brojnije, u Danskoj, Francuskoj i Irskoj postoji po jedna islamska banka, u Njemačkoj i Švicarskoj po pet, u Luksemburgu četiri, a u Velikoj Britaniji čak 23.

Danas je sve veći broj zapadnih multinacionalnih banaka koje klijentima nude bankarske usluge na način koji nije u suprotnosti sa šerijatom, prenio je La Libre Belgique.

Izvor: Aljazeera.net