E, vala se u Crnoj Gori odužio ovaj 19. vijek

Na sadržaj Rječnika reagirali su albanski i bošnjački intelektualci, političari, nacionalne stranke i IZ u Crnoj Gori.

Piše: Andrej Nikolaidis

E vala se u Crnoj Gori odužio ovaj devetnaesti vijek. Neka to: nego je, taj vijek koji odbija da skonča,  nekako isti kao… Nećete mi vjerovati – šesnaesti vijek.

Ako vam šaka dopadne Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika koji je sačinila, pa državi, povodom decenije njezine nezavisnosti, poklonila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), biće vam jasna sva dubina jame u kojoj žive i misle crnogorski akademici i eksperti, što rad na izradi Rječnikaudružiše, pa jezik normom okružiše: ko zna više, rječnik piše, ojha!

Čim ste vidjeli ono „narodnog i književnog“ u naslovu rječnika prvi put štampanog 2016. bilo vam je jasno da je u pitanju knjiga anahrona, je li tako? To kao da nije juče iz štamparije, nego je neko iskopao, izvadio iz nekih ruševina, pa iznio u čaršiju, da vidi koliko za to od kakvoga rastrošnoga ljubitelja starine može dobiti.

A unutra: pravo blago. Kao da ste zavirili u um Crnogorca iz devetnaestog – ili šesnaestog vijeka. Vratio se čovjek iz bitke, pa seljanima pripovijeda šta je i kako je bilo. Kako je CANU uspjela u tome, u tako savršenoj rekonstrukciji svjetonazora devetnaestovjekovnog – ili šesnaestovjekovnog – Crnogorca? Tako što su, kako su se pohvalili, sastavili briljantan stručni tim. I koristili najnovije skenere i kompjuterski softver. Šta dobiješ kada spojiš mlade stručnjake i naprednu tehnologiju? Guslarsku pjesmaricu. Ko pročita tri strane ovogRječnika i ne zagusla, nije Crnogorac.   

Frontalni napad

Rječnik je, da ne duljim, frontalni napad – naprijed, junaci! – na Albance, Bošnjake i islam.

Rečeni Rječnik je, još, nacionalistička, pseudonaučna pornografija. Šta tamo piše? Da krenemo od manje ka više opscenom. 

Piše, recimo, da su fonetika i fonologija i morfonologija sinonimi. Da u crnogorskom jeziku postoje glagoli koji nemaju infinitiv. Da postoje  glagoli različitoga vida a istoga značenja. Da jotacija utiče na akcentuaciju. Piše da je Draža Mihailović antifašista. Da je Oktobarska revolucija bila 1918. Piše pogrešna godina pada Zapadnoga Rimskog Carstva. Da je Aprilski rat počeo ne 1941, nego 1947. Piše da su Albanci islamske vjeroispovijesti arnautske lukave poturice koje mnogo lažu. Da islam nije religija a džamija nije bogomolja. Muslimani su predstavljeni kao bezbožnici, Agarjani, koji za interes mijenjaju vjeru. Pa ih muči savjest. Jer, svjesni svog moralnog pada u glib, ni abdest ne uzimaju niti porod za sobom ostavljaju. I još mnogo toga: hit do hita, it’s partytime, let’s do the gusle, all night long. Aman zaman. 

To su, dakle, crnogorski akademici poklonili svojoj multinacionalnoj, multikonfesionalnoj državi za rođendan. A kažu nešto za Grke i naše poklone… Rječnik CANU nije Trojanski konj, no Pipersko magare. 

Brojni protesti

Rječnik je, rekoh li, objavljen uz prigodnu pompu i velike riječi. Reagovali su albanski i bošnjački intelektualci, političari, nacionalne stranke. Ozbiljnim se saopštenjem oglasio Mešihat IZ u Crnoj Gori. Šta reći: takve su te poturice, Arnauti i Agarjani – vazda se nešto bune, vazda im je krivi dio.

Ali nisu reagovali samo oni: protestvovali su i ne-Agarjani i ne-Arnauti, oni koji prema pljuvanju i mokrenju po manjinama i njihovoj kulturi i religiji osjećaju gađenje. Iako autori Rječnika tvrde da su to prodane duše koje za sitne pare rade za vlast, za crnogorsko je društvo dobro i važno što su reagovali.

Iz Akademije kažu: nismo to mi, to piše u primjerima koje smo iz crnogorskog govora i književnosti selektovali, to što smo mi uradili je nauka, sve ostalo je politikanstvo. To je briljantan agument. Mogli bi ga, recimo, koristiti autori nekog budućeg Nacističkog rječnika njemačkog narodnog i književnog govora, ili KKK akademici. Mogli bi navesti zgodne primjere o iskvarenim, podlim Jevrejima i “crnčugama“ koji liče na majmune, pa objasniti kako to ne tvrde oni, nego su samo, naučnom metodom, selektovali primjere iz odabrane SS i White Power literature.

Odabrani primjeri

Evo vam malo selektovanih primjera. 

“Postavši Turčinom dobije konja, oružje, odijelo, ali se ne hće nipošto ženiti ni abdes uzimati… “

“Donio je u svome džepu, sav blatnjav, krvav i poderan, nos nekog Turčina, kao znak da ga je ubio.“

“…dokažu kako je Draža bio pravi antifašista.“

“I Latinku i Ruskinju je zarobijo, a jednu je za blago kupijo, ta je bila ljuta Arnautka… Prodaće on nju u Arnautluku, jer Arnauti kupuju žene… Numan-paša kazao je dosta istine caru čestitome, ali je arnautska lukava poturica i mlogo slagala!”

“U ovijema intrigama što se može viditi ona zloba duše hijenske sa kojom su Turci mlijekom materinim zadojeni i prvenstvovali svagda pred najzlobnijema varvarima koji su se do danas na svijet pokazivali.“.

“U Petrogradu je mitropolit Sava napisao predstavu carici Jelisaveti, tražeći od nje da materijalno pomogne Crnu Goru koja je na poziv cara Petra ustala protiv varvara, neprijatelja Hristove crkve i gonitelja pravoslavnog naroda…“.

Definicija varvara

Uzgred, Rječnik riječ varvarin definiše ovako:  „1. ist. svaki stranac koji nije pripadao etničkoj i kulturnoj zajednici starih Grka i Rimljana“,i „2. primitivan, necivilizovan čovjek, divljak“. Akademija, dakle, varvare definiše kao strance koji ne pripadaju zajednici starih Grka i Rimljana, a kao primjer za to selektuje tekst koji varvare opisuje kao „neprijatelje Hristove crkve i gonitelje pravoslavnog naroda“.

Jedan od ljudi koji su prisustvovali zloglasnom Haideggerovom Rektorskom govoru tvrdio je kako studenti, kada je filozof rekao svoje, nisu znali što da čine: da li da čitaju predsokratovce, ili da marširaju u SA odredu.

Sa Rječnikom CANU stvari stoje nešto drugačije: nakon što ga pročita, čovjek ne zna da li da prvo zgrabi gusle, pa oposli Istragu poturica, ili da prvo istraži, pa zagusla? Jer: još ne znate što ste učinjeli, dok čujete od vješta guslara. 

Na kraju. U Rječniku CANU stoji i kako je Mjesec – planeta. Šta im je Mjesec skrivio, pitate se sad? To je barem jasno: ne bio se poperiti na turski barjak.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera