Dan uoči preuzimanja predsjedanja Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Dragan Čović je poručio kako je “BiH nedjeljiva i svi oni koji zazivaju raspad ove države neće biti u prilici to dočekati”.
Čović je u intervjuu agenciji Fena govorio o izmjenama Izbornog zakona, ključnim prioritetima unutarnje i vanjske politike, putu prema Europskoj uniji, odnosima sa susjedima, ali i komentirao informacije o navodnom zaokretu u njemačkoj politici prema BiH i favoriziranju koncepta građanske države u BiH.
“Uopće ne nasjedam na ove spinove, tako ću ih nazvati, jer oni ništa drugo i nisu, da neka od administracija želi potpuno promijeniti koncept života u političkom, društvenom, organizacijskom smislu u BiH tako što će ovdje stvoriti neku unitarnu i građansku državu, a do jučer je želio nešto drugo. Mi imamo jasne okvire ovdje. Jedan je dejtonski okvir, koji je potrošen ili ne, ali još uvijek je ovdje. Imamo s druge strane zaključke ili vrlo jasne rezolucije Europskog parlamenta koje govore o federalizmu i decentralizaciji BiH i treće imamo ono što je danas u BiH, što ne funkcionira i što treba promijeniti. Siguran sam da ćemo kad završimo izborni ciklus 2018. godine, odmah i prije uspostave vlasti, krenuti s tim popravkama uz pomoć prijatelja izvana”, ističe Čović.
Bez obzira što tko od njih misli, kaže, svi su nam blagonakloni i smatraju da treba ubrzati naš kandidacijski status u EU, jer taj naš kontakt s institucijama EU nešto znači i njima. Do nas je, dodaje, da napravimo neki iskorak i onda ćemo vidjeti da tamo imamo prave prijatelje.
“BiH je nedjeljiva i svi oni koji zazivaju raspad ove države neće biti u prilici to dočekati, niti će ovdje biti neke agresivnosti u smislu sigurnosti ma koliko netko paraobavještajno i parasustavno djelovao ovdje. Mi se moramo izboriti da ovo profunkcionira. I to je moj zadatak. Ne smijemo si dozvoliti da kalkuliramo s predizbornom kampanjom koja traje 15 ili 16 mjeseci. To je porazno i za poziciju, ali i za opoziciju. Jer, to što će netko misliti da smo mi loši i da će sve ono dobro što smo mi uradili srušiti i da će njemu biti dobro nakon 2018. godine je glupa taktika”, smatra Čović.
Izbori kad je i planirano
Poručio je i kako mu je zadatak promijeniti Izborni zakon, izbjeći mogućnost da netko osporava zakazivanje i provedbu izbora koji će se, kao što je i planirano, održati prvog vikenda u listopadu naredne godine.
“Sve institucije koje su zadužene za provedbu izbora moraju krenuti od Ustava i Izbornog zakona, pa i institucije izvana koje nadziru provedbu izbora. Na primjeru ponovljenih izbora u Stocu vidjeli smo tko to sve nadzire pod posebnom lupom. Mi ćemo jednostavno morati promijeniti izborno zakonodavstvo. U ovako teškim uvjetima to neće biti lako. Ako nemate vlast, parlamentarne većine, s kim ćete uopće to dogovoriti”, istaknuo je Čović u intervjuu za agenciju Fena.
Po njegovim riječima, “nefunkcioniranje vlasti na svim razinama nije samo dojam, već praktično ponašanje duže vrijeme”.
“Neki mi zamjeraju što to govorim javno, a govorim samo zbog toga da preuzmemo odgovornost i da ispravimo tu anomaliju, jer smo svjesni da ćemo do idućih izbora imati ovakvu vlast kakva god da jeste. Izvršna vlast nema u zakonodavnoj vlasti nužnu potporu za funkcioniranje. To se vidi svakodnevno, imali smo priliku vidjeti to i za vrijeme boravka predsjedatelja Vijeća ministara s jednim ili dvojicom kolega u Bruxellesu, pa onda i ovaj summit u Trstu.
