“sandžak” – Izraz genocid prvi put je upotrijebio poljski Jevrej, advokat Rafael Lemkin 1943. godine. Motiv upotrebe ovog izraza bili su zločini nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Ovaj izraz nastao je iz dvije riječi: gr. genos – rod, pleme i lat. occidare – uništavati. Spomenuti advokat je spojio ove dvije riječi i napravio termin genocid. U Generalnoj skupštini... 

Namjera ovog rada jeste da u kratkim crtama prezentira jedan nemio događaj – zločin, Crnogorske oficjelne vojske, nad Plavljanima i Gusinjanima (Bošnjacima i Albancima), samo zato što su pripadnici islamske vjere, koji se dogodio na Racini u centru Plava 5. marta 1913. godine. O ovom zločinu, uglavnom je u javnosti vladao embargo, izuzev tihog šaputanja na uho, pa su zbog toga brojne generacije... 

„…Kao prvo, priznao sam sve, ali nemojte da mi stavljate na teret da sam ovog putnika ubio – ja jesam rekao da sam pucao u njega, da je on pao a posle jaukao i zvao majku upomoć. Kada je Milan Lukić izašao iz kuće i pitao je ko je pucao, ja sam mu rekao da sam pucao i pokazao u pravcu ovog ranjenog putnika. On mu je prišao i nožem, to jest vojničkim bajonetom (48) prerezao grkljan... 

U vagonu pohabanih sjedišta, sa naslonima išaranim imenima i datumima grubo urezanim, ko zna kada i čijom rukom, kroz tamu razbijenu svjetlom tinjajuće sijalice, nazirao se lik sitne žene sklupčane kraj prozora. Snažno drmusanje već davno isluženih vagona, zastrašujuće lelujanje voza kroz tunel, zamijenila je škripa kočnica. Voz je usporio. Pogleda kroz prozor. Kroz teške obrise noći... 

Dobri moj Bošnjo. Nijet mi je, odnosno namjera mi je da ti napišem nešta iz tariha, iz istorije naše bošnjačke, pa da nekon toga i tebe i sebe nešta upitam. 18. maja ove godine navršit će se ravno 203 godine od Karađorđevog genocida nad Bošnjacima Sjenice počinnjenog u junu 1809. god. Svjedok tog strahotnog zločina nad sjeničkim Bošnjacima, Karađorđev pisar Antonije Protić o tome... 

To je najveća moguća nesreća postati sudbinom krv, bez prave krivice. „Glas Crnogoraca“ u Cetinju objavio je 11. oktobra 1912. godine sljedeću vijest: „U subotu, 6. om. naša vojska zauzela varoš Plav, a 7.om. zauzela je varoš Gusenje sa okolinom, bez ikakva otpora od strane Turske. Turci su sreli našu vojsku sa hlebom i solju…“ Izrazita većina stanovništva prihvatila je crnogorsku... 

“sandžak” – Drugi s desna na fotografiji je Amir Lakota, jedan od šehida Hadžeta. Šezdesetsedmogodišnjak Lakota Sadik, penzionirani električar  iz Novog Pazara, svjedoči o sjećanju na strijeljanje svog oca, uglednog novopazarskog kmeta Amira Lakote na Hadžetu u decembru 1944. god Ja sam ostao bez oca od osam mjeseci. Petero djece prije mene su roditelji izgubili. Bio sam... 

“sandžak” – Žao mi je što sutra neću prisustvovati Tribini o «Genocidu nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu», jer je to tema koja se itekako dotiče moje porodice. Povod što Vam se javljam je što je i moj rahmetli otac, Husno Begović, žrtva četničkog genocida 1943. godine i do svoje smrti nije prebolio svoju veliku tragediju. Bošnjaci u Bihoru su stradali na sam Božić... 

“sandžak” – Prema izvještaju četničkog komandanta Pavla Đurišića generalu Dragoslavu Draži  Mihajloviću, u drugoj polovini februara 1943. god. u Limskoj dolini četnički odredi Vojske Kraljevine Jugoslavije izvršili su genocid nad 9.200 Bošnjaka. U izvještaju se navodi da su 1.200 ubijenih bili vojno sposobni, a 8.000 su bile žene, djeca i starci. I nakon 68 godina... 

Ne znam da li treba iznova tugovati tugu koja je neopisivo velika, ljutiti se zbog šutnje o zlu koja je bila neoprostivo duga, ili pak imati prava na tračak osmjeha zbog toga što je došao dan kada se može otvoreno govoriti i pisati o genocidu na Hadžetu. Imamo pravo i na bol i na ljutnju, no treba biti zahvalan Bogu dragom, našim institucijama, Islamskoj zajednici, BKZ-u, ljudima koji ih predvode...