EU treba Tursku mnogo više nego što Turska treba EU

0
7

London – Bivši britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw u komentaru za londonski Times u ponedjeljak piše da Turska bez ikakvih uslovljavanja mora postati članica Evropske unije. Tekst prenosimo u cjelini. Kipar je samo izgovor onima koji ne mogu svariti činjenicu da bi muslimanska zemlja mogla biti primljena u Evropsku uniju. Najvažnija strateška odluka s kojom se suočava Evropska unija je njen budući odnos sa Turskom. Stav Velike Britanije je odavno jasan- punopravno članstvo Turske u EU što je brže moguće. David Cameron je u junu izjavio da je nužno „svesrdno nastaviti razmatrati članstvo Turske u Evropskoj uniji“. Nedvosmislena podrška Velike Britanije Turskoj će biti podcrtana ovosedmičnom posjetom turskog predsjednika Abdullaha Güla britanskoj Kraljici koja će mu dodijeliti nagradu „Chatham House“.

Prije četrdeset i šest godina Turska je prvi put dala znak da se želi priključiti Evropskoj uniji, ali tek 2005.godine su se počeli događati pomaci prema tom cilju. Pregovori su započeli još za vrijeme britanskog predsjedavanja Evropskom unijom – svih 27 članica se 3. oktobra 2005.godine složilo da će aktivno početi pristupne pregovore s Turskom.

Ali entuzijazam je splasnuo i to sa katastrofalnim posljedicama.

Robert Gates, američki sekretar odbrane je izjavio da bi Turska mogla biti udaljena od evropskih integracija zbog odbijanja da prihvati strožije sankcije Iranu. Ali odluka iz 2005. da se prihvati Turska se nije promijenila. To „udaljavanje“ je uslijedilo zbog toga što je budućnost Turske u Evropi (s populacijom od 74 miliona stanovnika) taoc pregovora sa Kiprom (s populacijom koju sačinjava 750.000 Grka i 250.000 Turaka).

Kipar je međunarodno priznata suverena država. Ali odluke vlade Kipra se odnose samo na južni dio otoka, još od 1974.godine kada je turska vojska zauzela većinski turski sjever. „Zelena linija“ UN-a ide kroz središte glavnog grada Nikozije, pri čemu sjevernim dijelom upravlja vlada međunarodno nepriznate „Turske Republike Sjeverni Kipar“ (TRNC), sa hiljadama turskih trupa koje su tamo locirane.

Postoje dvije priče: jedna o „neopravdanoj“ turskoj invaziji, a druga o „nasilnom progonu“ turske manjine od strane grčke većine. Obje priče su djelimično istinite, ali iz razloga što je grčki Kipar primljen u Evropsku uniju, njihova priča dominira prilikom odlučivanja o sudbini Turske.

Od trideset i pet poglavlja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ključnih osamnaest je blokirano ili zamrznuto- osam je blokirala EU svojim formalnim odlukama, četiri je blokirala Francuska, a šest Kipar. Francuzi se protive turskom članstvu u EU, ali njihov glavni prigovor (da je Turska 98 posto muslimanaska zemlja) bi bilo vrlo lako odbaciti da nema ovog prigodnog izgovora koji nudi Kipar.

EU treba Tursku

Sve navedene blokade se uvjerljivo obrazlažu turskim neuspjesima ili neuspjesima „Turske republike Sjeverni Kipar“ dok su neuspjesi Evropske unije ili Kipra ostavljeni sa strane.
Predsjednik Kipra Tassos Papadopulos je 2004.godine potpisao Sporazum o referendumu kojim se odlučivalo o donošenju novog ustava prihvaćenog s obje strane. Nakon toga je lobirao da se ustav ne izglasa i za to je paradoksalno bio nagrađen članstvom u EU dok turskim Kipranima koji su glasali za novi ustav svečana obećanja Evropske unije nisu ispunjena.

Turska je priznala da bi zbog svoje veličine i razlika u naknadama i troškovima trebala decenijama biti zemlja u tranziciji, posebno u oblasti slobodnog tržišta rada, što je Evropska unija tretirala mnogo strožije u slučaju Turske u odnosu na ostale zemlje članice.

Uzmimo u obzir Bugarsku i Rumuniju. Te dvije zemlje su primljene u Evropsku uniju 2007.godine nakon što su čekale samo deset godina. Njihova prosječna primanja po glavi stanovnika su slična prosječnim primanjima u Turskoj. Još uvijek postoji ozbiljna zabrinutost zbog korupcije i neadekvatnih pravnih sistema ove dvije zemlje. Ipak, Evropska unija je odlučila da zanemari neke od ovih problema zbog „viših ciljeva“. Drugim riječima, EU je pokazala da ima praktičnu viziju koja je u slučaju Turske nažalost izostala.

Specijalni predstavnici UN-a su učinili velike napore da iznađu rješenje za Kipar koji vide kao „dvozonsku, dvokomunalnu federaciju s političkom jednakošću“. Ovaj zadatak je sad u rukama Alexandra Downera, bivšeg australijskog ministra vanjskih poslova. On je talentovan i iskusan i mogao bi postići uspjeh.

Predsjednik grčkog dijela Kipra Demetris Christofias i Predsjednik Turske republike Sjeverni Kipar Dervis Eroglu su sljedeće sedmice najavili razgovore za generalnim sekretarom UN-a. Trebamo se moliti za uspjeh. Ali šanse za postizanje dogovora bi bile veće kad bi međunarodna zajednica razbila tabu i javno priznala da, ukoliko nije moguća politička jednakost unutar jedne zemlje, Kipar treba biti podijeljen na dva dijela- sjeverni i južni.

Vrijeme je da Vlada Velike Britanije formalno razmotri podjelu Kipra ukoliko razgovori ne budu uspješni. Ovo će biti vrlo kontroverzno i u UN-u i u Evropskoj uniji. Rusija će se kao i u slučaju Kosova žestoko protiviti. Ali koliko dugo UN i EU mogu tolerisati ovakav pristup čija je jedna posljedica do sad bilo paraliziranje razvoja odnosa sa Turskom.

Vjerovao sam da će grčki dio Kipra koji je u Evropskoj uniji pomoći procesu pomirenja. Ali to se u stvarnosti nije pokazalo. Kada su nas odluke Kipra iz 2004.godine navele da promijenimo mišljenje, morali smo se suočiti sa eksplicitnim prijetnjama Grčke da će staviti veto na prijem svih ostalih zemalja (kao npr. Poljsku i Mađarsku) ukoliko Kipar ne postane članica.

Ne možemo vratiti vrijeme, ali možemo utjecati na budućnost. Evropska unija treba Tursku mnogo više nego što Turska treba Evropsku uniju.

Izvor: islambosna.ba


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.