Mito za zdravstvene usluge, netransparentna nabavka lijekova, nezakonito preplitanje državnih i privatnih ustanova samo su neke od pojava vezanih uz korupciju.

Vladi predlažu brojne mjere za poboljšanje situacije, dok nadležni smatraju kako je istraživanje predstavilo goru sliku nego što ona, doista, jeste.

Čak 43 posto ispitanih građana Crne Gore potvrdilo je kako, osim zdravstvenih knjižica, iza šaltera daju novac ili poklone.

„Počeli su da rade sa plavim kovertama i to se nastavilo. Naši doktori koji su tu, a ima veze i tu prijatelji, kumovi rodbine, ali uglavnom novac završava sve“, smatra Podgoričanin Rajko.

Njegov sugrađanin Radosav smatra da “nije korupcija ako se medicinska sestra časti čokoladom ili 200 grama kafe“.

„Korupcije vjerovatno malo ima, ali ne više nego u Vladi i, kada bi bila volja, ta bi se korupcija lako suzbila“, smatra Vladimir, također stanovnik glavnog grada Crne Gore.

Brojni izvještaji

Al Jazeerina novinarka Milica Marinović, koja se javila iz Podgorice, navodi kako „o korupciji u crnogorskom zdravstvu posljednjih godina govore brojni izvještaji domaćih i međunarodnih institucija“.

„Većina njih zdravstvo stavlja na prvo mjesto po korumpiranosti u ovoj zemlji“, dodaje Marinović.

Ovo potvrđuju i podaci Centra za monitoring, prema kojima je 44 posto građana barem jednom „častilo“ zdravstvenog radnika, njih 39 posto priznaje korupciju na relaciji pacijent-ljekar, dok 28 posto kaže da su mito davali najviše hirurzima.

Od 16 prijava Tužilaštvu za korupciju u zdravstvu od 2010. donesena je samo jedna osuđujuća presuda. Pritom nijednom ljekaru nikada nije oduzeta licenca za rad.

Uprkos rezultatima, u crnogorskoj Vladi tvrde da situacija u zdravstvu nije tako loša.

„Ja mislim da je percepcija prisutna, da korupcije ima, ali mislim i to da je pretendenciozno naglašena i da ne postoji u tom obimu“, smatra Miodrag Radunović, ministar zdravlja Crne Gore.

Novi plan akcije

Dok ova država planira novi plan akcije za borbu protiv korupcije, civilni sektor traži da bude bolji nego prethodni koji, smatraju, nije ispunio cilj.

„Kada govorimo o odnosu pacijent-doktor, treba da se raščisti odnos privatnih i državnih praksi, da znamo ko su državni, a ko privatni ljekari, da pomogne da imaju bolje zarade da imaju razloga zašto rade u državnoj praksi“, ističe Zlatko Vujović iz nevladine organizacije CEMI.

Borbu protiv korupcije prati i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

„Mi smatramo da je neophodno da se izađe sa sistemskim rješenjima, jer se radi o jednom sistemskom problemu. To je jedini ključ uspjeha. Pojedinačne intervencije, sigurna sam, ne mogu da donesu očekivani rezultat“, rekla je Mina Brajović iz WHO-a.

A građani očekuju rezultate – čak 43 posto njih izjavilo je da crnogorsko zdravstvo posljednje dvije godine nije napredovalo ni procenat.

(balkans.aljazeera)