Crnogorski medij odvraća turiste od Plava i Gusinja – Tamo nema svinjetine, slavi se zločinac Ali-paša…

2
420

Plavsko-gusinjska kotlina je, svojim prirodnim ljepotama, dušu dala za razvoj turizma, ali od toga nema ništa, i svake godine situacija je sve gora. Pedesetih godina Plav je imao više turista nego Budva, a danas u jednom prosječnom budvanskom hotelu ima više turista nego u svim plavskim kapacitetima. A ko jednom dođe u Plav turistički, teško da će opet doći. Evo zašto…

PRLjAVA VAROŠ: Plavske ulice vjerovatno nikada nijesu oprane od kako su asfaltirane. Prašina se diže na sve strane, smeće po ulicama, nema kontejnera. U najljepšem dijelu grada, kod dva zatvorena hotela, odakle puca prelijep pogled na Plavsko jezero, tone i tone smeća. Glavnom ulicom, koja vijuga 500-600 metara, nema nijednog parkinga, niti možete gdje stati a da ne blokirate saobraćaj, sem da se parkirate na trotoaru. Nema nikakve saobraćajne kulture, pješaci idu sredinom ulice.

PRLjAV LIM: Nekada se veliki broj ljudi kupao na plaži ispod Limskog mosta, par stotina metara od izvorišta. Danas nema gotovo nikog, jer je već tu Lim zagađen i zatrpan smećem. Malo niže, u ovu nekad čistu rijeku uliva se i plavska kanalizacija, tako da je nizvodno kupanje rizično po zdravlje. Upravo danas na fejsbuk stranici „Podgorički vremeplov“ pojavile su se fotografije gdje se vide uginule životinje na Limu.

DIVLjA GRADNjA: Izgled Plavskog jezera i Lima narušen je poslednjih godina divljom gradnjom. Kuće se grade na samim obalama, bez ikavog plana i reda, čak i u pograničnom pojasu na izletištu Grebaje u Prokletijama. Snimili smo kuće na Limskom mostu, koji je ranije bio prelijep, jer je sa njega pucao pogled na zelene obale i plaže, a sada na nabijene kuće bez ikakvog reda i stila.

DIVLjA TRGOVINA: Pijaca je u potpunom haosu i prašini, kao i par piljara na samoj ulici. Fiskalne račune u njima naravno ne izdaju, kao i u brojnim prodavnicama, sem u većim marketima gdje poštuju pravila. Najveći kuriozitet je da u Plavu ne možete kupiti svinjsko meso, iako ima više mesara i dva velika marketa „Franca“. Raspitivali smo se zašto je to tako i od prodavaca dobili objašnjenje da muslimani ne jedu svinjetinu. Ali, u Plavu živi i 3000 pravoslavnih koji moraju da idu u Andrijevicu i Berane da bi kupili svinjetinu. A vjerovatno i neko od malobrojnih turista voli da jede svinjsko meso. Tako da u Plavu izgleda više važe šerijatski nego građanski zakoni države Crne Gore.

ZARASLO JEZERO: Najveći turistički potencijal ovog kraja – Plavsko jezero, zaraslo je u travu i ne može nigdje da mu se priđe, sem na vještačkoj plaži „Splavovi“. Riblji restoran na obali je odavno porušen, a livada iznad njega koja je nekad služila za kampovanje – zarasla u korov. Čuli smo nedavno na Televiziji Crne Gore od lokalnog turističkog radnika da je raspisan tender za čišćenje Jezera od ševara, ali tu priču slušamo evo 30 godina. Jezero se dramatično smanjuje, ne samo zbog trave, nego zbog velike količine mulja koju nanosi rijeka Ljuča.

NEDOSTATAK HOTELA: Sredinom prošlog vijeka Plav je imao lijep hotel sa nekoliko desetina soba i desetak kamp-kućica u okolnom parku, a onda je prije tri decenije dobio i novi hotel – jedan od najljepših u Crnoj Gori, sa bazenima, saunama, teniskim terenima. Devedesetih godina, u te hotele su smještene izbjeglice iz Bosne i sa Kosova, i sve je uništeno, od temelja do krova. Posle toga je privatizovano hotelsko-ugostiteljsko preduzeće „Plavsko jezero“, novi vlasnik je samo obnovio stari hotel, koji ni do danas nije otvoren, pa se ni time ništa nije dobilo. Zatvoren je i restoran na Alipašinim izvorima, pošto novi vlasnik nije smio ni da priđe ovom objektu od lokalnih Albanaca koji tvrde da je to njihova zemlja. Najznačajniji hotelsko-turistički objekat poslednjih godina bila je Damjanova kula, ali ona je, na žalost, izgorela u nedavnom požaru.

U SLAVU ZLIKOVCA: Najpoznatija turistička atrakcija u plavsko-gusinjskoj regiji – Alipašini izvori nosi ime po najvećem neprijatelju Crne Gore u cijeloj njenoj istoriji. Ali-paša nije želio da ispoštuje odluke Berlinskog kongresa (1878) po kojima su Plav i Gusinje pripale Crnoj Gori, već je u naredne 34 godine oružjem branio ovu teritoriju od pokušaja crnogorske vojske da je oslobode, a istovremeno povremeno upadao u pravoslavna sela u Gornjem Polimlju i ubijao bez milosti.

Svi toponimi koji su nosili ime Svetog Save promijenjeni su u poslednjih par decenija. A čak ni veliki sabor 2. avgusta u Gusinju ne organizuju, kao ranije, u čast svetog Ilije, već u slavu Alije, kako zovu Ali-pašu.

Turistički poslenici Plava u nastupima na televiziji i drugim medijima gotovo nikada ne pomenu crkvu Svete Trojice u Brezojevicama iz 13. vijeka, ali ne zaborave da ispromovišu Redžepagića-kulu u kojoj su Turci mučili lokalno stanovništvo, a što je opisao i Milovan Đilas u svom izvanrednom romanu „Izgubljene bitke“.

ZAKLjUČAK: Zasad je, a možda i zauvijek, izgubljena bitka da se od Plava napravi turistički raj, što je po prirodnim ljepotama mogao da bude.

 

izvor: sedmica.me


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

2 KOMENTARI

  1. Ziva istina!!! Sve toponime Sv Save promijenili, cak i na jednu Savinu cesmu prefarbali…Strasno! Ali pasa je bio zlocinac i to je ziva istina. Sva nekultura koju ste s pravom naveli stanuje i u Berane! U Srbiji su neuporedivo i kulturniji i bolji ljudi nego li u CG. Krenimo od Brodareva pa nadalje.

  2. Ti sto pises ovaj tekst imas pravo sto kritikujes primitivizam i nedostatak svesti naroda u tom kraju sto je ustvari slucaj u celom Sandzaku, ali mi se nesvidja to sto si nacionalista,

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.