Destanović: Pitanje rezervisanih mjesta trebalo pokrenuti prije četiri godine

0
154

Destanović: Pitanje rezervisanih mjesta trebalo pokrenuti prije četiri godineKosovo – ‘Ukidanje rezervisanih mjesta’ je fraza koju koriste bošnjački predstavnici za prikrivanje svojih grešaka u radu i svog nerada tokom svog četvorogodišnjeg mandata… Pitanje rezervisanih mjesta je trebalo pokrenuti prije četiri godine, do sada promijeniti Ustav pa tek onda zakon. To je procedura koja je bila potrebna.

Zakon o opštim izborima i usvajanje nacrta zakona o izborima je tema o kojoj se mnogo govori ovih dana. Da li slučajno ili namjerno i među Bošnjacima je ova tema stavljena u žiži političkih zbivanja.

Alma Destanović, koja je ispred Građanske inicijative Bošnjaka Istok na posljednjim lokalnim izborima osvojila jedno odborničko mjesto, kaže da se predstavnici bošnjačkih zajednica utrkuju ko će više kritikovati ovaj zakon.

“Zakon kritikuju na samo njima svojstven način. Pričaju o nečemu što narodu nije pristupačno i što je za njih nedohvatljivo. Mislim da je pristup rješavanja problema koji donosi ovaj zakon pogrešan. Svaka zajednica ima svoje specifičnosti i svoju problematiku i ne treba ovaj zakon posmatrati iz ugla svih manjinskih zajednica. Problem koje imaju neke zajednice, npr. sa identifikacionim dokumentima,  bošnjačka zajednica nema. Zato pogled na ovaj zakon ne mora  biti zajednički, između ostalog, politički pluaralizam podrazumijeva različitost mišljenja”, kaže za naš portal Alma Destanović.

Nešto što se najviše pominje i o čemu se najviše priča je ukidanje rezervisanih mjesta. Postojala su zagarantovana i rezervisana mjesta.

Zagarantovana mjesta su mjesta koja su predviđena Ustavom za sve manjinske zajednice, ali ne i za većinsku. To su mjesta, odnosno minimum poslanika koji mora biti u Skupštini Kosova, da zastupaju interese pojednih zajednica. Po Ustavu Kosova Bošnjacima su zagarantovana tri poslanička mjesta.

Rezervisana mjesta su 100 mjesta za koja se takmiče svi politički subjekti uključujući i političke subjekte koje predstavljaju manjinske zajednice. Tako da i bosnjački subjekti osvoje četiri ili više poslanika imaće tri zagarantovana plus jedno ili više rezervisanih.

“’Ukidanje’ znači nešto što imaš pa ti se to uskrati. Taj termin naši političari upotrebljavaju namjerno ili iz  neznanja. Ako je to namjerno, a u svrhu političke kampanje, onda se to, sa pozicije onog ko ne shvata politiku ozbiljnom profesijom, može tolerisati. Ako je iz neznanja, onda su glasači prije četiri godine napravili grešku. Naime, termin ‘ukidanje rezervisanih mjesta’ je fraza koju koriste za prikrivanje svojih grešaka u radu  ili za prikrivanje svog nerada tokom svog četvorogodišnjeg mandata. Pokretanje pitanja ‘rezervisanih mjesta’ navelo me je na razmišljanje o tome kako se shvata pozicija poslanika. Odlazak po pojedinim ambasadama da traže pravdu dovodi do zaključka da nemaju povjerenje u vlast, uzgred rečeno, baš u onu u koju sami učestvuju, komentarišući podršku pojedinih predstavnika nevladinog sektora ili stranih zvaničnika dovodi do zaključka da ne poštuju zakon”, ističe Destanović.

Ona pojašnjava da niko ovim zakonom nije ukinuo rezervisana mjesta i da su to mjesta koja su se zauzimala na poseban način u prva dva mandata.

“To vrlo jasno piše u Ustavu Kosova. A Ustav je viši od svih ambasada, NVO… Ne trebaju se optuživati oni koji štite ustav, nego oni koji ga ne poštuju. Nepoštivanje znači traženje podrške za nešto što je protivustavno. Naravno da je i moja želja da se rezervisana mjesta dobijaju na način kao i do sada, ali mi je sasvim jasno da se to ne dobija na ovaj i ovakav način kao što misle i govore naši sadašnji predstavnici. Pitanje rezervisanih mjesta je trebalo pokrenuti prije četiri godine, i do sada promijeniti Ustav pa tek onda zakon. To je procedura koja je potrebna. Opravdanja za ‘gubitak rezervisanih mjesta’ koje čitam i gledam, su krajnje neozbiljna i neodgovorna, pokazuju svoje neznanje i nesposobnost i predstavlja omalovažavanje birača i direktan udarac na njihovu inteligenciju. Ustav je najveći pravni akt jedne države. Zakoni se donose na taj način da ne smiju biti u suprotnosti sa Ustavom. Usvojeni zakon je u skladu sa Ustavom. Da bi bio usvojen zakon koji se zagovara mora se mijenjati Ustav”, zaključila je Alma Destanović.

(info-ks)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.