Ključne stvari koje smo u proteklih šest mjeseci trebali pripremiti nismo pripremili, a odemo onda i sramotimo se tamo. Ne znam iz čijih potreba smo to uradili, a da nismo doma završili sve stvari koje smo trebali i mogli završiti. Ako imamo vlast, to se završi za 15 sekundi. Kada nemamo vlast snalazimo se na različite načine, a ja bih rekao da to snalaženje baš ne ide dobro”, kaže Čović.
Dobiti status kandidata do izbora
Kada su u pitanju prioriteti tijekom njegovog predsjedanja Predsjedništvom BiH, Čović posebno ističe europski put. U tom smislu, najavio je sastanak koji će u ponedjeljak imati sastanak s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i još nekim europskim dužnosnicima u Bruxellesu, a dan kasnije i s europskom povjerenicom za vanjsku politiku i sigurnost Federicom Mogherini.
“Kandidacijski status za Europsku uniju mora doći do narednih izbora. Bio sam siguran da će to biti ostvareno do kraja ove godine. Međutim, izgubili smo previše vremena, proteklih 12-13 mjeseci, jer smo u fazi snalaženja kako da uspostavimo funkcionalnu parlamentarnu većinu koja evidentno već duže vremena ne radi”, ukazuje Čović.
Govoreći o osnosima sa susjednim zemljama, cilj je, kaže, napraviti mnogo bolje odnose od onih koji su bili posljednjih godinu ili godinu i pol dana. Sa Crnom Gorom ne postoje otvorena pitanja, a što se tiče Hrvatske i Srbije tu je bilo mnogo problema u njihovoj komunikaciji. I onda se to, naglašava Čović, “htjeli mi to ili ne, odražava na BiH”.
“Vjerujem da će u naredna dva-tri mjeseca biti intenzivna suradnja Zagreba i Beograda o puno pitanja koje se tiču njihovih odnosa, a to će uveliko relaksirati našu komunikaciju i s Beogradom i sa Zagrebom. Siguran sam da će predsjednik Aleksandar Vučić biti jedan od prvih koji će službeno posjetiti BiH. Usmeno smo već sve iskomunicirali. Mislim da će i predsjednica Hrvatske [Kolinda Grabar-Kitarović] početkom jeseni biti kod nas u posjetu. I oni će se međusobno vjerojatno sresti do tih sastanaka, a to bi onda trebalo uveliko riješiti puno otvorenih gospodarskih pitanja naših žitelja koji su se iseljavali s jednog, drugog ili trećeg prostora i olakšavati im život”, napominje Čović.
Podrška projektu izgradnje Pelješkog mosta
Komentirajući ponovljeno problematiziranje izgradnje Pelješkog mosta iz nekih krugova u BiH, Čović tu ne vidi nikakav problem.
“Uvijek će se pojaviti neki ‘dobročinitelj’ BiH koji će pokazati svoju strašnu zabrinutost za pravni status izlaska na more BiH. Mislim da je Hrvatska postupila krajnje profesionalno. Ispoštovali su najviše moguće standarde i kada su u pitanju gabariti mosta. Hrvatska time olakšava BiH puno stvari. Izgradnjom tog mosta i brze ceste preko Pelješca uveliko će se rasteretiti magistralni dio oko Neuma koji je danas formalno blokiran. Mi ćemo ubrzano graditi našu cestu od Stoca prema Neumu, tako da ćemo s te strane probleme riješiti, ali ovo govorim zato što ćemo, u dogovoru s Hrvatskom, Jadransko-jonski koridor na neki način trasirati kroz BiH, kroz Popovo polje nekih 70 kilometara, od granice s Crnom Gorom do Počitelja”, najavio je Čović.
Smatra i da bi to bio “jedan korektan, dobrosusjedski, prijateljski odnos”, a da “bilo kakvo prizivanje nekih standarda i uvlačenje novih problema ne koristi”.
“To su isti oni ljudi koji su pokušali osporiti ratificiranje sporazuma o granici sa Crnom Gorom. Kako tamo nisu uspjeli, neće ni ovdje. Želio bih da se Pelješki most što prije gradi, jer će to i nama uveliko pomoći”, naglašava Čović.
Izvor: Agencije
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
