Čestitka reisu-l-uleme pravoslavcima

7
102

BiH – Danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić uputio svim pravoslavcima čestitku povodom njihovog blagdana Božića.

Reisu-l-ulema u čestitki izražava želju da ga dočekaju i provedu u miru, radosti i porodičnoj sreći.

– Neka i ovaj blagdan bude poticaj svim ljudima dobre volje u domovini  Bosni i Hercegovini da grade bolju i sretniju budućnost, ističe se u čestitki reisu-l-uleme.

Izvor: MINA


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

7 KOMENTARI

  1. PRVI HARAM REISA-brijanje brade-DOKAZ-PRENOSI IMAM BUHARIJA DA JE POSLANIK A-S REKAO –Pustajte vase brade a potkresujte brkove da biste se razlikovali od nevjernika

    DRUGI REISOV HARAM-Cestitas im KUFR i jos ga nazivas blagdanom a poslanik A-S kaze DA POSTOJE SAMO DVA BLAGDANA A TO SU KURBANSKI I RAMAZANSKI BAJRAM–upucujem vas na najvjerodostojniju knjigu nakon Kur´ana casnog a to je BUHARIJEVA ZBIRKA HADISA-u kojoj nema niti jedan lazan hadis.

    MOLIM ALLAHA SWT DA UPUTI NAS I NJEGA NA PRAVI PUT KUR´ANA I SUNNTETA -Amin-

  2. Prof. dr. Enes Ljevaković fetva-i-emin: Pitanje čestitanja nemuslimanima njihovih vjerskih praznika ne treba dizati na nivo akaidskog pitanja, već ga posmatrati kao praktično-pravno pitanje koje spada u domen sijase šer'ijje ili društvenih odnosa. To što se nekome čestita njegov vjerski praznik ne znači podržavanje bilo čijih doktrina i vjerovanja s kojima se ne slažemo, jer kad bi se stvari tako posmatrale, onda bi se i poseban status koji Kitabije imaju u muslimanskoj državi, ili Poslanikovo a.s. primanje kršćanskih delegacija u džamiji, mogao tako tumačiti. Tom činu (čestitanju) ne treba davati značenje koje mu ne pripada. Radi se o uobičajenim, kurtoaznim čestitkama koje jedni drugima upućuju sljedbenici različitih religija, ni manje ni više od toga. Stavovi koje ste citirali u Vašem pismu izgrađeni su i izrečeni u drugačijim društvenim i historijskim okolnostima, kada je na snazi bio sistem odnosa “darul-islam: darul-harb” i to pitanje su posmatrali sa akaidskog aspekta. Evropsko vijeće za fetve je u fetvi broj 133 zauzelo stav da je to čestitanje, kao izraz dobrih međureligijskih i međuljudskih odnosa, dozvoljeno.

  3. Ibn Tejmijje, r. a. Rođen je u Harranu 661. hidžretske godine (1263) a umro zatvoren u kuli u Damasku 728. hidžretske godine (1330).
    Imali koji vjerodostojni Hadis il Ajet iz Kur'ana casnoga da zabranjuje cestitanje praznika nemuslimanima? Ili imaju samo misljenja Ibn Tejmijje, Ebu Vehaba?

  4. Šejhul-islam Ibn Tejmijje i Ibnul-Kajjim tvrde: “Po jednoglasnom mišljenju učenjaka, zabranjeno je veličanje nemuslimanskih praznika, njihovo pomaganje u tome i prisustvovanje takvom slavlju.” (Vidjeti: El-Iktida, 1/479, i Ahkamu ehliz-zimma, 3/1245.)

    Na drugom mjestu Ibnul-Kajjim zapisao je: “Ako se onaj ko čestita nevjernicima njihove praznike uspije sačuvati nevjerstva, neće se uspjeti sačuvati očitog harama, jer takav čovjek sličan je onome ko im čestita njihovo klanjanje kipovima. To njegovo čestitanje veći je grijeh kod Allaha od konzumiranja alkohola, ubistva nevine osobe i nemorala. Onaj ko im čestita njihove praznike izazvao je Allahovu srdžbu na sebe, i to rade samo oni koji islamu ne pridaju važnost.” (Vidjeti: Ahkamu ehliz-zimma, 1/441.)

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.