Ejup Ganić: ‘Bosna će nadživjeti sve neprijatelje’

Ratni član Predsjedništva RBiH i jedan od bliskih saradnika predsjednika Predsjedništva RBiH rahmetli Alije Izetbegovića u razgovoru za agenciju Anadolija povodom 21. godišnjice nezavisnosti Bosne i Hercegovine, vjeruje kako nakon teškog perioda u kojem se trenutno Bosna i Hercegovina nalazi, predstoje ljepša vremena i za BiH i za njene građane.

Ganić je, prisjećajući se referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine i događaja koji su uslijedili marta 1992. godine, početaka krvave agresije na BiH, kazao kako je period u kojem je donesena odluka o referendumu “nešto sasvim drugo u odnosu na ono što imamo danas”.
„Tad je bila napeta situacija. Jugoslavija se raspadala, a mi smo bili strašno zainteresovani da sačuvamo Jugoslaviju. Međutim, snaga Bosne nije bila dovoljna da sačuvamo Jugoslaviju. Kada su Hrvatska i Slovenija već krenule svojim putem, i kada se vidjelo ustvari da Slobodan Milošević želi da napravi ‘veliku Srbiju’, mi u BiH smo bili pred velikom dilemom šta raditi“, ispričao je Ganić.

Po Ganićevim riječima, rukovodstvo tadašnje Bosne i Hercegovine donijelo je odluku “da se mora odgovoriti na dva pitanja, i to šta ustvari narod misli o referendumu, kao i šta o tome misli međunarodna zajednica”.

„Mi smo referendum formulisali tako da je svakom dao mogućnost da razmisli. Taj referendum je ustvari sprovodila međunarodna zajednica, OSCE je tu bio prisutan. Svu tehnologiju referenduma su oni kontrolirali. Narod je rekao da traži nezavisnost. Mi smo tražili nezavisnost za sve građane, borili smo se za opstanak ove države kao multietničke. Nama nikad nije bio cilj da iščupamo Bosnu iz Jugoslavije. Da je Jugoslavija ostala, mi bismo bili najnormalniji dio te države“, prisjetio se član ratnog Predsjedništva RBiH.

Ganić je u nastavku razgovora otkrio da je u vrijeme prije referenduma o nezavisnosti “vladala nervoza u smislu ponašanja JNA, koja je već zauzela Miloševićevu (Slobodan Milošević, op.a.) stranu”.

“U tim trenucima vi ne smijete dozvoliti da vam država nestane na taj način, i pozvali smo narod, sazvali referendum, narod je izašao i, naravno, oni su kasnije počeli da napadaju Bosnu, da podmeću diverzije i tako je počela agresija”, kazao je.
No, Ganić također napominje kako je zahvaljujući tom referendumu, Bosna i Hercegovina danas članica Ujedinjenih naroda, nezavisna država, “ali, i država sa puno problema“.
Ganić smatra kako se BiH, nakon svega što je proživjela od početka rata do danas, nalazi u teškom ekonomskom stanju, koje je, kako je kazao, “dobrim dijelom karakteristika Daytonskog sporazuma koji nije obuhvatio sve aspekte izgradnje države i koji u sebi nema instrumente da pomogne u izgradnji države, nego ostavlja to dogovoru”.

„Dakle, nije ugradio instrumente koji bi kazali šta sljeduje one koji ga opstruiraju, nego se sve svodi na nekakav dogovor. I, drugo je jedna velika nesposobnost bošnjačkog rukovodstva da izabere sposobne ljude da vode ključne resore u državi na svim nivoima. Tako da je ta loša kadrovska politika dobrim dijelom odgovorna za ovakvo teško ekonomsko stanje“, kazao je Ganić.

Međutim, on smatra i da je „danas stanje vrlo teško, ali nije bezizlazno”.
„Ako se pravi ljudi prihvate posla, oni će moći da se suprotstave ovoj neimaštini, korupciji, da se i nasrtajima iz drugog entiteta. Veoma je bitno da narod posveti pažnju biranju dobrih ljudi, kvalitetnih ljudi, to će promijeniti stvari, jer najvažniji resurs je ljudski resurs“, istakao je on.

