Evo preko kojih sela i naselja bi trebao proći autoput preko Pešteri

4
1094

Image result for pešter

Trasa budućeg autoputa Beograd – Bar, definisana kao Koridor 11 koji prolazi kroz Srbiju, za sada je javnosti poznata samo od Beograda do Požege.

Od Požege do Boljara trasa još uvijek nije do kraja definisana, pa samim tim ni projektovana. Još uvijek se ne zna da li će ići preko užičkog kraja ili preko pešterske visoravni, do sela Boljare, na crnogorskoj granici.

Prvu varijantu podržavaju stanovnici gradova zapadne Srbije: Užica, Nove Varoši, Prijepolja i Priboja, a drugu narod sjeničko-pešterske visoravni iz gradova Ivanjica, Novi Pazar, Sjenica i Tutin.

Gledano iz turističkog ugla, zlatiborsko-zlatarski kraj je trenutno u prednosti, jer već ima razvijenu turističku infrastrukturu koja odmah može biti iskorišćena da ojača posustalu privredu Srbije.

Sjeničko-pešterska visoravan za sada nema razvijen turizam, ali njene mogućnosti, s obzirom na to da je tokom radnih akcija pošumljeno više od 12.000 hektara goleti visokokvalitetnim četinarskim šumama smrče, crnog i bijelog bora, jele, ariša, pančićeve omorike, pri čemu je zasađeno više od 24 miliona sadnica koje su već stasale za turističku i i energetsku upotrebu, svoj turistički razvoj tek treba da doživi. Osim toga, cijela sjeničko-pešterska visoravan je ogroman kompaktan prostor oblika velike tepsije, površine oko sto hiljada kvadratnih kilometara, ograničen planinama Javor, Golija, Ninaja, Rogozna, Giljeva, Ozren, Jadovnik i Zlatar. Prostor je bogat šumama i rijekama, na nadmorskoj visini preko 1.000 metara, što daje posebnu turističku draž i atrakciju ovom kraju, ekološki apsolutno zdravom.

Gledano sa stanovišta prirodnih bogatstava, sjeničko-pešterska visoravan ima apsolutnu prednost nad zlatiborsko-zlatarskim krajem. Trenutno najveće rudno bogatstvo ovog kraja je sjenički ugljeni basen, koji posjeduje oko milijardu tona mrkog uglja, koji se eksploatiše već 50 godina, ali u vrlo malim količinama. Prema nekim publikacijama nadležnih institucija, on je trenutno treći po značaju ugljeni basen Srbije, iza Kosovsko-metohijskog i Kolubarskog. Optimalna eksploatacija uglja iz ovog ugljenog basena ne može se ni zamisliti bez izgradnje jedne savremene saobraćajnice koja bi ovaj kraj direktno povezala s centralnom Srbijom i Crnom Gorom.

O šumarstvu, stočarstvu i pčelarstvu ne treba trošiti mnogo reči, jer se radi o kraju koji trenutno nema premca u Srbiji. Dovoljno je reći da se drvna masa šuma koje rastu na ovim prostorima mjeri milijardama evra.

Kao takođe veoma važna prednost varijante izgradnje autoputa preko Peštera je njegova ukupna dužina. Pešterska trasa je kraća od zlatiborske za više od 50 kilometara, što u novcu donosi uštedu od oko 250 miliona evra.

S druge strane, najveći problem za usvajanje pešterske varijante autoputa Beograd – Bar čine teški klimatski uslovi tokom zime. Velika nadmorska visina, jaki zapadni vjetrovi i golemi brisani prostori stvarali bi velike probleme zbog smjetova snijega i leda na kolovozu. Da bi ovi nepovoljni uslovi bili svedeni na minimum, dionica AP od Ivanjice do Boljara bi trebalo da vodi preko Kumanice, pa zatim uz reku Moravicu, sve do njenog izvorišta zvanog Ivkova korita, na zapadnim obroncima Golije, obraslim listopadnom šumom. Trasa bi prelazila ovu planinu na njenom najnižem i klimatski najmirnijem prevoju zvanom Galjeva ravan, sa nadmorskom visinom od oko 1.100 m, a ne preko vjetrovitih vrleti Prijekog brda, Pometenika i Rasna, kako se govori na terenu. Od Galjeve ravni, autoput bi imao sljedeću trasu: sela Brnjica i Gradac, izvorište rijeke Vape, dolina Čitlučke reke, sela Kijevci i Buđevo, planina Giljeva i selo Boljare kod crnogorske granice.

Predložena trasa je ubedljivo najkraća, najbezbednija i najjevtinija. Radi argumentacije, uz tekst prilažem fotografiju snimljenu na Jovandan ove godine, koja prikazuje prostor kuda bi prošla predložena dionica AP BB, preko Peštera, u zimskim uslovima.

Predeo je iz okoline sela Stupa i gleda preko sela Raspoganča u pravcu pošumljenih brda Cmiljeva, Anište, Kapura, Žitniće, Trabinac i Crni vrh. Iza sela Raspoganče, u snijegu se vidi usjek asfaltnog puta Novi Pazar, Duga Poljana, Brnjica, Štavalj, Sjenica, a iza puta i brda Cmiljevac je korito Brnjičke rijeke, dugo desetak kilometara, izvanredan prostor za izgradnju turističkog kompleksa. 

I na osnovu fotografije jasno se može zaključiti da predložena trasa AP BB preko Peštera, ne bi bila teža i skuplja od crnogorske i da bi se isplatilo izgraditi je jer bi bila podjednako korisna, kako stanovnicima ovog kraja, tako i državama Srbiji i Crnoj Gori.

(Politika)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

4 KOMENTARI

  1. Ako je cilj TERMOELEKTRANA onda bolje da nas zaobidju , cao!
    Zagadzenost koja se ispusta prilikom rada Termoelektrane.Godisnje Termoelektrana utroši preko 1,3 miliona tona uglja. Pri takvoj potrošnji svakodnevno se u atmosferu „izbaci“ oko 58,4 tona sumpor dioksida, 37 tona prašine i 84.780 metara kubnih dima dovodi do katastrofalnog zagadzivanja okoline i cjele juzne Srbije!
    OBOLJENJA Respiratornog-Sistema,RAKA PLUCA i ostalih organa , javljaju se zlocudni TUMORI pogledajte dole dati link!
    OBAVEZNO POGLEDATI!
    http://www.scribd.com/doc/29978481/Pred-8-Patologija-Respiratornog-Sistema

  2. Koliko ja vidim trasa ide skoro pa 90% kroz srpska sela? Možda, neko i bolje zna ko je sa tog kraja ali mi tako izgleda .Mada nema od toga ništa.Jednostavno koska pred izbore kao i uvijek.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.