-Gdje će biti BiH za 21 godinu-

„Ja mislim da će na kraju krenuti nabolje. Za 21 godinu nadajmo se da će postojati Europska unija, a ukoliko bude EU-a, mi ćemo biti članica te unije. Bit ćemo u nekoj sferi u kojoj se nalazi i Turska, u smislu članstva, saradnje“, smatra Ganić i dodaje da je za očekivati i nove investicije, da neko kupi značajne segmente privredne i prirodne segmente u BiH i zaposli ljude.

„Tako da će to biti malo drugačija država, bit će to, nadajmo se, bolja država u smislu da će se iškolovati mladi ljudi. To i ja pokušavam, da sve svoje snage usmjerim na obrazovanje. U periodu koji slijedi očekujem samo bolje“, rekao je.

-Da li bi neko mogao ponovno “dignuti ruku” na BiH-

„Svi naši neprijatelji, ima ih još, ali su mnogo slabiji nego što su bili. No, mi se više ne bojimo naših neprijatelja. Mi se ne bojimo Srba, ne bojimo se Srbije, jer smo se suprotstavili toj zemlji kad je ona imala vojsku od 300 do 400 hiljada naoružanih vojnika, bili su četvrta armija u svijetu, a mi nismo imali skoro ništa“, kazao je profesor Ganić podsjetivši kako je tada, početkom agresije na BiH, preko teritorijalne odbrane i uz prognanike stvorena armija koja je na kraju uspjela uspostaviti ravnotežu.

Ganić je u razgovoru za agenciju Anadolija, oodsjetio i da je Armija RBiH, krajem rata, krenula na Banju Luku, ali je međunarodna zajednica zaustavila, jer je, kazao je, “željela neriješen rezultat rata”.

„Kada su probosanske snage ojačale, nisu željeli poraz Srba, smatrali su da je dovoljno što su poraženi u Hrvatskoj“, istakao je Ganić.

On je, inače, izrazo optimizam u vezi sa članstvom BiH u NATO-u dodavši kako će se to dogoditi za par godina. Ganić je napomenuo kako će članstvo BiH u NATO-u sasvim sigurno doprinijeti stabilnosti zemlje, kao i da će bilo kakvu “ratnu opciju” gurnuti u stranu.
„S druge strane, mi smo ponosita zemlja, mi smo pošteno ratovali, mi nismo činili zločine, nismo pravili logore, bilo je tu i tamo nekih prekršaja pojedinaca, ali mi nismo poveli našu vojsku u genocid, kao što je Srbija radila. U Srebrenici je izvršen genocid i imaju papir za to. Bilo je i drugih mjesta gdje je izvršen genocid, ali nažalost to nije sudski izdejstvovano“, rekao je Ganić.

On je dodao da je srpski narod imao loše vodstvo, “koje ga je uvelo u knjigu genocida, u knjigu naroda koji su počinili genocid”, te da Srbija danas ima druge probleme “sa Vojvodinom, Sandžakom, Albancima u Srbiji”, kao i da se ta zemlja mora “polako navikavati na demokratiju, na toleranciju, na to da svi narodi imaju ista prava”.
„Ipak je, to jednosmjerna ulica, ne može se ići protiv cijelog dunjaluka na taj način“, pojasnio je Ganić.

-O 2. i 3. maju 1992. godine-

„Taj dan je jako važan za historiju, jer Bosna se konačno tada odbranila, jer se tada narod uvjerio da se možemo boriti. Tog 2. i 3. maja je pao projekat “velike Srbije”, jer da su tada uzeli Bosnu, oni bi imali viška 100 hiljada vojnika koji su kasnije ostali i ratovali u Bosni, a s druge strane mobilisali bi Bošnjake da se bore za njih, jer bi mi bili okupirana zemlja. Taj dan je ušao u historiju s tog aspekta“, prisjeća se Ganić u razgovoru za agenciju Anadolija.
Prema njegovim riječima, 2. maj je bio dan D za BiH, “dan kad je konačno pao projekat ‘velike Srbije'”.

„Ratovalo se za svako selo, svaki put, grad. Tako da se i ta Miloševićeva vojska tako potrošila“, kazao je Ganić.

On se prisjetio i zarobljavanja rahmetli predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića rekavši da je tada upozorio da „ako oni ubiju predsjednika, da će oni svi stradati“.
„Bilo je jako napeto, ipak, predsjednik je tada bio simbol države. Ja sam uvijek želio da pregovaram u prisustvu međunarodne zajednice, da znaju tačno šta smo i kako smo se dogovorili. Tamo je na kraju poginulo 5 – 6 ljudi zbog toga što su oni djelimično odustali od plana koji je dogovoren“, prijestio se Ganić ključnih događaja koji su se odigrali 2. i 3.maja 1992, kad je bio zarobljen i predsjednik Predsjedništva BiH.
„Nesreća je u tome što su oni ratovali protiv civilnog stanovništva, i Milošević i srpska vojska su ubijali civile. Mi smo u Sarajevu izgubili mnogo više civila nego vojnika. Cilj je bio etničko čišćenje, protjerivanje stanovništva, zločini, silovanja i tome slično. Takve vojske na kraju ne dobijaju velike pobjede, ne dobijaju velike ratove“, istakao je Ganić.

-Narod BiH u ratu-

„Ako vi gledate taj narod, najbolja slika koju možete vidjeti o tom narodu je bila ta slika iz rata. Ja sam zapanjen koliko ova zemlja imaše heroja u to vrijeme, obični ljudi, veliki heroji“, izjavio je Ganić.
On je dodao da su u ratu čuvani civili svih nacionalnosti, te da narod BiH nije pokazao želju za osvetom, nego je nosio “otmjeno svoj bol i borio se da se sačuva država”.
„Veoma sam ponosan na taj narod i zato sam danas malo ljut, dobrim dijelom i nesretan, što je ekonomska situacija takva, što narod nezasluženo pati. To je divan narod, neviđena solidarnost, neviđena hrabrost žena, muškaraca, čak, i djece“, opisao je Ganić narod BiH.

-Interes svjetskih sila u BiH-

„Niko nije htio značajno da nam pomogne u to vrijeme u toku rata. Mi nismo zemlja koja ima naftu, dijamante, zlatne rudnike tako da niko nije imao neki veliki strateški interes da nam pomogne. Mi smo skoro tri rata krvarili i sami se borili, tu i tamo bilo je nekih manjih prijateljskih zemalja koje su pomagale direktni ili indirektno ali taj teret smo uglavnom mi nosili“, rekao je on.

Ganić je pojasnio da se nada da je danas interes Evrope da ovaj dio Balkana na neki način ukomponuje u okvire EU-a.

„Naša budućnost je da zajedno sa Srbima, Hrvatima i svim građanima BiH gradimo ovu državu. Ne moramo mi posebno da se volimo i grlimo, ali imamo jedan cilj, da svi dobro živimo, da budemo zaposleni, da nam djeca idu u škole, da imamo neku perspektivu“, pojasnio je Ganić.
On je pojasnio da bi trebalo otvoriti dijalog naroda, jer i ljudi koji su u RS-u, građani su BiH.
„Mi ustvari moramo biti jedinstven ekonomski prostor da bi bilo bolje za sve nas. Tako da ja vremenom očekujem veći dijalog između naroda, da se pojavi neka nova vrsta političara koji će spajati ljude, a ne razdvajati“, istakao je on.

-Ganić o političarima u regiji i vodećim svjetskim silama-

Ganić se tokom razgovora osvrnuo i na stanje u regiji, kazavši da je u Srbiji još uvijek nesređeno stanje, u Crnoj Gori su se izvukli ispod plašta Srbije, te da je Hrvatska već sređena zemlja sa političkog aspekta, da je riješila ključne probleme sa susjedima, i da će ona uprkos tome što ima ekonomskih problema proći najbolje.
„Najveći problem Balkana je i dalje Srbija“, istakao je i dodao da danas ustvari nema velikih lidera nego da ima jako puno lokalnih ratova što je znak da prevladavaju sitni interesi.

-Koliko Turska pomaže BiH-

„Ja mislim da postoji interes. Naravno, Turska je velika zemlja, ona ima veće interese od jedne Bosne. Njima je Balkan kao cjelina interesantan. Ulažu oni tu i tamo u Bosnu, ali ne onoliko koliko je to naš narod očekivao. Prema tome, mi imamo puno prijatelja, dobri smo i sa turskim vlastima, pa se nadamo i boljim vremenima“, ocijenio je Ganić.
Međutim, on je istakao da „moramo dosta stvari srediti kod kuće da bi bili sposobniji da primamo pomoć od drugih“.

-Poruka građanima BiH-

„Prvo želim da čestitam građanima BiH 1. mart. Veoma je važno da uvijek kada imamo priliku da glasamo, da proberemo i biramo sposobne ljude“, poručio je Ganić građanima BiH.

(AA)